U praksi se nerijetko susreฤemo s proizvoฤaฤima koji su razoฤarani izgledom korijena koji su nepravilni, kvrgavi, raฤvasti te oลกteฤeni od bolesti i ลกtetnika. Takvi korijeni su najฤeลกฤe rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve. Na rast i razvoj korijena mrkve utjeฤe mnogo faktora, a poznavanje njihovog uticaj bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve moลพemo vidjeti na slici koju nalazimo na vreฤici sa sjemenom mrkve.
Mrkva ima veliki broj stranooplodnih i hibridnih sorata koje spadaju u 6 osnovnih tipova. Tipovi se razlikuju po obliku, veliฤini korijena i vremenu dospijevanja. Okruglasti oblik korijena imaju sorte u tipu stare sorte Pariลกka rana ฤiji je prosjeฤan korijen dug i ลกirok oko 3 cm. U tom tipu nalazimo sorte kratke vegetacije koje se koriste za ranu proizvodnju korijena.
Pro
Valjkasti oblik tupog vrha korijena karakteriziraju sorte u tipu Amsterdamske koje su duลพine oko 10 cm i ลกirine 1-2 cm. Uglavnom se koriste u ranoj i srednje ranoj proizvodnji. Najraลกireniji je tip sorte Nantes, to su sorte s korijenima valjkastog oblika i tupog vrha duลพine do 20 cm i promjera 3 cm. Koriste se za srednje ranu i srednje kasnu proizvodnju.
Sorte tipa Chatenay imaju korijen blago stoลพastog oblika s tupim vrhom, duลพine oko 15 cm i promjer oko 4 cm. Koriste se u jesenskoj srednje kasnoj proizvodnji.
U tip Berlicum spadaju sorte koje imaju dugi valjkasti korijen s tupim vrhom duลพine do ฤak 30 cm i promjer 3-4 cm. Namijenjeni su za jesensku proizvodnju. Sorte u tipu Flaker imaju krupne korijene uglavnom stoลพastog oblika sa zaobljenim ili zaลกiljenim vrhom. Korijeni su duลพine 30-ak cm i 4-5 cm ลกiroki. To su kasne sorte koje se uglavnom koriste za preradu.