Za pripremu silaže najpogodniji je kukuruz. Može se silirati sam ili u smješi sa drugim biljkama kao što su trave, sirak, repica, suncokret.
Većina krmnih biljaka uspješno se može silirati. Ipak, poznato je da neke biljke nemaju dovoljno ugljenih hidrata da bi se stvorila mliječna kiselina. Zbog toga je potrebno njihovu zelenu masu koja najčešće sadrži mnogo proteina, miješati sa kukuruzom ili drugim sirovinama bogatim šećerima, podsjeća dipl. inž. poljoprivrede Tanja Petrović.
Sve jednogodišnje i višegodišnje krmne mahunarke, prije svih lucerka, predstavljaju dobar izvor biljnih proteina, ali im nedostaje ugljenih hidrata pa se zato najčešće miješaju sa kukuruzom ali su moguće i kombinacije sa drugim biljkama.
Krmni sirak je odličan za spravljanje silaže, sadrži visok postotak šećera, ali se ipak prilikom siliranja miješa sa kukuruzom, a pogodan je i za silažu sa travnim smješama.
Krmna repica u kombinaciji sa kukuruzom učestvuje sa 50% gdje dospijevaju i glave i lišće.
Suncokret ima osrednju količinu šećera pa se mora miješati sa masama u kojima ima ugljenih hidrata.
Pročitajte: Silaža kukuruza i soje – Bogata je proteinima i stoka je radije jede
Silaže od cijele biljke ili klipa kukuruza
Najpogodniji usjev za uspješno siliranje bilo sam ili u smješi sa drugim biljkama jeste kukuruz. Potrebno je izabrati odgovarajući hibrid za odgovarajući region i za svako vrijeme siliranja. Hibride treba odabrati na osnovu klasifikacije prema nadmorskoj visini i za određenu visinu uzeti one koje postižu najbolje prinose.
Pored izbora hibrida, treba voditi računa i o odnosu pojedinih dijelova biljke i to: stabla u odnosu na list i na klip, jer je klip najvažniji dio koji sadrži najviše energije i proteina, zatim dolazi list, pa tek onda stabljika. Najvažniji odnos stabljike, lista i klipa imaju rani hibridi, zatim srednje rani, a zatim kasni.
Najveće prinose mase, suve materije i proteina daju najkasniji hibridi. Veći broj biljaka po hektaru obezbjeđuje veće prinose mase, suve materije i proteina. Sa povećanjem broja biljaka neznatno se povećava udeo stabljike, a smanjuje udeo klipa, ali se znatno povećava prinos mase, suve materije i sirovih proteina. Kada se radi o ranostasnim hibridima udio klipa je znatno veći pri sklopu od 100.000 biljaka po hektaru iznosi 40%, pri 80.000 biljaka 45% a pri 67.000 iznosi 46,5%.
Pročitajte: Krompir silaža – Iskoristite neutrošeni krompir za ishranu stoke
Kada se silira cijela biljka kukuruza dobija se devet puta veća količina energije u odnosu na energiju koja je za njenu proizvodnju utrošena. Kod klipa za siliranje je dobijena energija pet puta veća od utrošene. Kod suvog zrna kukuruza za ishranu stoke energija je samo 3,3 puta veća od utrošene, a zbog transporta i sušenja ekonomičnost ovog izvora u ishrani je niska, ističe Petrović, savetodavac PSSS.
Proizvodnja kukuruza za siliranje mljevenog klipa ili zrna takođe zahtijeva hibride koji imaju najviše proteina i energije u klipu ili zrnu pri sadržaju 60-65% suve materije.
Pojava višeklipnih hibrida kukuruza koji na jednom stablu imaju i do šest klipova značajno će uticati na prinos ukupne mase, a posebno na količinu hranljivih sastojaka.