Krompir se u ishrani stoke najčešće koristi svjež ili termički obrađen. Krompir silaža je vrijedna kao i silaže od trava, ili kukuruza.
Silaža krompira uz dodatak sijena je po hranljivoj vrijednosti približna kukuruznoj silaži. Krompir je biljna kultura koja se odlikuje visokim prinosima (i do 60 t/ha).
U ishrani stoke upotrebljava se, obično, krompir oštećen pri vađenju, sitne krtole koje nisu za ishranu ljudi, kao i viškovi krompira iz trapova nakon pristizanja novog u proljeće, podsjeća Zumreta Trtovac, dipl. inž. stočarstva.
Oštećene krtole i ljuske krompira čine 50% krompira korišćenog u ishrani stoke.
U pojedinim godinama javlja se i hiperprodukcija krompira, te se jedan dio viškova može racionalno iskoristiti kao stočna hrana.
Uglavnom, u jesen se za ishranu stoke krompir upotrebljava u svježem stanju ili termički obrađen, a u proljeće se preostala količina silira ili suši.
Osušen krompir ne zaostaje po hranljivoj vrijednosti za raži i ječmom. Gubici pri čuvanju zdravog krompira u toku zime iznose 8-10%, a kod oštećenih i nedozrelih krtola još više.
Pri siliranju krompira gubici nisu veći 4-6%, a silaža se može čuvati u dužem vremenu i koristiti u bilo koje doba godine. Krompir se silira u svježem stanju ili kao zaparen.
Preživari odlično vare i koriste sirov krompir, dok je za svinje potrebna prethodna termička obrada, zaparivanjem ili kuvanjem. Ukoliko se pred siliranje vrši zaparivanje krompira, uštedi se 20-30% toplotne energije i oko 40% rada u odnosu na svakodnevno kuvanje i zaparivanje.
Siliranje krompira uz dodatak suve materije
Za uspiješno siliranje krompira potrebno je da se obezbijedi 30-35% suve materije, a to se najlakše postiže dodavanjem 10-20% sjeckane slame ili kukuruzovine, ističe Trtovac.
U tu svrhu se u SAD krompiru dodaje 50% sijena ili 20% sijena i 20% očišćenog ovsa.
Silaža krompira sa 50% sijena po hranljivoj vrijednosti je približna kukuruznoj silaži.
Kod nas je ispitivana silaža dobijena od krompira (80%), sijeckanog sijena (17%) i kukuruzne prekrupe (3%). Ovakva silaža u tovu junadi je dala iste rezultate kao i silaža kukuruza. Pri korišćenju lucerkinog sijena kao suvog dodatka, silaža krompira se dodatno obogaćuje i proteinima.
U bivšem Sovjetskom Savezu krompir je siliran sa dodatkom hemijskih konzervanasa i to soli amonijaka. Ovakva silaža se odlično koristi u ishrani preživara, jer se neproteinski azot koristi za sintezu visokovrednih proteina mikroorganizama buraga.
Pored ovakvih dodataka, dodaje Trtovac, pri siliranju krompira se preporučuju i:
melasa (12-22 kg/t),
usitnjena repa (20-25%),
jabučna komina,
ostatak od prerade paradajza,
zelena masa kukuruza ili
kombinovanje krompira sa leguminozama i glavama i lišćem šećerne repe u odnosu 1:1 do 1:2.
Izvor: poljosfera.rs
PROČITAJTE:
Zrelost kukuruza i vrijeme siliranja
Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja
Kako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!