Kakva je korist od oznake geografskog porijekla proizvoda?

Proizvodi sa oznakom zaštićenog geografskog porekla donose direktnu finansijsku korist poljoprivrednicima, odgovarajućem prerađivačkom sektoru i državi, a istovremeno čuvaju kulturni identitet i tradiciju naroda.

Srbija ima odličan potencijal da krene tim putem u osvajanje globalnog tržišta, ali je neophodna veća preduzimljivost i primarnih poljoprivrednih proizvođača i naših kompanija. Tako Senad Mahmutović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede ocjenjuje stanje u ovoj oblasti.

Cilj Ministarstva je, dodaje, da kroz različite vrste pomoći afirmiše i implementira proizvodnju sa oznakom geografskog porijekla, a posebno viši stepen prerade i stvaranje dodate vrijednosti.

– Benefiti od toga su bogatiji i uspješniji poljoprivrednik i veći devizni prilivi od izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda – kaže Mahmutović.

Mirjana Milutinović, predstavnica Udruženja „Ariljska malina“, koje okuplja više od 100 farmera, ističe da bi oznaka geografskog porijekla trebalo da pomogne da se njihove maline izdvoje na tržištu i da budu poznate širom svijeta.

– Zahvaljujući sistemu sertifikacije, krajnji kupci će biti sigurni da kupuju proizvod vrhunskog kvaliteta koji je proizveden na tradicionalan način. Ovo je značajno za male proizvođače, da se izbore sa konkurencijom i obezbede bolju pregovaračku poziciju o otkupnoj cijeni – objašnjava Milutinovićeva.

Najveći prerađivač voća u jugoistočnoj Evropi i najveći proizvođač sokova „Nektar“ ušao je u projekat zaštite geografskog porijekla ariljske maline i oblačinske višnje jer su, kako kažu u tom preduzeću, prepoznali vrijednost zaštite i promocije domaćeg voća.

– Mi od tih sirovina želimo da pravimo gotove proizvode čime bi dodata vrijednost ostala u Srbiji. To je važno za našu privredu i zemlju koja na hrani treba da gradi svoju budućnost. Treba da cijenimo svoje jer imamo mnogo toga na šta treba da budemo ponosni, a to nismo prepoznali, već se često više divimo nečemu što dolazi spolja – rekao je Mihailo Janković, generalni direktor kompanije „Nektar“.

Stručnjak iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija Emanuel Hidijer istakao je da je 50 milijardi dolara vredno svetsko tržište hrane sa zaštićenim porijeklom. Osim ekonomske vrednosti, dodao je, takvi proizvodi podstiču i ruralni razvoj i turizam.

U Srbiji ima više od 60 proizvoda sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla. Među njima su i sremski kulen, sjenički sir, homoljski med, futoški kupus, ali su samo oblačinska višnja i ariljska malina u procesu za dobijanje tog sertifikata i na evropskom tržištu.

Izvor: Agrotv

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Preporuka za vas

VIDEO