Petak, 29 Marta, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneStočarstvoLjekovito bilje kao lijek za domaće životinje

Ljekovito bilje kao lijek za domaće životinje

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Ljekovito bilje kao lijek – Veliki broj antibiotika se koristi u liječenju domaće živine. Uz stručnu i pravilnu primjenu supstance koje se koriste neće dospjeti u naš organizam, ali kada se antibiotici zloupotrebljavaju dospijevaju u naš organizam i mogu nam naškoditi. Da li možemo koristiti prirodne materije u liječenju životinja?

Ljekovito bilje i njihova dejstva – Dobro je rješenje prevencije bolesti raznovrsnom zelenom hranom s različitim divljim samoniklim biljem koje možete uzgajati u svom vrtu. Spoznaja da je zelena hrana važna u hranjenju živine stara je kao i sam uzgoj. Savremenim metodama na farmama, ta je hrana odavno izišla iz upotrebe jer se iz radnotehničkih razloga nije mogla davati životinjama.

Ljekovito bilje kao lijek za domaće životinje

Ali gotova hrana sa vještački dodanim vitaminima nije odgovarajuća zamjena. Dodavanje niže navedenih ljekovitih biljaka hrani vrlo je važno za održavanje zdravlja živine.

Razvojem farmakologije i fitomedicine sve se više otkrivaju sastojci različitih biljaka, pa čak i antibiotičke materije. Antibiotički efikasne i odbrambeno stimulirajuće ljekovite biljke mogu kod stručne primjene u nekim slučajevima zamjeniti i sintetičke antibiotike. Takve biljke i njihova ljekovita dejstva, njihova eterična ulja ne djeluju samo protiv mikroba, nego istodobno pomažu da se izliječi okruženje u kojem bi bakterije mogle uspijevati.

Origano, mravinac ili divlji mažuran

(Origanum vulgare) je zeljasta trajnica koja naraste 30 do 60 cm visoko.

Nalazimo ga na sunčanim livadama, po šikarama i svjetlijim šumama, naročito na hranjivom i krečnom tlu. Na vrhu stabljike i ogranaka razvijaju se brojni crveni ili svjetloružičasti cvjetovi, skupljeni u guste cvatove. Biljka cvjeta od jula do septembra.

Poseban aromatičan miris potiče od eteričnog ulja, a javlja se ako biljku trljamo među prstima. Posebno je važno njegovo eterično ulje kojeg biljka sadrži od 2 do 4%, jer je u njemu čak 80% aromatičnog karvanola i oko 50% timola. One i djeluju u širokom spektru protiv brojnih uzročnika bolesti.

Timol već u koncentraciji od 0,007% ubija određene bakterije (stafilokoke, salmonele i listerije). U višim koncentracijama ubija i gljivice (Aspergillus flavus i A. versicolor). Prednost prirodnih antibiotika je u tome što se bakterije od njih ne mogu braniti. To je vjerovatno povezano s time što se protiv bakterije ne bori samo antibiotska tvar nego i cijela smjesa (povezano s prirodnim materijama, saponidima i gorkim supstancijama) čija se koncentracija mijenja od jedne do druge biljke, a pomalo i sastav.

U zemljama s razvijenom avikulturom pojedine firme (Oropharma, Ropa – Farm, Biller…) proizvode proizvode koji sadrže ulje origana i predstavljaju čisti biljni proizvod. S takvim svojstvima služi ne samo u borbi protiv bakterija i gljivica nego ubija i kokcidije. Origano možete davati živini kao dodatak zelenoj hrani, od proljeća do jeseni. Bilo da raste u divljini ili se uzgaja u vrtu, ova začinska biljka ima ljekovita svojstva. Slično djelovanje na zdravlje ima i bosiljak (Ocimum basilicum).

Gospina trava ili kantarion

Hypericum perforatum poznata je ljekovita biljka. Ta dugovječna zeljasta biljka raste u gotovo cijeloj Evropi. Njeno djelovanje je između ostalog: antibakterijsko i antivirusno, antihelmitsko (deluje protiv glista), antidepresivno, spriječava i ublažava upale, spriječava krvarenje, štiti krvne žile, potiče izlučivanje, spriječava nastanak deformiranih stanica u organizmu (stanica raka) i štiti stanične opne. Gospina trava je pravi prirodni lijek koji, zahvaljujući svojim raznovrsnim sastojcima, djeluje holistički, time što suzbija uzročnike simptoma bolesti, dakle potiče samoizlječenje.

