Ozbiljna proizvodnja paradajza u današnje vrijeme je nezamisliva bez proizvodnje paradajza iz rasada. Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju.
Od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta i ostvari visok prinos. Rasad za svaki hibrid paradjza mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavaljanje korijena i dalji rast biljaka.
Rasad paradajza se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru, a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama. Najbolji objekti su sa mogućnošću za dopunsko zagrijevanje vazduha i zemljišta. U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem.
Objekti bez dopunskog zagrevanja koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz. Međutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obijezbediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste. Rasad paradajza može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad „ golih žila“ i iz saknija i kontejnera.
Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. Ovo je najčešći način gajenja za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti. Gusti rasad namenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, ređe za gajenje u zaštićenoj bašti. Rasad iz saksija, odnosno hranljivih kocki, „džifi“ saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega. Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. Industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena.
Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom unosi se 3-5 kg zgorelog stajnjaka i 30-80 g NPK đubriva na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2. Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom smješom.
U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrednosti. Sjeme je neophodno prije sjetve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje. Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, namjeni i mjestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona. Sjetva može biti ručna ili mašinska. Razmak između redova je 5-10 cm, a u redu je 1-5 cm.
Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje. Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem sitnog, prosejanog komposa ili zemljišne smeše. Sjetva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osetljive na povredu korjenovog sistema.
Za sjetvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti. Svako sjeme treba da daju novu biljku i zato se u saksije sije samo po jedna sjemenka. Sada postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje kao što su „paper pot“ sistem ili „culto“ sistem. Zatim „speedling“ sistem. Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko.
Izvor: PSSS
PROČITAJTE:
Najčešće greške u proizvodnji rasada
Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni
Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada