Kalcifikacija kiselih zemljišta, a u zavisnosti od vrijednosti pH, se ponavlja na dvije godine.
Kalcijum je bitan elemenat u ishrani gajenih biljaka, u zemljištu ce nalazi u nezamjenjivom obliku u raznim mineralima kao što su kalcijum karbonat, kalcit, dolomit, kalcijum fosfati, apatiti, silikati.
Zbog načina iskorišćavanja zemljišta i neunošenja kalcijuma putem đubriva u dovoljnim količinama, često dolazi do njegovog potpunog gubitka iz oraničnog sloja, što ima za posljedicu povećanje kiselosti (smanjenje pH vrijednosti) zemljišta, a time i razaranje složenog zemljišnog kompleksa, ispiranje ostalih hraniva, narušavanje strukture zemljišta i naravno njegov nedostatak kao biogenog elementa za gajene biljke.
Kalcijum se iz zemljišta odnosi prinosom gajenih biljaka, a samim prelaskom u pristupačan oblik praktično je nezaštićen od ispiranja i većina naših zemljišta, do skoro bogatih kalcijumom, ostaju bez njega u orničnom sloju.
Jedina mjera popravke odnosno neutralizacije ovakvih zemljišta je izvođenje kalcifikacije (kalcizacije) odnosno unošenje kalcijumovih đubriva.
Pročitajte: Kako kišne gliste učestvuju u obrazovanju plodnosti zemljišta!
Za kalcifikaciju se mogu koristiti:
- negašeni i gašeni kreč,
- krečnjak,
- lapor,
- njival,
- saturacioni mulj i dr. koji se razlikuju samo u sadržaju kalcijum oksida.
Kalcifikacija poslije agrohemijske analize zemljišta
Da li kalcifikacija treba da se obavi kao meliorativna mjera pokazuje nam agrohemijska analiza zemljišta kojom se određuje pH vrijednost. Inače sumnja proizvođača u kiselost zemljišta može da se potvrdi i posmatranjem gajenih biljaka. Na kiselim zemljištima usjevi su neujednačeni, kržljavi, listovi su ljubičasti ili žuti, biljke se lako sparuše.
Nakon obavljene analize zemljišta određuju se količine krečnog materijala koje su potrebne.
Pročitajte: Zaoravanje biljnih ostataka važna agrotehnička mjera
Količine kreča se kreću od 2 do 5 t/ha, a ovu mjeru je najbolje izvoditi nakon skidanja strnih žita (pšenica, ječam, tritikale) kako bi bilo dovoljno vremena za preobražaj krečnog sredstva i za uspostavljanje ponovne ravnoteže u zemljištu. Poželjno je sa krečnim materijalom unijeti i stajsko đubrivo i sve dobro izmiješati sa zemljištem. Kalcifikacija treba da predhodi kulturama koje se gaje u sljedećoj godini: lucerka, kukuruz, suncokret.
Efekti ove mjere vide se već u prvoj godini, ali tek u drugoj godini nakon kalcifikacije plodnost zemljišta se stabilizuje, a prinos i kvalitet se povećavaju značajnije. Postupak kalcifikacije kiselih zemljišta, a u zavisnosti od vrijednosti pH, se ponavlja na dvije godine.
Jorgovanka Vlajkovac, dipl.ing., PSSS Požarevac