Živini ponudite nadzemni dio biljke u vrijeme cvjetanja, kao dodatak zelenoj hrani, tokom cijelog razdoblja njezine vegetacije od maja do kraja avgusta. Listove i cvjetove treba odvojiti od stabljike i umiješati u mekanu hranu, jer ako je ponudimo kao čisto zelenu krmu, neće je pojesti. Ona se može sakupljati, vezati u svežnjeve i sušiti na suvom, sjenovitom mjestu, pa je možete davati zimi. Tako ćete ojačati njihov imuni sustav u hladno godišnje doba.

Neven

Calendula officinalis je poznata ukrasna i ljekovita biljka poreklom iz južne Evrope. To je jednogodišnja razgranjena biljka koja izraste do 60 cm visoko. Listovi su produženo lopatasti ili lancetasti, celovitog ruba ili samo neznatno nazubljeni. Osobito intenzivno mirišu žuti ili narančasti cvjetovi, skupljeni u glavičasti cvat promjera do 4 cm. 

Cvjeta od aprila do kraja oktobra. Većinom poznati sastojci nevena su eterična ulja, saponini, flavonoidi, karatinoidi, ksantofili, triterpendioli, sluz, kaučuk, belančevine, šećer, enzimi i organske kiseline. Ove sastojke nikad ne bi trebalo promatrati izolirano već samo u njihovu zajedničkom (sinergičkom) djelovanju.

Eterična ulja nevena umirujuće deluju. Osobito su značajna za inhibiciju rasta različitih bakterija i gljivica. Antibiotski učinak pojačan je djelovanjem flavonoida i saponina. Od svih korisnih materija sadržaj saponina zastupljen je u nevenu u natprosječno visokim količinama. Saponin djeluje vrlo agresivno protiv štetnih gljivica u crijevima, jer spriječava funkcijsku izgradnju njihovih membrana – ima velika ljekovita svojstva.

Eterična ulja napadaju bakterije i gljivice koje uzrokuju određene bolesti.

Flavonoidi imaju još širi profil delovanja. Poput vitamina K1 sudjeluju u regulaciji krvi i tako sprječavaju upale i začepljenja krvnih žila pomoću bjelančevina aktiviranih vitaminom K1. U imunološkom sistemu flavonoidi sprječavaju eskalacije tog sistema, odnosno ne dopuštaju da obrambene stanice počnu napadati vlastite stanice. Dakako da neven sadrži i ukupni arsenal daljih biomaterije, u što između ostalog spadaju i vitamini i minerali. Kao dodatak u hranidbi  koristi se cijeli nadzemni dio biljke. Neven je omiljena biljka biljnim vašima. Tako, ako ga dajete zajedno s vašima perad će dobivati i dragocene životinjske bjelančevine.

Stolisnik ili hajdučka trava

Achillea millefolium je zeljasta trajnica, visoka 30 do 80 cm, aromatičnog mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja. Sadrži gorku tvar ahilein, eterično ulje, tanine, smole, asparagin, kaučuk, te različite kiseline i minerale (kalcij, kalij, gvožđe, natrij, fosfor i sumpor). Stolisnik posjeduje antibakterijsko i protuupalno djelovanje. U fitomedicini se koristi kod želučanih tegoba, za poticanje apetita i čišćenje krvi, protiv glista, za liječenje rana, malarije, upala i bolesti jetre. Znatna količina kalijuma (u koleraciji s drugim ljekovitim materijama) podstiče uredan rad bubrega – njena ljekovita dejstva.

U tradicijskom uzgoju podmlatka stolisnik je uz koprivu često korišćena biljka. Peradi nasjeckajte mlade i nježne listiće, koji se sabiru već od kraja februara sve do juna, a ponekad ponovo u septembru i oktobru. Tako ćete ojačati njihov organizam, povećati otpornost, te znatno smanjiti sklonost prema raznim bolestima.

