Utorak, 23 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaNematode napadaju biljke – Zaštitite ih na vrijeme

Nematode napadaju biljke – Zaštitite ih na vrijeme

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Zemljište je često puno štetnika tako da nematode napadaju biljke i mogu naneti velike štete. Djelujte preventivno ili hemijskim sredstvima da spriječite njihovo nepoželjno dejstvo.

Štetnost nematoda u poljoprivrednoj proizvodnji – savjetodavac zaštite bilja Nedeljković Siniša

Nematode kao štetni organizmi mogu oštetiti nadzemne i podzemne organe gajenih biljaka. Žive u zemljištu i napadaju razna biljna tkiva: stablo, korijen, lukovice, rizome, cvjetove i plodove. U većini slučajeva su to polifagne štetočine, koje napadaju više biljnih vrsta. U zemljištu je najčešće prisutno više vrsta, što otežava identifikaciju same vrste nematode. Pošto su to valjkasti crvi, veličine ispod 1 mm za njihovu identifikaciju je potreban binookular ili mikroskop.

Nematode se hrane biljnim sokovima i svojim djelovanjem stvaraju zaostajanje u porastu, kržljavost, smežuravost, deformacije (gale, guke, kovrdžanje ili nabiranje površinskog tkiva), sušenje, propadanje biljaka u ozama ili na cijelim parcelama. Oštećenja se zapažaju na usjevima od sjetve do žetve i tokom skladištenja. Štetnost se ogleda i u tome da se na zaraženom zemljištu ne smijeju sijati/saditi osjetljivi usjevi do 5 godina.

Nematode napadaju biljke

Postoje više vrsta nematoda i u zavisnosti koje djelove i vrstu biljaka mogu se podjeliti na:

Stabljikina nematoda (Ditylenchus dipsaci) najčešće napada ukrasno bilje, ali i luk, paradajz, jagode, lucerku, žitarice, pasulj, duvan. Veoma su otporne na nepovoljne klimatske uslove u zemljištu.

Cistoidne nematode (Globodera spp. i Heterodera spp.) najčešće napadaju krompir, ali i papriku, paradajz i plavi patlidžan. Larve napadaju korijenje i nakon završene vegetacije krompira, u zemljištu ostaju uginule jedinke ženki s cistama i u tom obliku preživljavaju nepovoljne klimatske uslove, čak i do 30 godina u zaraženom zemljištu.

Nematode korijenovih kvržica (Meloidogyne spp.) napadaju preko 2000 vrsta gajenih kultura. Formiraju guke i gale na korijenu veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Njihovu štetnost uvećavaju fuzarioze i bakterioze i pri većem napadu dolazi do mjestimičnog propadannja biljaka, a prinos i kvalitet su znatno umanjeni.

Nematode smeđe pegavosti korijena (Pratylenchus spp.) izazivaju značajne štete na ratarskim, povrtarskim i voćarskim kulturama. Nematode ulaze u tkivo korena i brzo se premještaju po njemu. Usljed napada nematoda, bakterija i gljiva koje žive u zemljištu nastupa ubrzano truljenje i propadanje korijena.

Pšenična nematoda (Anguina tritici) je najštetnija nematoda pšenice. Larve se ubušuju u cvjetove i razvijene klasove. Transformišu ovarijum u sićušnu galu koja sadrži nekoliko hiljada larvi.

Pojavu i širenje nematoda možemo spriječiti kombinacijom preventinih, termičkih i hemijskih mjera.

Preventivne mjere

Poštovanje plodoreda, dezinfekcija alata koji se upotrebljava u toku obrade, uklanjanje biljnih ostataka gajenih i korovskih biljaka, sadnja zdravstveno ispravnih biljaka, upotreba supstrata bez prisustva nematoda, sjetva biljaka koje odbijaju nematode (kadifica, neven, slačica, heljda, facelija), sjetva tolerantnih sorti i hibrida.

Termička dezinfekcija podrazumjeva sterilizaciju zemljišta primenom vodene pare, a obavlja se mašinama koji pod velikim pritiskom ubrizgavaju vodenu paru u zemljište. Ovom metodom se steriliše zemljište do 30 cm dubine. Potpunim isušivanjem zemljišta se spriječava pojava i širenje nematoda, jer je za njihov razvoj potrebna vlažnost.

Hemijske mjere se sastoje iz fumigacije zemljišta primenom Basamid granulata, koji se u zaštićenom prostoru primjenjuje tako što se granule (40-60 g/m²) unesu u zemljište, koje se zatim pokrije folijom i ostavi da djeluje do 42 dana kako bi gasovi djelovali na štetne organizme u zemljištu. Hemijsko suzbijanje se izvodi i nematocidima na bazi oksamila (Vydate 10 L) koji se koristi u dozi od 100 ml/100 m² jednokratnim tretiranjem odmah poslije rasađivanja.

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada

Biljne stjenice – sve veći problem u poljoprivrednoj proizvodnji

Kako zaštiti biljke od ranog jesenjeg mraza!

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI