Thursday, December 5, 2024
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoUzgoj RAŠTANA kupusnjače bogate vitaminima

Uzgoj RAŠTANA kupusnjače bogate vitaminima

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Uzgoj raštana – Raštan (lat. Brassica oleracea var. acephala) je zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (lat. Brassicaceae). Naziv sorte Acephala, što se doslovno prevodi “bez glave”, odnosi se na činjenicu da raštika nema usku jezgru lišća kao primjerice kupus. Poznat je i pod imenima rašćika, raštan i lisnati kelj.

Biljka je dvogodišnja gdje se javlja zimski mraz; neke sorte mogu biti višegodišnje u toplijim krajevima. Glavna stabljika raštike u prvoj godini naraste između 60 i 120 centimetara, uspravna je i završava s rozetom lišća na vrhu. Listovi imaju duge peteljke i zelene do sivo zelene plojke. Plojke su naborane s vrlo izraženim žilama.

U drugoj godini se iz pazuha listova razvijaju žuti četverokutni cvjetovi u labavim grozdovima. Cvjetovi se sastoje od četiri eliptična lapa i latice, šest prašnika i jedne nadrasle dvogradne plodnice s nekoliko sjemenih zametaka.

Sjetva raštana

Sjetva se obavlja krajem februara ili početkom marta, a sadi se u aprilu ili maju. Također se sije u julu, a sadi krajem avgusta, nakon prvih kiša. Minimalna temperatura klijanja je od 1°C do 5°C, dok su optimalne od 15°C do 20°C, kao i za vegetativni rast. Može podneti ljetnje visoke, kao i zimske niske temperature. Odgovara mu većinu vrsta zemljišta, ali najuspiješnije raste na dubokim, strukturnim zemljištima uz pH od 6 do 7,2. Suša zaustavlja rast raštana, te joj listovi u to vrijeme otvrdnu i postanu kožasti, ali nakon kiše, stvara se novo i kvalitetno lišće.

Temperatura

Za sadnju raštike odabire se osunčano i polusjenovito mjesto. Optimalna temperatura klijanja i temperatura za vegetativni rast se kreće između 15°C i 20°C. Vrlo lako podnosi više temperature i sušu za ljetnih mjeseci; tada će na kratko zaustaviti rast, ali nakon prvih kiša ponovno raste te razvija novo, kvalitetnije i ukusnije lišće. Također dobro podnosi niske temperature, snijeg i mraz.

Sadnja iz sjemena

Kao što je prethodno spomenuto, sjetva raštike se obavlja krajem februara ili početkom marta, te ponovno u julu. Sjemena posadite na dubinu od 0,5 do 1 centimetra, a razmak između sjemena neka bude barem 50 centimetara. Raštika treba mnogo prostora za rast. Nakon što iz sjemenja izrastu sadnice, presađuju se u vrt. Sjemena se mogu držati na hladnom i suvom mjestu do 6 godina.

Sadnja sadnice

Najčešći oblik sadnje raštike je uzgoj iz rasada. Razmak između sadnica je 0,5 × 0,5 metra. Rasadi raštike se uzgajaju na uzdignutim gredicama, no ne smiju se uzgajati na izravnom suncu. Uzdignute gredice su pogodne jer se tlo na njima brže zagrijava. Također se izbjegne gaženje po tlu. Gredicama se može dodati kompost ili drugo organsko gnojivo.

Uzgoj raštana

Uzgajanje raštike nije zahtjevan posao, vrlo je otporna na niske i visoke temperature, pogotovo u usporedbi s ostalim kupusnjačama. Raštiku čak ne napadaju bolesti što uzgoj dodatno olakšava.

Uzgoj na otvorenom

Prilikom uzgoja raštike na otvorenom, sjetva ili sadnja se obavlja 15 do 20 dana kasnije nego kod uzgoja u zaštićenom prostoru. Raštici je najbitnije omogućiti dovoljno vlage u tlu kako bi se pravilno razvila. Optimalna temperatura sadnje raštike na otvorenom je od 15°C do 18°C, opskrbljenost tla vodom 70%-80% poljskog kapaciteta za vodu, dok bi relativna vlaga u zraku trebala biti između 85% i 90%.

Uzgoj u stakleniku

Iako raštika dobro podnosi niske temperature i bez problema se može uzgajati na otvorenom, također ju možete uzgojiti u stakleniku. Možete koristiti niske i visoke lukove. Na niske lukove se postavlja folija tako da se na sjevernoj strani ukopa u tlo, dok ju na južnoj strani pričvršćujemo na samu površinu tla. Postavlja se na ovaj način kako bi se mogla podignuti zbog prozračivanja. Kod visokih tunela prozračivanje vršimo pomoću vrata, a kako je ovaj princip nešto lošiji, duljina tunela bi trebala iznositi maksimalnih 25 metara.

Zalijevanje

Raštan zbog otpornosti ne treba prečesto i obilno zalijevati, ali svakako pokušajte tlo održavati vlažnim.

Izvor: vrtlarica.hr

PROČITAJTE:

Da li znate da je raštan najzdravije povrće na svijetu?

Listovi brokolija: Bacamo ih, a oni su nevjerovatno zdravi

Jeste li čuli za biljku kiseljak?

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI