Mehanizacija predstavlja jedan od najznačajnijih činilaca u održavanju sadašnjih i podizanju novih savremenih zasada voća. U zemljama sa razvijenim voćarstvom sve se više usavršava mehanizacija koja je specijalizovana samo za voćarsku proizvodnju.
U zemljama u kojima je voćarska proizvodnja na intezivnom nivou neophodna je primjena mehanizacije koja je prilagođena tom tipu proizvodnje. Kada su u pitanju mašine za voćarsku proizvodnju, onda se može govoriti o mašinama za obradu, za rezidbu i usitnjavanje ostataka rezidbe, mašinama za zaštitu, mašinama za mehanizovanu berbu, mašinama za manipulaciju i transport plodova.
Prilikom podizanja savremenih zasada voća jedna od veoma važnih agrotehničkih mjera jeste rigolovanje, podrivanje i duboko oranje zemljišta.
Rigolovanje zemljišta se obično izvodi vučenim plugom rigolerom koji radi na dubini 60–100 cm. Obično se za vuču ovih plugova koriste traktori guseničari. Plug za rigolovanje treba da bude opremljen sa kulturnom daskom koja prevrće plasticu za 120–130°, kako se plodno zemljište ne bi prebacivalo na dno brazde.
Na zemljištima koja imaju plitak oranični sloj prvo se izvodi podrivanje na dubinu od 60 do 80 cm, a zatim oranje na 30–40 cm običnim plugom. Još je bolje ako podrivači imaju ugrađen dozator za mineralno đubrivo.
Jesenje-zimska obrada zemljišta u zasadima voća može se izvoditi višebraznim klasičnim plugovima, ali ih treba izbjegavati jer se njihovim korišćenjem dobija neravno oranje sa slogovima i razorima i stvaraju se veliki bankovi u redovima. Bolje rešenje je primena vinogradarskog „V“ pluga, koji se može adaptirati kao odgrtač ili zagrtač. Pomoću ovoga pluga moguće je stvaranje bankova u redu, tako da jedne sezone radi kao zagrtač, a druge kao odgrtač.
ČIZEL PLUG
Jedno od najboljih rješenja za ovu obradu je korišćenje čizel plugova koji imaju radne organe u vidu dlijeta ili dlijeta sa podrezujućim motičicama.
izel plugovi su manji potrošači pogonske energije, daju tzv. ravno oranje bez razora i slogova. Kod ovih plugova postoji mogućnost ugradnje depozitora za mineralna đubriva.
Za proljećno-ljetnju obradu mogu se koristiti tanjirače, rotacione sitnilice (freze), kultivator sa promenljivim radnim zahvatom koji su opremljeni sa streličastim motičicama. Tanjirače treba koristiti onda kada je korov više razvijen, a freze koje su veliki potrošači energije, treba koristiti kod jako zatravljenih i ekstremno vlažnih zemljišta. U svakom drugom slučaju treba težiti da se obrada izvodi kultivatorima. Idealno rješenje je kultivator sa promenljivim radnim zahvatom koji je opremljen sa streličastim motičicama koje dobro usitnjavaju zemljište i podrezuju korove.
BOČNA ORUĐA
Za obradu u zoni reda moguće je korišćenje bočnih oruđa kao što su bočne freze, bočne tanjirače, bočni podrezujući nož i bočne kosačice. Prihvatljivo rješenje za naše uslove je bočni pomični uređaj koji se montira na osnovnu mašinu koja vrši obradu i u međurednom prostoru, ali se istovremeno vrši i obrada u redu.
Zaštita od korova u redu može da se izvodi uređajem koji ima promjenjivi nosač sa rasprskivačima za tretiranje u trake. Ovu operaciju je moguće izvoditi sa rasprskivačima za bočno tretiranje tako da nosač ne dolazi u dodir sa voćkama, tako da ne dolazi do njihovog oštećenja.
MALČERI
Iznošenje grana iz voćnjaka povećava troškove proizvodnje. Bolje rješenje je usitnjavanje ostataka rezidbe snažnim rotacionim mašinama – malčerima. Za uspešnu primjenu ovih mašina, odrezane grane treba da budu postavljene u zboj za lakše i potpuno zahvatanje pri usitnjavanju. Značajan problem pri rezidbi voćaka je uklanjanje orezanih grana.
