Ponedjeljak, 22 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePčelarstvoKoliko košnica držati na jednom mjestu?

Koliko košnica držati na jednom mjestu?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Broj pčelinjih društava na jednom mjestu zavisiće od rasporeda i trajanja pčelinje paše. 

U krajevima obilne paše – kao što su bagremova, kaduljina, vrijeskova, livadska i šumska – broj košnica zavisiće od prinosa u medu, a to se ocjenjuje stanjem biljaka prema padavinama i klimtskim prilikama do njihovog cvjetanja. Ako su izgledi za medobranje slabi, onda je dovoljno 50 pčelinjih društava na jednom mjestu. Pri dobrim izgledima može se na bagremovoj, kaduljinoj i vrijeskovoj paši smjestiti i 500 košnica, dok se na livadskoj, lipovoj i paši poljoprivrednih kultura na jednom mjestu ne smije smještati više od 50 košnica.

Na ovim pašama se broj košnica na jednom mjestu ograničava zbog toga što su prinosi znatno slabiji pri većem broju košnica. Pored toga, vrlo često dolazi do grabeži u bespašnom periodu, pogotovo kada je na jednom mjestu ili u neposrednoj blizini smješten veći broj košnica različitih vlasnika.

Pročitajte: Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Ukoliko je, pak, veći broj košnica razmješten na udaljenosti većoj od 2 km, opasnost od grabeži je mnogo manja, a prinosi su daleko veći.

Vrlo je teško odrediti koliki treba da bude tačan broj košnica na jednom mjestu ili u jednom kraju.

Ako su u nekom kraju iz godine u godinu paše slabe nije preporučljivo držati veći broj košnica. S povećanjem broja košnica treba ići samo dotle dok se povećava prosječan prinos. Čim prinos opada, treba prestati sa povećanjem broja košnica, a društva seliti na druga mjesta.

Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?

Ipak, za svaki kraj i za svako mjesto mjerilo treba da bude prosječan trogodišnji prinos po jednom društvu. Ako prosječan prinos ne iznosi više od 20 kg meda po jednom pčelinjem društvu, onda je to siguran znak da je na tom mjestu prevelik broj košnica ili je paša slaba.
Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI