Uzgoj pataka – Korisni savjeti

Uzgoj pataka – Kod intenzivnog načina gajenja patke nose u toku cijele godine, pri čemu je dovoljna količina svjetlosti uslov za dobru nosivost.

Svjetlosni režim treba prilagoditi rasi i hibridu, i poštovati ga u toku cijelog proizvodnog ciklusa.

Ishrana zavisi od načina držanja

Patke se gaje radi proizvodnje mesa, jaja, masti i perja, ali su im jaja na tržištu manje cijenjena nego kokošija. Od njih se koristi i perje, ali ta proizvodnja kod nas nije toliko zastupljena.

Danas postoje rase i hibridi pataka selekcionisane za visoku proizvodnju jaja i visoki prinos kvalitetnog mesa. Meso mladih tovljenih pačića je visokog kvaliteta, a posebno se ističe jetra.

Tradicionalni uzgoj pataka u većim jatima zastupljen je u područjima gdje se nalaze veće vodene površine, kao što su područja pokraj Save, Vrbasa i druga močvarna područja. Manja jata uzgajaju se na domaćinstvima koja se bave nekom drugom granom poljoprivredne proizvodnje.

Kako ćemo hraniti patke zavisi od načina držanja, a to je ekstenzivan, poluintenzivan i intezivan sistem.

Pročitajte: Kako se razmnožava perad?

Sistemi uzgoja

U ekstenzivnom uzgoju patke se drže slobodno na otvorenom prostoru u manjim grupama. Izvor hrane su zelene biljke, insekti, puževi, žabe i otpatci iz kuhinje. Zahvaljujući pljosnatom kljunu dio hrane mogu obezbijediti iz vode i mulja. U ovom sistemu držanja, patke ne mogu ispoljiti svoj maksimalni genetski potencijal, što znači da im je godišnja proizvodnja jaja niska, kao i mali prirast.

Da bi poboljšalji proizvodnost, uzgajivači su dodavali i zrna žitarica (od jedne ili više vrsta – kukuruz, ječam, pšenica).

Poluintenzivan način držanja je na prelazu između ekstenzivnog ka intenzivnom, i tu su način ishrane i smještaja poboljšani.

Intenzivan način uzgoja podrazumijeva adekvatnu ishranu i smještaj. Ishrana mora biti izbalansirana i prilagođena kategoriji (da li su pačići tovni, za podmladak, nosilje i drugo). Ako se ekonomski proizvodnja opravda, najbolje je koristiti u ishrani potpune koncentrovane smješe, koje se koriste u ishrani pilića. Moguće je koristiti dopunske smješe za kokoši, jer se kombinacijom ovih smješa i zrnevlja žitarica može napraviti kompletan obrok za patke.

Farmeri koji imaju dugogodišnje iskustvo mogu sami da naprave potpunu smješu na farmi uz dodatak odgovarajućih hraniva i vitaminsko-mineralnih premiksa.

Bez obzira na to na koji način patke obezbjeđuju hranu, ona mora sadržavati sve potrebne hranljive materije u iskoristivoj formi, kako bi podmirile potrebe za održavanje osnovnih životnih funkcija, porast i reprodukciju.

Ishrana priplodnih pataka

Program ishrane pataka namijenjenih za reprodukciju, u početnoj fazi, od prve do šeste sedmice, isti je kao kod tovnih. Hrane se intenzivno, bez obzira na to da li je držanje u otvorenom ili zatvorenom prostoru. Razlikuje se odgoj priplodnog podmlatka, lakog i teškog tipa. Posebnu pažnju treba posvetiti odgoju podmlatka, odnosno roditelja, teškog tipa (pekinška patka).

Oni imaju veliki apetit i ukoliko se hrane po volji pretjerano će se utoviti, što se kasnije manifestuje zdravstvenim problemima i poremećajem u reprodukciji. Zbog toga se u periodu od 7-20 sedmice obavlja restrikcija hrane.

Ona se sprovodi na dva načina: smanjenjem dnevne konzumacije hrane na količinu koja je dovoljna da podmiri potrebe u hranljivim materijama za njihov pravilan rast i razvoj, a da se pritom izbjegne unošenje velike količine energije. Druga opcija je da se smanji sadržaj hranljivih materija u koncentrovanoj smješi.

