Ranim prispjevanjem mladog graška u proljeće iz jesenje i predzimske sjetve oslobađa se zemljište za sjetvu drugih kasnijih vrsta povrća (paradajz, paprika, krastavac, kornišon, šargarepa i dr.).
Na taj način se pruža mogućnost gajenja i korišćenja dva usjeva sa istog zemljišta u toku jedne godine, a proizvođači su u mogućnosti da svoj dohodak sa iste površine zemljišta znatno uvećaju.
Prije se, uglavnom preporučivala ranija sjetva graška u jesen, tako da usjev prije početka mrazeva i snijega odraste 10cm do 12 cm i dobro se pripremi za prezimljavanje.
Međutim, u našim agroekološkim uslovima, ovakav način odgajivanja graška nije preporučljiv zbog hladnih vjetrova i mrazeva u proljeće kada je površina zemljišta bez snijega.
Pročitajte:Lima pasulj – Grašak, boranija, pasulj sve u jednoj sorti
Predzimska sjetva graška za razliku od jesenje, obezbjeđuje bolje prezimljavanje biljaka
Zapravo, naklijalo sjeme u stadijumu klice bolje prezimljava. Ukoliko se zakasni sa sjetvom, pa ne nastupi naklijavanje sjemena, ono će u toku zime u znatnoj mjeri da istruli.Zbog toga predzimsku sjetvu treba obavljati u vremenu od 10. novembra do 5. decembra.
Proizvodnja graška pri sjetvi u jesen, odnosno pred zimu praćena je velikim rizikom, pa se zbog toga i ne preporučuje sjetva na velikim površinama.
Jedino individualni proizvoćači u brdskim predjelima mogu da koriste ovaj način gajenja graška i to na malim površinama koje su okrenute jugu.Ove površine nemaju visok nivo podzemnih voda, jer se ne nalaze u kotlinama pored rječnih tokova, a zaštićne su i od hladnih vjetrova koji s poznim proljetnim mrazevima veoma nepovoljno djeluju na grašak.
Sorte graška okruglog ili glatkog sjemena pokazuju veću otpornost prema niskim temperaturama od sorti uglastog i naboranog sjemena.
Grašak se pri normalnoj proljetnoj sjetvi sije na dubini od 3 do 5 cm u zavisnosti od toga da li je zemljište teško ili lako, odnosno suvo ili vlažno. Prilikom predzimske sjetve (s obzirom da se prezimljavanje odvija u stadijumu klice), dubina sjetve treba da iznosi 6 do 7 cm.
Pročitajte:Grašak – Bolesti i načini zaštite biljaka, pripremite se na vrijemeSjetvena norma treba da bude uvećana najmanje za 25% do 35% kako bi se u izvesnoj mjeri nadoknadio broj izmrzlih biljaka u toku zimskog i proljetnog perioda.
Međutim, treba posebno istaći da se za predzimsku sjetvu graška, s obzirom na relativno nepovoljne uslove nicanja u ovo doba godine mora koristiti sjeme dobrog kvaliteta i visoke poljoprivredne vrijednosti.
A to znači da je najbolje posijati sjeme prve klase koje prema Pravilniku o normama kvaliteta poljoprivrednog sjemena treba da ima najmanju čistoću 97% i najmanju klijavost 99%.
Grašak posijan u jesen, odnosno pred zimu može se brati 7 do 12 dana ranije u odnosu na grašak posijan u proljeće. Međutim, kasni proljetni mrazevi mogu da utiču na opadanje cvjetova i tek formiranih mahuna kod ranostasnih sorti.
Ovo se događa samo u godinama sa izrazito kasnim proljetnim mrazevima.
Sazrijevanjem mladog graška u rano proljeće postižu se znatno veće cijene na tržištu, nego kod graška koji se sije u proleće
Međutim, dobar rod graška imaćete samo ako se opredjelite za ranostasnu sortu koja posjeduje veliku otpornost prema niskim temperaturama.U protivnom, ako za sjetvu koristite kasnostasnu sortu, pozitivan efekat predzimske sjetve koji se ogleda u ranijem prispjevanju mladog graška u proljeće u odnosu na proljetnu sjetvu graška neće se ispoljiti.
Nema komentara