NaslovnicaMagazinZanimljivostiKako je i gdje nastao sistem kap po kap i cherry paradajz?

Kako je i gdje nastao sistem kap po kap i cherry paradajz?

UKLJUฤŒITE SE U NAล U VIBER ZAJEDNICU

Jevrejski pioniri su u ranoj fazi stigli u Izrael bez iฤega i uvidjeli da ni to mjesto ne nudi skoro niลกta. Shvatili su da je zemlja veฤ‡inom nepredsretljivo, kamenito tlo โ€“ veoma nepogodna za gajenje hrane.

Vidara d.o.o. Gradiลกka

ฤŒitavu polovinu, Negev na jugu, ฤini pustinja. Na plodnijem sjeveru carovala je malarija.

Bilo je to sveto mjesto, ali su brzo uvidjeli โ€“ ne i naftno mjesto, to je jedan od malobrojnih predjela u tom regionu bez nafte. Prvi pioniri naiลกli su na teลพak izazov, bez struฤnosti i iskustva. Sudbina je ukazivala da zavrลกetak njihove priฤe neฤ‡e biti sreฤ‡an.

Danas, poslije toliko godina, Izrael nije beznadeลพna pustinja neprestanog siromaลกtva โ€“ on je tehnoloลกko ฤudo, steฤiลกte nauฤne preduzimljivosti kome zavide velike ekonomije svijeta. Tolika gustina startapova koja se ne moลพe pronaฤ‡i nigdje u svijetu.

Proฤitajte: Prihrana paradajza i paprike kroz sistem kap po kap

Ljudi su se borili. Sadili su po njivama i voฤ‡njacima, natjerali pustinju na povlaฤenje. Kopali bunare u pijesku.

Kada bi zemlja omanula sa prinosom, pa su u krevet odlazili gladni, zaklinjali su se da ฤ‡e pronaฤ‡i rjeลกenje. Prokrenuli su 1921. godine istraลพivaฤki institut na kojem su mogli da prouฤavaju sjeme, zemljiลกte i navodnjavanje i stoku, gdje su mogli stiฤ‡i do novih naฤina da dobiju bolji prinos od zemlje.

Veฤ‡ina napora bila je usredsreฤ‘ena na ฤisti opstanak. Da bi se borili protiv nedostatka hrane, istraลพivali su sjeme i sadili usjeve koji mogu duลพe da opstanu u skladiลกtima โ€“ tako je nastao ฤeri paradajz.

Proฤitajte: ฤŒetiri razloga zbog kojih treba jesti cherry paradajz

Da bi se nosili sa nedostatkom vode, razvijali su nove tehnike za recikliranje, sve dok skoro polovina njihovih usjeva nije rasla od veฤ‡ koriลกฤ‡ene vode.

Izmislili su proces navodnjavanja koji se zove kap po kap, moลพe da navodnjava njivu sa i do 70% manje vode, bez ikakve ลกtete po usjeve.

U to vrijeme nisu ni pomiลกljali da ฤ‡e to postati jedna od najvaลพnijih poljoprivrednih inovacija u svijetu, da ฤ‡e se izvoziti i biti kopirana da bi pomogla da nahrani cijeli svijet.

POVEZANI ฤŒLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI