Komorač je jednogodišnja, fakultativno dvogodišnja vrsta. Vodi porijeklo sa Mediterana i Bliskog istoka, gdje se i danas može naći kao samonikla vrsta. Za ishranu se koriste zadebljale osnove lisnih drški, zatim listovi i cvijetovi, odnosno plodovi.
Koristi se kao svježa salata, dodatak jelima, začin za mariniranje krastavaca i kao ljekovita vrsta.
Dobro podnosi niske temperature, do -4ºC, tako da se u kontinentalnom području uglavnom i uzgaja kao jesenska kultura, a samo rijetko kao proljetna. Može se proizvoditi direktno iz sjemena, za jesenju, i iz rasada za proljetnu i jesenju proizvodnju.
Kada se proizvodi direktno iz sjemena, sjetva je najčešće u julu. Sjetva je na rastojanju 60 x 15-20 cm, što zavisi od krupnoće glavice i njenog oblika. Za ovaj način sjetve potrebno je 3-8 kg/ha sjemena. Komorač se prorjeđuje na razmak između biljaka od 15-20 cm jer ako je usjev pregust dobijamo glavice netipičnog oblika za sortu.
Tehnološku zrelost dostiže za 80-130 dana. Berba je sukcesivna i vrši se do pojave jačih mrazeva. Bere se rezanjem biljaka u zoni korijenovog vrata. Zatim se skinu dva vanjska lista zajedno s lisnim rukavcima, a ostali listovi, osim najmlađih, se skrate na 5-6 cm.
Glavice su mase 150-350 grama, treba voditi računa da ne prerastu jer postaju tvrde i neprikladne za upotrebu. Prinos komorača može biti 20-30 t/ha.
Za proljetno-ljetnu proizvodnju komorač se gaji iz rasada koji se sije u kontejnere u februaru-martu u zagrijane objekte. Uz obaveznu njegu rasad dospijeva za rasađivanje za 40-60 dana. Komorač se rasađuje u aprilu, a berba je u maju i junu. Zbog manjeg perioda vegetacije prinos je nešto manji od onog iz jesenje proizvodnje i iznosi oko 20 t/ha.
Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Malo gajene vrste povrća, Mr Vida Todorović
PROČITAJTE:
KOMORAČ (DIVLJA MIROĐIJA) – Zbog ovih ljekovitih svojstava više ćete ga koristiti u kuhinji
Komorač pročišćuje organizam, štiti srce i smiruje upale
10 namirnica koje treba jesti u martu i aprilu