Ova operacija može da učestvuje značajnije u strukturi troškova ako se ne organizuje kako treba. Izvlačenje i uništavanje grana može da učestvuje u strukturi troškova rezidbe i više od 30%, dok se upotrebom drobilice grana troškovi značajnije smanjuju, a sa druge strane se usitnjena masa kasnije obradom unosi u zemljište.
ATOMIZERI
Zaštita voćaka od bolesti i štetočina izvodi se orošivačima (atomizerima) koji su najčešće opremljeni aksijalnim ventilatorima. Karakteristika ovih ventilatora je da daju veće količine vazdušne struje čime se dobija bolja prodornost zaštitnog sredstva kroz krošnje voćaka i veći domet mlaza.
Savremene tendencije razvoja tehnike za zaštitu voća u svijetu ogledaju se u primjeni uređaja koji omogućuju smanjenje norme tretiranja sa 1000-1200 l/ha na 150-300 l/ha. U razvijenim voćarskim zemljama praksa je potvrdila da je to moguće, ali su potrebni savremeni orošivači. Korišćenjem klasičnih (standardnih) orošivača sa aksijalnim ventilatorima 40% od ukupnog mlaza se deponuje na listove biljaka, a 60 % odlazi u okolinu.
Ovakvi orošivači mogu se koristiti samo za zatvorene plantaže. Kod savremenih orošivača oko 90% zaštitnog sredstva dospjeva na biljke, prolaz kroz biljku je duži pa nema depozicije zaštitnog sredstva, traktoristu ne zahvata zatrovan vazduh itd.
Voćarski traktor
Potrebna snaga traktora zavisi od poslovima koje treba obavljati i od uslova u voćnjaku (npr. nagib terena, veličina zasada, vrijeme upotrebe, radni sati/god.). Treba izabrati snagu traktora koja će biti najbolje iskorištena. Osnovni zahtjevi koje bi trebao zadovoljavati voćarski traktor jesu vožnja, pogon, podizanje i nošenje priključnih mašina, odnosno mehanizovanje što većeg broja radnji u voćarskoj proizvodnji.
Osnovni zahtjevi za voćarski traktor su :
Snaga – više od 65 KS;
Pogon na sva četiri točka iste veličine;
Mjenjač (što više brzina, prilagođen radu raznovrsnih priključnih mašina)
Priključno vratilo (540-1000 okr./min);
Kabina (ergonomski oblikovana, dobra vidljivost, filtracija zraka kabine);
Reversor (koji omogućuje promjenu smjera kretanja pokretom jedne ručice);
Pumpa hidraulična, minimalnog kapaciteta 45 litara, tri para hidrauličnih priključaka;
Od priključnih mašina za voćarsku proizvodnju potrebni su:
Plug,
Kultivator,
Depozitora za mineralna đubriva sa podrivačem,
Atomizer(rasprskivač) nošeni, 1000 l
Makaze za rezidbu pneumatske ili električne,
Traktorska prikolica,
Roto freza s bočnim pomakom,
Malčer.
Troškovi mehanizacije
Troškovi mehanizacije su najniži u proizvodnji šljive i trešnje, dok su kod jabuke i kruške za 40% viši, što je i logično ukoliko se uporedi broj mehanizovanih operacija:
kod šljive – raspođeljivanje mineralnog đubriva (2x), prskanje voćnjaka atomizerom (6x), malčiranje (4x), prevoz (2x);
kod jabuke – raspođeljivanje mineralnog đubriva (2x), prskanje (herbicidi) leđnom prskalicom (2x), prskanje voćnjaka atomizerom (17x), malčiranje (8x), unutarredna kultivacija (2x), prevoz (4x).
Udio mehanizacije u ukupnim troškovima rada kreće se od 15 do 25%, dok su udjeli mehanizacije u ukupnim satima rada u rasponu od 7 do 13%.
Izvor: pssrs.net
PRPČITAJTE:
Upravljanje sa dva traktora istovremeno
Otkriće japanskih naučnika moglo bi spriječiti prevrtanja traktora?