Zemlja je živi organizam kojeg, kako kažu, nakon zimskog sna treba “probuditi”, odnosno pravilno ga pripremiti za sadnju, kako bi posađene biljke dobivale dovoljno hranjiva za rast, razvoj lisne mase i samog ploda. Kvalitetno i plodno tlo najvažniji je kriterij za uzgoj povrća, jer samo one biljke koje su posađene u dobro pripremljeno tlo mogu se boriti s vanjskim uslovima te biti otporne na bolesti i štetočine. Pravilna proljetna priprema tla odnosi se na njegovu obradu i gnojenje.
S pripremama vrta može se započeti u mart, no tek kad zemlja više nije smrznuta ili prevlažna. Jedan od vrtlarskih savjeta za provjeravanje je li se tlo posušilo, odnosno je li spremno za sadnju odnosi se na stiskanje zemlje u šaci. Ako iz zemlje izlazi voda ili se formira čvrsta kugla, valja pričekati te ponovno provjeriti za nedelju dana.
Obrada tla i osnovno đubrenje odrađuju se u jesen i proljeće, čime se dobiva rastresitije i prozračnije zemljište, bolja mikrobiološka aktivnost tla i brže zagrijavanje tla u proljeće. Pritom se dubinska obrada tla obavlja u jesen, dok je u proljeće potrebno osvježiti zemlju prekopavanjem gredica, naročito ako je tlo zbijeno, ilovasto i pjeskovito, i to otprilike dvije sedmive prije planirane prve sjetve. Također, potrebno je iščupati sav korov čim nikne.
Glavna svrha proljetne pripreme vrta je obogatiti zemlju te joj poboljšati strukturu kako bi biljke razvile snažan korijen. Za đubrenje je najbolje koristiti organska đubriva, koja se raspoređuju po površini i lagano se ukapaju. Ona manje opterećuju okoliš, poboljšavaju prozračnost tla i vežu veću količinu vode, a njihovom uporabom povećava se i udio hranjivih tvari, humusa i korisnih organizama koje biljkama omogućavaju pristup hranjiva u tlu. To će, pak, rezultirati zdravijim biljkama te većim urodom. Ipak, ne smije se pretjerati s uporabom đubriva, jer se to može loše odraziti na zdravstveno stanje biljaka.
Organska đubriva su stajnjak, peletirana organska đubriva, zelenišno đubrivo, domaći kompost…