Ljekovite trave kao lijekovi

Kadulja ili žalfija

Salvia officinalis je 20 do 70 cm visok višegodišnji polugrm s jako razgranatim drvenastim korijenom. Kao samonikla biljka kadulja raste na području Sredozemnog mora. Izvan tog područja uzgaja se samo u vrtovima sjevernih područja, ali je slabije kvaliteta u odnosu na onu koja raste samoniklo uz obalu. Kadulja je od davnina poznata ljekovita biljka indicirana protiv mnogih tegoba. Preporučuje se upotreba listića kadulje i uzgajateljima živine u svrhu jačanja opšte kondicije i održavanja zdravlja životinja. Sitno narezane listiće pomješajte s ostalom zelenom hranom ili ih dodajte u meku hranu. Već se malim pilićima mogu dati listići kadulje umješani u meku hranu, posebno slabunjavoj živini jer aktivne materije i veoma koriste očuvanju dobrog zdravlja. Listiće možete osušiti i davati ih tokom zime.

Kadulja djeluje antibiotski, potiče zacjeljivanje rana, uspiješna je u borbi protiv crevnih infekcija i sprječava upale. Glavni sastojci kadulje su tujon i kamfor. Srednjeveliki listići sadrže mnogo tujona, veliki listovi pokazuju visok sadržaj kamfora. Tujon je najprije poznat po svom antibiotskom djelovanju, a kamfor ima protuupalno djelovanje. Uz to dolazi i cineol koji djeluje antiseptički (ubija klice na ranama). Bilo bi pogrešno vrijednost kadulje poistovjetiti samo s njenim sadržajem eteričnih ulja. U toj se biljci nalazi cijela paleta aktivnih materija, a sve su one uzajamno povezane i međuzavisne.

Ljekovita dejstva – Dokazano je da kadulja djeluje na čišćenje krvi, pospješuje rad jetre, želuca i crijeva, te jača nervni sustav. Međutim, sa kaduljom se NE smije pretjerivati jer usljed nadražljivog djelovanja može nastupiti poremećaj rada bubrega ili oštećenje jetre. Njezino eterično ulje sadrži tujon zbog kojeg može prevelika količina djelovati čak kao otrov na središnji nervni sistem. Zato je potrebno napraviti pauzu od desetak dana i naizmjenično davati drugu zelenu hranu.

Dragoljub

Tropaeolum majus je omiljena ukrasna i ljekovita biljka. Potiče iz Perua, a u Europu je unesena u 17. vijeku. U postojbini samoniklo raste kao trajnica, a kod nas kao jednogodišnja biljka. Susrećemo je po vrtovima, po balkonima i prozorima, a ponekad raste i podivljala. Listovi su svjetlozeleni i sočni, gotovo okrugli, na dugim i isprepletenim peteljkama. Dragoljub cvjeta od maja do septembra lijepim, velikim, mirišljavim žutim, narančastim ili crvenim cvetovima. Živini možete povremeno davati svježe listove u kojima ima vitamina C, zatim cvjetne pupove i cvjetove. Biljku uvijek treba koristiti u svježem stanju jer se sušenjem gube ljekovite tvari. Djeluje kao prirodni antibiotik, antiseptik i fungicid. Pomaže kod infekcija disajnog trakta i povećava otpornost prema različitim bolestima. Međutim, dragoljub NE treba koristiti često jer može uzrokovati nadražaj probavnog trakta.

Izgleda da nema biljke, a posebno biljke kojoj se pripisuje toliko lkekovitih svojstava kao luku (Allium cepa). Savremeni autori navode čak petnaest ljekovitih svojstava luka i dvaput više bolesti za koje se luk može primeniti kao lijek. Za luk je poznato da u cijelom probavnom traktu potiče besprekornu izmjenu materija. Svojim antibiotičkim djelovanjem jača otpornost životinja na bolesti. Uz tto podstiče stvaranje krvi i rožnate tvari (nokti, kljun, perje, ljuske na nogama). Svojim sastojcima potiče rad srca i utiče na stabilnost krvotoka, pa bolje podnosi stres. Zbog značajnog sadržaja vitamina C takođe deluje protivstresno.

Izvor: agroinfoinet.com

PROČITAJTE:

Ishrana kokoški u ljetnjim mjesecima

Kako prasićima skratiti repove i brusiti zube

Koliko domaće životinje trebaju vode?

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI