Pravilan način gajenja i ishrane pilića – Uspijeh zagarantovan!

pilići Foto AgroSavjet

Pilići zahtevaju određenu količinu proteina u smješama u skladu sa fazom razvoja jer proteini odlučuju koliko će krajnji rezultat tova biti isplativ. Međutim, veoma je važno objezbediti amino kiseline koje oni ne mogu sintetisati. U tome je tajna uspjeha u tovu.

Biološke specifičnosti živine u mnogome utiču na proteinske potrebe ovih gajenih životinja. U nizu specifičnih činioca najvažniji uticaj imaju vrste i hibridi, a potom pravac proizvodnje i uzrast. Veliki broj faktora uslovljava i složenije analize na osnovu kojih se donose preporuke.

U uslovima ambijentalne temperature (18 do 24 C°) menja se obim konzumiranja suve materije, pa je potrebna i promjena sadržaja proteina u obroku. Proizvođači komercijalnih hibrida živine po pravilu daju i posebne preporuke koje se odnose na većinu grupa hranljivih materija počev od proteina pa do mineralno-vitaminskih smješa. Za razliku od nekih drugih vrsta gajenih životinja, kod živine se znatno veći problem javlja u vezi sa biološkom vrijednošću nego sa ukupnim učešćem proteina u hranivima.

U praktičnim uslovima najčešće se lako omogući potrebno učešće proteina u smješi, odnosno obroku. Problem se javlja kada treba objezbediti sve neophodne amino-kiseline za produkciju standarnih proteina. Kao i sisari (preživari i svinje) tako i živina ima ograničenu mogućnost sinteze pojedinih amino-kiselina u organizmu. One predstavljaju esencijalne amino-kiseline i moraju se obezbediti u količini neophodnoj za zadovoljenje potrebe organizma. Jedan dio ovakvih amino-kiselina uopšte se ne sintetišu u organizmu gdje se ubrajaju lizin, metionin, fenilalanin, triptofan i treonin, a druge u mjeri koja nije dovoljna za zadovoljenje potreba i tu spadaju leucin, valin, arginin, histidin, glicin, prolin i izoleucin. Za razliku od njih neesencijalne amino kiseline mogu da se sintetišu u organizmu.

Posmatrajte ponašanje pilića i osigurajte dobar uzgoj

Postoji i grupa amino-kiselina koje mogu da se sintetišu od esencijalnih amino-kiselina. Kao primjer može se predstaviti produkcija cisteina i tirozina od esencijalnih metionina i fenilalanina.

Proteini odlučuju uspješnost tova

Brojne su posljedice deficita proteina u ishrani živine, ali se posljedično sve manifestuju kroz vidno opadanje proizvodnje bilo da se radi o nosivosti odnosno drugih parametara u procesu proizvodnje jaja ili se s druge strane radi o depresiji prirasta u tovu brojlerskih pilića. Upravo ovako izražene pojave posledica su prevashodno nedostatak određenih amino kiselina.

Neosporno je da i nedovoljna količina proteina ima takođe uticaja na slabe proizvodne rezultate. Važno je ipak imati u vidu da se javljaju određeni karakteristični simptomi nedostataka amino kiselina u ishrani živine. Najizraženiji su poremećaji u razvoju perja, brojne patološke promene boje perja, kao i nastanak dermatitisa.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Zašto kokoške jedu svoja jaja i kako to da spriječite

7 čudnih znakova koji ukazuju da su kokoške bolesne

Ova vrsta kokoške ima crne kosti, organe i meso: Evo i zašto

Preporuka za vas