U ishrani svinja surutka se upotrebljava za kategorije od 18 kg do kraja tova. Za mlaฤu i lakลกu prasad nije pogodna zbog malog kapaciteta organa za varenje, dok je velike svinje mogu popiti u velikim koliฤinama. S obzirom da je siromaลกna energijom (podmiruje oko 25 % potreba) mora se mijeลกati s kukuruzom ili koncentratima.
Da bi se osigurao maksimalni prirast, svinje moraju dobijati surutku stalno, bez prekida u ishrani, kako bi se izbjegao period ponovnog privikavanja.
Obzirom da svinje viลกe vole mokru hranu nego suvu, najbolje je koristiti mjeลกavinu surutke sa koncentratom za tov. Time se eliminiลกu disajne smetnje zbog braลกnaste hrane, iako se moลพe odvojeno ponuditi koncentrat i surutka za piฤe. Znaฤajna uลกteda postiลพe se na uลกtedi vode, jer tokom ฤitavog tova voda se uopลกe ne koristi, veฤ je ลพivotinja konzumira preko surutke.
Vaลพna je takoฤe i temperatura surutke. Tokom zimskog tova bitno je da je njena temperatura oko 40 stepeni kako bi svinje ลกto manje hrane troลกile na vlastito zagrijavanje.
Svinje mogu popiti dvostruko veฤe koliฤine surutke nego vode te izluฤuju veliku koliฤinu mokraฤe, stolica je mekana, proizvodi se dva puta viลกe izmeta pa je potrebno odrลพavati
primjerenu higijenu i pojaฤati ventilaciju, naroฤito ljeti.
Prielazi s tople na hladnu surutku i obrnuto moraju biti postepeni, jer dolazi do preลพderavanja svinja, pa time i do poveฤanih uginuฤa uslijed preobilne proizvodnje gasova zbog razvoja bakterija iz roda Clostridiae.
Upotrebomย surutke u ishrani svinja postiลพu se znaฤajnje uลกtede smjese za tov, kao i smanjenje duลพine tova. Prema tome, nema neki znaฤajan razlog da se ne primjenjuje ovakav naฤin ishrane svinja, bilo u manjim seoskim domaฤinstvima ili u industrijskom uzgoju ukoliko nam je dostupna surutka.