Kako da KOKE nose JAJA i TOKOM ZIME

Zbog hladnih i sve kraćih zimskih dana, koke nosilje sve češće zaobilaze gnijezda. Snesenih jaja je sve manje. Kada temperatura padne ispod nule, kokin jajovodni sistem to odmah registruje i koči proizvodni proces nošenja jaja. Optimalna temperatura u objektu za nosilje je od 10°C do 20°C, a smatra se da je idealna od 13°C do 16°C. Međutim, praksa je pokazala da koke najkrupnija jaja nose na temperaturi od 10 stepeni.

Više jaja uz vještačko osvjetljenje

Po savjetu stručnjaka, dužina svjetlosnog dana ne bi trebala biti kraća od 15 sati, a intenzitet svjetla tri vata po kvadratnom metru kokošinjca. Najbolje je da se svjetlost reguliše prema prirodnom osvjetljenju, odnosno da se sukcesivno produžava u popodnevnim i večernjim satima. To znači – ako kasnije sviće, sijalice svijetle do kasnije u noć. Pale se prvim sumrakom da bi se izbjegla dremljivost kokošaka. Produžavanje svjetlosnog dana se ne smije naglo smanjivati, jer su koke vrlo osjetljive na takve oscilacije.

Pri podnom uzgoju nosilja obavezna prostirka

Ako se nosilje uzgajaju van kaveza, na podu farmskih objekata treba ubaciti prostirku, obično sjeckanu slamu ili drvenu piljevinu, a najbolje drvene „šuške“. Uloga prostirke je da upija vlagu iz izmeta i stvara toplinsku izolaciju od hladnog poda. Međutim, problemi s prostirkom nastaju u objektima koji se ne zagrijavaju. Zbog niskih vanjskih temperatura povećava se postotak vlage u zraku i prostirka se sporije suši, a u njoj ima bakterija i gljivica koje napadaju koke i oštećuju njihov organizam, što se negativno odražava na produktivnost nošenja jaja. Zato na mjestima gdje je prostirka vlažna, obično u blizini pojilica, mokru prostirku redovno treba zamjenjivati suvom.

Proteinska hrana po volji

Nosilje se hrane koncentratom po volji, koji treba sadržavati 16-17 posto sirovih proteina, 3-4 posto kalcija i 0,7 posto fosfora. Pri podnom sistemu uzgoja potrebno je 13 centimetara dužine hranidbenog prostora po kokoški, a u kaveznom sistemu 10 centimetara dužine hranilice.

Opadanjem nosivosti smanjuje se uzimanje hrane, pa i snesena jaja budu sitnija. Pokazalo se da se kvalitetnom hranidbom u određenoj mjeri može uticati na povećanje jajne mase (veličine) i da nju posebno potiču masne tvari u hrani i određene masne kiseline.

Večernji obrok za čvrstu ljusku

Pravilnom zimskom ishranom koka nosilja može se uticati i na kvalitetu ljuske i na kvalitetu unutrašnje mase jajeta. Mineralna ishrana i dodavanje vitamina D poboljšaće kvalitetu, odnosno čvrstinu ljuske jajeta. Preporučuje se i obilnija ishrana u večernjim satima, da bi koke u vrijeme formiranja ljuske jajeta imale dovoljno mineralnih tvari na raspolaganju.

Proizvođači konzumnih jaja moraju ispoštivati hranidbene preporuke kako bi kokoši snijele kvalitetna jaja, a to znači maksimalno povećati broj Hogovih jedinica* i krvave i mesne mrlje svesti na minimum. Kvalitetno jaje ima malu zračnu komoru (manju od 2 mm) i relativno veliki broj Hogovih jedinica (više od 75). Mali broj Hogovih jedinica i vodenasti bjelanjak mogu biti posljedica neredovnog sakupljanja jaja. Krvave i mesne mrlje mogu nastati zbog stresa koka ili mikotoksina, odnosno plijesni u hrani.