U praksi se efikasnije pokazalo da je bolje obavljati restriktivnu ishranu sa hranom koja sadrži 15% sirovih proteina, dok je ishrana po volji smješom sa nižim nivoom proteina (13%) i istom energetskom vrijednošću imala lošiji efekat.

Pročitajte: Kopunovo meso je sočnije i ukusnije – kako ga uzgojiti?

Najbolji rezultati se postižu ukoliko restrikcija hrane počne već od druge nedjelje uzrasta.

Ipak, proizvođači praktikuju iz drugih razloga da ta restrikcija počne sa uzrastom od oko 7 sedmica. Od početka restrikcije do postizanja polne zrelosti (u 28. sedmici), dnevna konzumacija treba da iznosi 60-70% od ishrane po volji.

Ovim se postiže:

• veći broj snesenih jaja
• poboljšava iskorištavanje hrane
• smanjuje mortalitet u periodu nosivosti

Količina hrane u ovom periodu ne bi trebalo da bude veća od 220 grama dnevno, što je ipak uslovljeno tjelesnom masom, raspoloživom zelenom hranom i kvalitetom obroka. Restrikcija hrane zahtijeva svakodnevno mjerenje hrane i ručno hranjenje.

Kod ishrane priplodnog podmlatka ne preporučuje se uključivanje animalne ili biljne masti u smješe. Ukupna potrošnja hrane u periodu odgoja priplodnog podmlatka zavisi od sastava i hranljive vrijednosti potpunih smješa, rase i hibrida pataka.

Pri korištenju smjesa uobičajenog sastava, jedno grlo u prosjeku konzumira oko 32 kg. Ova količina je različito distribuirana u toku perioda odgoja:1.45 kg (u prve tri sedmice), 3.5 kg (od 4-6 sedmice) i oko 20 kg (od 7. sedmice do postizanja pole zrelosti, za 6 mjeseci uzrasta).

Ishrana pataka nosilja

Ishrana nosilja se uglavnom odnosi na matično jato za proizvodnju jaja za priplod, mada su u nekim zemljama sa intenzivnom proizvodnjom formirane rase i hibridi za proizvodnju jaja za konzumaciju. U prosjeku patke snesu od 180 do 220 jaja godišnje, ali to sve zavisi od načina ishrane i gajenja.

Pri ekstenzivnom načinu gajenja postoje dva perioda kada patke nose jaja, proljetni i jesenji. U ljetnjem periodu patke prestaju da nose (najčešće period augusta) zbog mitarenja, a u zimskom periodu prestaju da nose zbog lošije ishrane, niske temperature i kraćeg trajanja svjetlosnog dana. Kod intenzivnog načina gajenja patke nose tokom cijele godine, pri čemu je dovoljna količina svjetlosti uslov za dobru nosivost.

Svjetlosni režim treba prilagoditi rasi i hibridu, i poštovati ga u toku cijelog proizvodnog ciklusa. Za dobru nosivost i inkubacionu vrijednost jaja neophodno je uspostaviti odgovarajuće odnose između energije, proteina (aminokiselina), mineralnih materija i vitamina. Ishrana pataka za intenzivnu proizvodnju jaja za priplod (ili konzumaciju), podrazumijeva korištenje potpune smješe koja se daje od 4-te sedmice prije pronošenja do kraja proizvodnog ciklusa. Smješa treba da sadrži 15% sirovih proteina i 12 MJ/kg ME.

Pročitajte: ISHRANA KOKOŠAKA? Zahvaljujući ovom triku, oni će položiti 2 puta više jaja!

Obezbijedite im kvalitetnu vodu za piće

Smješa za ishranu pataka nosilja treba da sadrži i adekvatne nivoe esencijalnih aminokiselina, posebno metionina (sumpornih aminokiselina) i lizina. U ishrani pataka nosilja jaja za priplod potrebno je prisustvo dovoljne količine vitamina, posebno onih koji su značajni za inkubacionu vrijednost jaja, veći procenat izleženih pačića i njihovu vitalnost (A,D3 i B2 niacina i folne kiseline). Dnevna konzumacija hrane pataka nosilja zavisi od energetske vrijednosti obroka, kao i od sadržaja drugih hranjivih sastojaka. Ukoliko je ona manja, patke će konzumirati veću količinu hrane i obratno. U prosjeku, nosilje dnevno pojedu 200 grama potpune smješe, tako da ukupna potrošnja hrane u periodu proizvodnog ciklusa iznosi oko 72 kg po jednom grlu. Primjenom restrikcije hrane u manjem obimu mogu se postići pozitivni efekti u pogledu nosivosti i kondicije jata.

