Otkrivamo vam koji su najbolji načini za uzgoj paradajza u malim baštama ili u saksijama na malom prostoru (balkonima, terasama). Ukoliko ispratite ove savjete i redovno ih primjenjujete, vaša berba može ubuduće da bude mnogo bogatija.
Iskusni urbani baštovani moraju da znaju trikove kako bi svoj mali prostor koji imaju na raspolaganju iskoristili na najbolji mogući način. Prateći godinama rast i razvoj biljaka, ali i eksperimentišući došli su do nekoliko zaključaka koji im obezbjeđuju više hrane na malom prostoru.
Najbolji načini za uzgoj paradajza na malom prostoru
Prvo, odaberite sorte paradajza koje ne rastu previsoko i preširoko. To su determinantne vrste. Njima ne treba potpora (nekim vrstama treba blaga potpora), ali svakako ne treba kavez ili pritka.
Zatim, ne započinjite da sijete sjeme paradajza prerano, osim ako ne živite u toplijoj klimi. Paradajz je toploljubiva biljka i neočekivani, kasni mraz ili hladna temperatura može dosta da ga poremeti, pa čak i ubije. Najbolje vreme za sijanje je kada temperatura počne da se diže iznad 10 stepeni Celzijusovih.
Pročitajte: EVO KAKO OPORAVITI LIŠĆE PARADAJZA KOJE JE POČELO DA ŽUTI – Jednostavni savjeti!
Za razliku od ostalih biljaka, paradajz mora da bude zasađen duboko na stalno mjesto. Dakle, bez obzira da li ste rasad kupili ili sami odnjegovali, kada ga presađujete na stalno mjesto (u maloj bašti ili u većoj saksiji gde će provesti svoj ceo život) zasadite ga dublje, do prvih listova. Duboka sadnja će da podstakne zdravi i jak korijenski sistem. Na primjer, ako je biljka visoka 10 cm, od prvih listova ostavite samo 3 cm visine stabljike.
Pre nego što zasadite paradajz na stalno mjesto stavite na dno saksije par izlomljenih ljuski od jajeta. To će obezbjediti stalnu prihranu mineralima i kalcijumom. Kalcijumom je jako bitan u ishrani paradajza, jer on omogućava biljci da se zaštiti od toplotnog stresa, a utiče i na kvalitet plodova, piše Agroinfo.rs.
Pročitajte: Navodnjavanje paradajza – Osnovni uslov za postizanje visokog prinosa i vrhunskog kvaliteta
Napravite razmak između biljaka oko 40-50 cm. Biljke paradajza koje se gaje preblizu sklone su gljivičnim infekcijama i manje su rodne. Osim toga, traže više đubrenja, vode i orezivanja.
Ukoliko je reč o manjim sortama, slobodno ih možete uzgajati i sa manjim razmakom. Na primjer, ako gajite cherry paradajz. Takođe, cherry paradajz može da se uzgaja i u visećim saksijama, što je već dodatni prostor ranije niste imali.
Jako je važno da paradajz bude na osunčanim pozicijama. Što više sunca upije, to će biti rodniji.
Pročitajte: Prskanje paradajza sodom bikarbonom
Kako prihraniti paradajz
Što se tiče prihrane paradajza, primjenjujte manje doze nego što piše na pakovanju, ali češće. Na primjer, uzmete polovinu preporučene doze, ali je primjenite dva puta.
Jednom mjesečno možete da dodate šaku novog komposta ili kompostni čaj. To će biljkama dati dodatnu energiju.
Takođe, malčirajte biljke, jer se zemlja u saksijama mnogo brže suši, a malč će zadržavati vlagu. Možete koristiti ostatke od čaja, slamu, suvu travu…
Kada uzgajate paradajz u saksijama neophodno je da ga redovno zalivate i po mogućstvu da to obavljate ujutro. Ljeti je potrebno zalivanje gotovo svaki dan. Kada zalivate, radite to po bazi biljke, nikako po lišću. Mokro lišće je najčešći razlog pojave gljivičnih oboljenja, što će oslabiti paradajz, smanjiti mu rod, a neke bolesti mogu i da ga ubiju.