Najzastupljeniji oblik zaštićenog prostora je plastenik, koji je u potpunosti prilagođen gajenju povrtarskih kultura. Stvarajući mikroklimatske, hranljive i ostale uslove pogodne za rast i razvoj biljke, moguće je proizvesti povrće koje je vrlo kvalitetno, i ostavariti veći prinos u odnosu na proizvodnju na otvorenom polju. Zaštićeni prostori osiguravaju intenzivnu proizvodnju, kombinovanu proizvodnju povrća van sezone, veću kontrolu od bolesti i štetočina uz primjenu biološke kontrole, a što dovodi do sigurnije i zdravije hrane.
Prije sadnje povrtnih kultura zaštićeni prostor i zemljište neophodno je pripremiti na pravilan način. Prije agrotehničkih mjera đubrenja i obrade zemljišta mnogo je važno izvršiti njegovu dezinfekciju.
Jedna od najznačajnijih fitosanitarnih mjera prije početka novog proizvodnog ciklusa je dezinfekcija i sterilizacija zemljišta u zaštićenom prostoru. Najčešći načini dezinfekcije zemljišta su: fizička, hemijska i termička dezinfekcija. U zavisnosti od vrste i obima prisutnosti štetnih organizama u zemljištu, bira se mjera koja je primjenljiva i neophodna. Opšti preduslov za dezinfekciju je odgovarajuće fizičko stanje zemljišta, što se prije svega odnosi na dobru usitnjenost i vlažnost zemljišta. Osnovni način održavanja „čistoće zemljišta“, u širem smislu dezinfekcije, je fizičko uklanjanje biljaka ili njihovih dijelova čupanjem, i odnošenjem van objekta. To je rezultat dobrog zdravstvenog nadzora i ima karakter prevencije. Fizičkim mjerama ne mogu se eliminisati mikroorganizmi ili njihovi reproduktivni organi, ali se može spriječiti njihovo širenje. Hemijska dezinfekcija zemljišta podrazumjeva uništavanje patogena hemijskim sredstvima (fumigantima) na direktan način. Fumigacija je najefikasnija dezinfekcija zemljišta, a fumiganti su jaki otrovi i treba biti obazriv sa njima. Najbolji period za fumigaciju je jesen, kada je plastenik prazan.
Pročitajte: KAKO DA PODIGNETE PLASTENIK SA MALO PARA?
Za dezinfekciju zemljišta može se upotrjebiti i 2% rastvora formalina (40% formaldehid). Potrebno je 5-10l rastvora za 1m². Danas se često primjenjuje i biološki način dezinfekcije, koji podrazumjeva sjetvu kadifice ili bijele slačice kao bioloških „čistača“ zemljišta od nematoda i izazivača polijeganja rasada. Termička sterilizacija je najpogodniji način uništavanja patogena, čija suština je izlaganje čestica zemljišta visokim temperaturama u kraćem ili dužem trajanju. Tretiranje vodenom parom se zasniva na djelovanju visoke temperature na žive organizme. Pri 90ºC uništavaju se paraziti, štetočine i inaktivira se sjeme korova. Dezinfekcija zemljišta u zaštićenom prostoru vrši se posebnim poklopcima za parenje koji su povezani generatorom pare. Dovoljno je da u zemljište, kroz rupičaste cijevi koje se nalaze na unutrašnjoj strani poklopca, para prodire oko 10 minuta, da se u sloju zemljišta od 10-12cm postigne temperatura od 80-90ºC.
Tokom pripreme zemljišta prvo je potrebno izvršiti osnovno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima ili njihovom kombinacijom. Đubrenjem, povrtnim kulturama se obezbjeđuje pravilna i pravovremena ishrana, održavaju se i popravljaju hemijska i fizička svojstva zemljišta. U intenzivnoj proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru količine đubriva treba prilagoditi prethodno urađenoj hemijskoj analizi zemljišta i zahtjevima buduće kulture. Hemijskom analizom zemljišta postiže se značajna racionalizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno smanjuje se nesavjesna upotreba i korištenje prevelikih količina đubriva, što ujedno doprinosi i boljoj ekonomskoj isplativošću i rentabilnošću. Uzimanje uzoraka zemljišta odgovoran je posao i povjerava se osobama koje poznaju tehniku pravilnog uzimanja. Od pravilnog uzimanja uzoraka zemljišta zavise i rezultati analize, pa prema tome i ispravnost zaključaka i mjera koje se predlažu. Hemijska analiza zemljišta treba da se obavlja svake, odnosno minimalno svake druge godine.
Poslije osnovnog đubrenja vrši se obrada zemljišta, koja ima zadatak da održi i poboljša strukturu, fizičke, hemijske i mikrobiološke osobine, odnosno plodnost zemljišta. Ovo je posebno značajno za proizvodnju u zaštićenom prostoru, gdje se zbog intenzivne proizvodnje većeg broja različitih povrtnih kultura, narušava struktura i smanjuje plodnost zemljišta. Neophodno je izvršiti kvalitetnu, ne samo osnovnu već i predsjetvenu obradu zemljišta. Osnovna obrada zemljišta se obavlja pred početak proizvodnog ciklusa, oranjem na dubini od 25-30cm, kada se izvrši i zaoravanje đubriva. Postiže se bolje čuvanje zemljišne vlage, popravka fizičkih i hemijskih osobina, bolje uništavanje korova i smanjenje opasnost od bolesti i štetočina. Predsjetvena obrada se vrši pred sadnju svake vrste, i rezultira stvaranjem sitnog i rastresitog sloja zemljišta. Osnovna i predsjetvena obrada mogu se uraditi zajedno kao jedna operacija (frezanje na dubinu od 15 do 20cm) ako buduća kultura ima plitak korijen i ne zahtjeva duboku obradu. Poslije frezanja obavezno se rasturi jedan od zemljišnih insekticida (Galation, Volaton) u cilju preventivne zaštite zasađenih biljaka od zemljišnih štetočina. Rastureni insekticid se plitko unese u zemljište, a potom se pristupa markiranju redova i mjesta za sadnju. Zbog dugogodišnje proizvodnje i poboljšanja, prije svega, vazdušnih uslova u zemljištu neophodno je ponekad izvršiti i podrivanje zemljišta.
Izvor: psssrs.net