Ishrana pataka u tovu

Patke se danas tove intenzivno, bez obzira na to da li je on organizovan u otvorenom ili zatvorenom sistemu. Pored nekih rasa (pekinška patka), za tov se koriste i određeni linijski hibridi (cherry valley). Osnovna karakteristika tova pačića je njihov intenzivan porast, posebno u prve četiri sedmice. Po završetku tova od sedam sedmica, bijela pekinška patka ostvari tjelesnu masu od 3.2 kg (prosjek za oba pola), i potroši oko 2.5 kg hrane za kilogram prirasta.

Tov pataka se obično odvija u dvije faze, pri čemu se koristi početna i završna smješa.

• Početna smješa se daje do izvođenja pačića do tri sedmice i ona iznosi oko 2 kg
• završna do kraja tova i iznosi oko 6 kg.

Tov može biti organizovan u tri faze: 1-14, 15-21 i 22-49 dana, što zahtijeva korištenje tri smješe (početna, smješa za porast i završna). Bez obzira na to da li tov traje dvije ili tri faze, hrana mora da sadrži sve potrebne hranljive sastojke. Sadržaj sirovih proteina u početnoj smješi treba da iznosi 16.5-19%, a u završnoj 13-19% sirovih proteina u zavisnosti  od njihove energetske vrijednosti.

Neki proizvođači preporučuju veće vrijednosti proteina u prvom periodu tova i do 22% proteina. Zadovoljavajući rezultati u tovu se postižu ukoliko se u prve dvije sedmice koristi smješa sa 20-22% sirovih proteina, a od treće sedmice do kraja tova smješa sa 16% proteina. Ako je tov organizovan u tri faze, najbolje je prve sedmice davati smješu sa 22%, u drugoj fazi sa 18%, a u završnoj do kraja tova sa 16% sirovih proteina. Moguć je tov i sa smjesom od 18% proteina od početka do kraja. Smanjenje sadržaja proteina u obroku tovnih pataka dovodi do povećanja sadržaja masti u njihovom trupu.

Patke imaju znatno veću zapremninu digestivnog trakta nego tovni pilići, zbog toga mogu da pojedu i veću količinu hrane na dan, što im omogućava da održavaju isti nivo energije od početka do kraja tova i u slučaju kada njena koncentracija u obroku varira.

Pored energije i proteina smješe za tov pataka treba da sadrže i zadovoljavajuću količinu esencijalnih aminokiselina, pri čemu je potrebno voditi računa o limitirajućim aminokiselinama. Kao i kod druge vrste živine, aminokiseline sa sumporom, posebno metioninom, su limitirajuće u obrocima za patke.

Mora se obezbijediti dovoljna količina kalcijuma, fosfora i natrijuma, ali ne treba zapostaviti ni druge mineralne materije kao što su magnezijum, mangan, cink i hlor. U ishrani pataka najbolje je koristiti peletiranu hranu. Starter smješe moraju se peletirati na manje dimenzije zbog mogućnosti konzumiranja dok su pačići još mali. Za ovaj period maksimalna dužina peleta je 7.9mm, a prečnik 4 mm.

Kada porastu, dužina peleta se povećava i do 12.7mm i prečnika 4.8 mm. Brašnasta forma hrane može dovesti do određenih problema pri ishrani pataka. Kada se pomiješa sa pljuvačkom, formira ljepljivu masu koja se nakuplja na spoljašnjim stranama kljuna. Pokušavajući da oslobode kljun od ove naslage, patke često odlaze da operu kljun te prave veliki rastur hrane. Korištenje ovakve hrane smanjuje dnevnu konzumaciju, a samim tim smanjuje i prirast.

Za dobar prirast i kvalitetan odgoj patkama mora biti obezbijeđena kvalitetna voda za piće, najmanje 12h dnevno.

U nekim sistemima odgoja se praktikuje uskraćivanje vode i hrane preko noći da bi smanjilo vlaženje prostirke. Ova mjera se odnosi na patke starije od 3 sedmice i nema štetne uticaje na proizvodne rezultate pri nižim temperaturama. Međutim, pri višim temperaturama voda mora biti dotupna i noću.