Utorak, 31 Januara, 2023
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePčelarstvoPčelinjak u zimskom periodu

Pčelinjak u zimskom periodu

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Za zimski period možemo reći da predstavlja pravi odmor za pčelare kada su u pitanju poslovi na pčelinjaku.

S obzirom da pčele vole mir, objezbjeđivanje mira na pčelinjaku predstavlja zajedničku karakteristiku svih mjeseci ovog perioda. Tokom zimskog perioda na pčelinjaku nema mnogo radova pa je ovaj period bitan za pripremu opreme i nastavaka za sljedeću sezonu. Hrana za ovaj period treba da je obezbijeđena u dovoljnoj količini za period mirovanja i rani proljećni razvoj, do prvih značajnijih proljećnih unosa. Tu se misli, prije svega, na zalihe meda čije rezerve u našim klimatskim uslovima treba da iznose oko 20 kilograma, koje su pravilno raspoređene u širokim mednim vijencima. Smatra se da je ova količina meda dovoljna za ishranu, ali je njena uloga takođe i u omogućavanju da se zadrži relativno stabilna temperatura u zoni klubeta.

Dobra zimnica svakog društva podrazumjeva i bar četiri rama perge. U ovom periodu u pčelarskim prostorijama potrebno je izvršiti popravke starih i oštećenih košnica, pravljenje i sklapanje ramova, pretapanje voska i sl. Takođe, period mirovanja pčela treba iskoristiti za edukacije iz oblasti pčelarstva, za proučavanje pčelarske literature itd.

Porčitajte: Radovi u pčelinjaku u decembru

U zimskom periodu pčelinjak treba da je zaštićen od jakih vjetrova i po mogućnosti ograđen kako bi bio spriječen pristup domaćih i divljih (krupnih) životinja u pčelinjak. Ako životinje priđu pčelinjaku mogu da izazovu potrese košnice, koji su u hladnim danima vrlo opasni i mogu da dovedu do uginuća većeg ili manjeg broja pčela ali i cijelog društva. Često zbog potresa košnice može da padne i polovina klubeta na podnjaču, pa je ostatak pčela u klubetu ugrožen i može da ugine. Ovo je glavni razlog da u zimskom periodu, kada su pčelinja društva u klubetu ne smije doći do potresa košnice.

Ponekad i ptice mogu da uznemiravaju pčelinje društvo, skupljajući mrtve pčele sa leta. Najopasniji je djetlić koji, kada se nađe na pčelinjaku, probija košnice i na taj način se hrani pčelama, što može da ugrozi i cijeli pčelinjak. Takođe u ovom periodu bitan je mir na pčelinjaku i potrebno je materijale, koji mogu stvarati buku, ukloniti sa pčelinjaka.
U zimskim mjesecima dešava se da mrtve pčele zatvore leto i time onemogućavaju pravilno provjetravanje košnice.

U ovom periodu potrebno je povremeno obići pčelinjak i uz izuzetno veliku pažnju da se ne poremeti mir u košnici, treba očistiti mrtve pčele. Takođe, na letima košnica može biti dosta snijega, on nije opasan kad je na letu, jer je on porozan i propušta vazduh. Ali kad se snijeg otopi i naglo dođe do zahlađenja, led može da zatvori leto i time ugrozi pravilnu ventilaciju. Zato treba voditi računa da se led sa leta blagovremeno skida.

U zimskim danima treba povremeno provjeriti da li pčelinja društva normalno zimuju. S obzirom na to da je zimi nepoželjno otvaranje košnice, pregled se vrši prislanjanjem uha na košnicu ili korištenjem stetoskopa. Dobar pčelar će svoju pažnju sve do prve prilike na proljeće usmjeriti na osmatranje i osluškivanje leta i po zvuku koji dopire iz košnice može se utvrditi da li pčelinje društvo normalno prezimljava. Kada je zvuk jasan i ravnomjeran i tih, tada društvo normalno zimuje. Ako je zujanje duboko to je znak da nešto nije u redu, moguće da je društvo bez matice, ili je u košnici suviše toplo i nema dovoljno vazduha. Odmah treba provjeriti leto i ostale uređaje za ventilaciju. U slučaju da su glodari ušli u košnicu,a to se poznaje po velikim količinama usitnjenog saća na letu i po zujanju pčela, onda se košnica prenese u zatvoreni prostor i najbolje je da se društvo koje je napao glodar preseli u drugu ispravnu košnicu.

U zimskom periodu pčelinja društva miruju i za to vrijeme troše veoma malo hrane. U ovom periodu pčelama najviše smeta vlaga u košnici i nedostatak svježeg vazduha. Zbog toga je dobra ventilacija unutar košnice veoma značajna za život i razvoj duštva.

Pčelari griješe kada u ovom periodu zaštite i utople košnice i spriječe dotok svježeg vazduha u košnice. U tako prigušenim košnicama pčelinje društvo ne živi, već robuje i lako oboljeva. Potrebe za dodatnim utopljavanjem pčelinjih društava trebamo raditi sa početkom legla, kada su temperaturne oscilacije velike. Koliko pčelinjem društvu treba čist vazduh, kiseonik, najbolje pokazuje to što se prvo proljećno leglo javlja do samog leta, praktično u najhladnijem dijelu košnice. Zato, pčelinjem društvu treba ostaviti dosta hrane, očistiti ga od varooe, zazimiti ga u gornjem nastavku i obezbjediti mu dobro provjetravanje košnice.

Dakle, može se zaključiti da kada su uzimljene zajednice jake, sa mladom maticom, zdrave, imaju dovoljno kvalitetne i dobro raspoređene hrane, dobru ventilaciju u košnici, zaštićene su od vjetrova i glodara, tada se može mirno čekati naredno proljeće, jer će takva društva bezbjedno zimovati.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI