Iako je savremena dimilica dio pčelarskog pribora tek oko jednog vijeka, dim se od davnina koristio kao umirujuće sredstvo prilikom rada sa pčelama. Veoma često, mladi pčelari dobijaju savjete od veterana da bi je trebalo blago koristiti, poput korbača u rukama vještog džokeja.
Gotovo da nema pčelara koji ne zna kako se ponašaju pčele kada se njihovo društvo nadimi. One uzimaju hranu. Dugo se pretpostavljalo da je uzimanje hrane instinktivno reagovanje pčela na dim, koje omogućava pčelinjim zajednicama da sa izvesnom količinom rezervne hrane napuste rejone šumske vatre i da je ponesu na drugo, sigurnije mjesto na kome će zasnovati svoj novi dom. Ukoliko su sa sobom ponijele više hrane, utoliko su veći izgledi da se s novim “kapitalom” uspješno nastavi život na novoj lokaciji.
Djelovanje dima na pčele
Polovinom prošlog vijeka, engleski istraživači Njutn i Fri izučavali su ovakvo pčelinje ponašanje. Utvrdili su da se pod uticajem dima samo polovina pčela u zajednici ovako ponaša, da uzima med iz ćelija. Bile su to pčele svih doba starosti. Ustanovili su i da više pčela uzima med na lošijoj paši nego u danima koji su bili povoljni za sakupljanje nektara. U jednom od ogleda u mednim želucima pčela starih tri nedelje, u lijepom ljetnjem danu, izmjereno je prosječno po 17,1 miligram hrane.
Dva dana poslije toga vijreme se promijenilo, bilo je hladnije i vlažno, izlijetanje slabo. Tada je izmjereno svega 2,3 miligrama. Kada su društva nadimljena, sadržaj mednih želudaca je povećan, u prvom slučaju na 28,5, a u drugom na 22,8 miligrama. I mlade pčele su se slično ponašale, što je dovelo do zaključka da djelovanje dima ne zavisi od uzrasta pčela.
Pročitajte: Evo kako spriječiti rojenje pčela
Ostali uticaji na pčele
Ogledi su pokazali da i druge vrste uznemiravanja, kao što su lupkanje po okviru, potresanje košnice, otvaranje košnice radi pregleda i bez upotrebe dima, imaju sličan uticaj, s tim da je njihovo djelovanje manje izraženo i da pčele postaju agresivnije. Dva minuta poslije ovakvih uznemiravanja broj pčela koje su uzumale hranu brzo se povećavao, a potom lagano opadao.
Predmet posmatranja bilo je i dešavanje na letu. Pod uticajem dima odmah se znatno smanjuje broj stražarica, da bi se oko deset minuta kasnije on normalizovao. Radi daljeg izučavanja, na leto je postavljena materija koja svojim mirisom draži pčele. Za par minuta broj stražarica se povećao za više od tri puta, a pčele su se uznemirile, što je trajalo desetak minuta. Kombinacija ove nadražujuće materije i dima izazvala je smanjenje broja stražarica, koji se oko pet minuta poslije toga povećao. Bitno je da je tokom izvođenja ogleda sakupljačka aktivnost cijele košnice bila gotovo obustavljena desetak minuta.
Neobičan eksperiment
Niz eksperimenata je obuhvatio i jedan, naizgled malo neobičan, ali sa korisnim zaključkom. Naime, sa ciljem da se istraži da li sadržaj mednog želuca pčele ima veze sa njenom agresivnošću koja se ogleda kroz sklonost ka ubadanju, uklonjen je krov i postavljen poklopac sa otvorom. Na otvoru je bio šuplji cilindar, cijev.
Onda je košnica udarana i čekalo se da se u cijevi nakupi dvadesetak pčela. Cijev je zatvorena mrežom da bi se spriječio ulazak drugih pčela. U unutrašnjosti cijevi nalazila se pamučna loptica sa određenim brojem svježih žaoka. Pomjerana je pomoću konca sve dok polovina zarobljenih pčela nije u nju ostavila svoje žaoke.
Pčele su odstranjene i izmjereni su njihovi medni želuci. U 29 od 39 ponavljanja ovog eksperimenta, prosječna težina mednog želuca pčela koje su ostavile svoje žaoke, koje su ubadale, bila je manja.Stoga, ako želimo da nas pčele manje ubadaju, potrebno je da pažljivo radimo s okvirima, da izbjegavamo svaki potres košnice i lagano radimo kako se pčele ne bi gnječile.
Pritisnuta pčela ispušta alarmni miris koji draži ostale pčele i podstiče ih na odbranu. Korišćenje dima trebalo bi da bude umjereno i, kao što to iskustvo starih pčelara uči, košnicu poslije nadimljavanja trebalo bi ostaviti oko dva minuta da dim ispolji svoje dejstvo, pa tek onda otvoriti. Naravno, kada je unos dobar i obilan, dimilica obično stoji negde u blizini i ne koristi se. Pčele tada imaju preča posla nego da obraćaju pažnju na pčelara koji smirenim pokretima radi ono šta treba.