Četvrtak, 1 Decembra, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinZanimljivostiIma li svaka smokva u sebi mrtvu osu?

Ima li svaka smokva u sebi mrtvu osu?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Obična, pitoma smokva (Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo porijeklom iz zapadne Azije i s Mediterana. Uzgaja se od davnina i jedna je od najstarijih kultiviranih voćki. Najstarije stablo smokve za koje se zna da su ga zasadili ljudi je 2300 godina stara Sveta smokva (Ficus religiosa) koja se nalazi na Šri Lanki.

Među najpoznatijim domaćim sortama nalaze se Zamorčica-Sušioka, Petrovača bijela i crna, Bjelica, Termenjača, Crnica, Bružetka bijela i crna, Vodenjača, Fico della Madonna, Rezavica, Šaraguja i Zimica.

Kruži priča o osama, morali smo istražiti

Iako je berba smokve upravu u toku, malo je vjerovatno da bismo ovom voću posvetili cijeli tekst da nismo primjetili kako se po društvenim mrežama, ali i portalima s vijestima, pomalo nekontrolisano širi priča o tome kako se u svakoj smokvi nalazi najmanje jedna mrtva osa.

Prema nekim objavama, upravo su mrtve ose zaslužne za hrskavu strukturu na koju nailazimo u središtu ove voćke, dok drugi prenose kako je osa unutar zrele smokve već potpuno razgrađena.

Pročitajte: Top 15 ljekovitih recepata sa smokvama

Ima li svaka smokva u sebi mrtvu osu?

Podstaknuti znatiželjom, a nezadovoljni nepotpunim i neprovjerenim informacijama koje smo o ovoj temi uspjeli pronaći pretraživanjem interneta, odlučili smo potražiti stručnu osobu koja bi nam pružila adekvatan znanstveni odgovor na pitanje – nalazi li se zaista u svakoj smokvi najmanje jedna mrtva osa?

Agronom dr. sc. Željko Prgomet prva je osoba koja je u Hrvatskoj doktorirala na temu smokava, a na svojoj plantaži u Istri kod Medulina već se više od 25 godina bavi kultivacijom 20 sorti ove drevne voćke.

Dr. sc. Prgomet rado je pristao razgovarati s nama, i odmah izrazio zadovoljstvo što smo ga kontaktirali upravo po ovom pitanju. Veliki je protivnik onoga što naziva kontraznanjem, a napiše i tekstove s kojima se i sam susreo o ovoj temi upravo je tako opisao.

Pročitajte: SMOKVA PETROVAČA – Najranija sorta, krupnih plodova

Otkud ose i jedemo li ih u smokvama?

Kako nam je sugovornik objasnio, proces oplodnje smokve u kojem sudjeluju vrlo male ose iz roda Blastophaga grossorum zove se kaprifikacija. Cvjetove oprašuju vrlo male ose koje u plod smokve ulaze u potrazi za prikladnim mjestom za polaganje jaja. U obliku jajašca prezimljuju u malim plodovima divlje smokve, a aktiviraju se u proljeće kada ženske ose izlaze van i vrše uslugu oprašivanja. U plodu ostaju muške ose koje se u sljedeća tri mjeseca, koliko plodu treba do zrelosti, potpuno razgrade.

Bez ove usluge oprašivanja, divlje smokve se ne bi mogle same razmnožavati sjemenom, a zauzvrat pružaju sigurno utočište i hranu sljedećoj generacija osa.

Ovdje je najvažnije da se ovaj proces odnosi na divlje sorte smokava koje imaju tri uroda godišnje, ali ne i na one sorte smokava koje smo navikli jesti i koje godišnje rađaju samo dva puta.

Sigurni smo, uprkos panici na Internetu

Obična, pitoma smokva (Ficus carica) i njene brojne sorte ne zahtijevaju oprašivanje osicom ili peludi s drugog stabla i dr. sc. Prgomet nas uvjerava kako smokve koje smo navikli jesti nisu oprašene uz pomoć osa.

Smokva je jedna od rijetkih kultura voća koje se rijetko ili gotovo nikako ne tretiraju pesticidima tako da zasigurno spada među najmanje tretirano voće koje koristimo u ishrani, a po svojim je nutritivnim vrijednostima u vrhu voćnih kultura. Osim što nisu tretirane pesticidima, sada možemo biti sigurni da su smokve pogodne i za veganski način ishrane.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]