Tri biljke koje se smatraju korovom a prava su riznica zdravlja

Znanje koje nam je ostalo od naših starih kaže da je samoniklo bilje u dvorištu prava riznica vitamina i minerala. Sve što vam je potrebno da biste se oslobodili od proljećnog umora nalazi se u vašem dvorištu. Ili u dvorištu pored vas.

Zato ovo ljeto nikako nemojte da zanemarite ove biljke koje niču ispred vaših vrata.

Riječ je o tuštu, maslačku i koprivi.

Iako se ove tri biljke smatraju korovom, one su prava riznica minerala i vitamina, neophodnih za rast i razvoj tela i održavanje dobrog zdravlja.

Tušt

Foto: agrotopvsg.rs

Prava zvezda među samoniklim biljkama je – tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnoća da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, tušt je najprošireniji korov na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu.

Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, gvožđa, vitamina B2, kalijuma, fosfora i mangana.

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekotine.

Maslačak

Foto: Pixabay

Vjerovatno ste već upoznati sa koristima koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće ili korov.

Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kafu, a od cvijeća napraviti vino ili med.

Maslačak ima antioksidativna svojstva, sadrži inulin i levulin, zahvaljujući kojima ima izvanredna ljekovita svojstva: djeluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želuca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.

Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom proljećne malaksalosti, maslačak je u stanju da potpuno oporavi imuni sistem.

Kopriva

Foto: Pixabay

Ispod njenih listova kriju se dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu, što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas pre konzumiranja kuva koprivu.

Međutim, kopriva se može koristiti i sirova, kada se odstrane hemijske stvari koje izazivaju žarenje, a to možete učiniti i potapanjem u hladnu vodu.

Kopriva ima visok udio gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa nevjerovatnih 1.790 IU vitamina, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.

Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čenova bijelog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuvajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.

Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.

Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.

A kada ih dobro upoznate, neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.