Vino se prije stavljanja na tržište najčešće flašira, odnosno razliva i zatvara u etiketirane i ukrašene staklene boce. Vino se u veleprodaji često nalazi i u tzv. rinfuzi. Neke vinarije vina flaširaju i kod sebe zadržavaju u bocama određeni broj godina (arhivska vina), pa ih tek onda nude tržištu.
Vrijeme flaširanja i količine određenog vina koje će se flaširati zavise od niza faktora – od trenutnih zahtjeva potrošača i ugovorene prodaje vina, do različitog potrebnog vremena sazrijevanja u podrumu za različita vina.
Pored zahtjeva kvaliteta za određeni tip vina ili vina proizvedenog od grožđa određene sorte, vina prije flaširanja treba provjeriti i po osnovu niza drugih elemenata, a prije svega u pogledu stabilnosti, eventualnog kvarenja i sadržaja njegovih sastojaka koji su propisima ograničeni na određene nivoe. Najveći broj vina prije flaširanja prolazi finalnu filtraciju, a u vino se po potrebi dodaje sumpor dioksid u koncentracijama potrebnim da obezbijedi njegovu dugoročniju stabilnost u boci.
Značaj staklene boce za vino
Boca vina je lijep i na mnogo načina simboličan konačni proizvod dugotrajnih procesa dobijanja i njege grožđa i vina. Staklena boca pokazala se najboljom posudom za dugo čuvanje vina, ali i zgodnom ambalažom za vina u prometu.
Kupac vina značajnu pažnju posvećuje boci vina, etiketama i ukrasima koji se na njoj nalaze, a na njegovu odluku o kupovini određenog vina utiče i način na koji je ono upakovano. Vino se u bocama, prije njihovog otvaranja, može nalaziti godinama, zadržavajući svoj kvalitet i karakteristike.
Tipovi vinskih boca i njihove zapremine
Vina se najčešće flaširaju u neki od tri tradicionalna tipa vinskih boca: bordoska, burgundska i alzaška boca. Tradicionalni tipovi boca za vino u područjima iz kojih potiču korišćeni su za flaširanje vina od grožđa određenih sorti ili za flaširanje određenog tipa vina.
Zapremina standardne boce za vino je 750 ml. Vina se mogu naći i u bocama drugih zapremina, a u red standardnih spadaju:
-
375 ml (polovina boce),
-
1,5 litara (magnum),
-
3 litra (dupli magnum),
-
6 litara (imperijal).
Grlić vinskih boca od 0,75 do 3 litra zapremine je, zbog upotrebe plutanih čepova standardnih dimenzija, standardizovan.
Proces flaširanja vina
Pod flaširanjem vina podrazumijeva se niz operacija – od pripreme i eventualnog pranja boca, preko razlivanja vina u boce, čepiranja, pa do stavljanja ukrasnih elemenata i etiketa na boce.
Flaširanje vina se može izvesti ručno uz upotrebu jednostavnih uređaja, što se danas sreće samo kod obimom veoma malih proizvodnji vina. Poluautomatski uređaji za razlivanje vina ili čepiranje znatno ubrzavaju proces flaširanja.
Poslije razlivanja vina u boce i zatvaranja boca na ovakvim uređajima vrši se etiketiranje i kapsuliranje vina. Vinske boce se prije punjenja najčešće ispiraju vrelom vodom, nakon čega se ponekad dodatno čiste vodenom parom pod pritiskom.
Nakon dozirnog razlivanja vina bocu treba zatvoriti čepom. Najčešće se koriste plutani čepovi, jer zahvaljujući svom sastavu, pluto u kontaktu sa vinom blago bubri i plutani čep u potpunosti zatvara grlić boce.
Zatvaranjem boce sa vinom sprečava se prodor vazdušnog kiseonika u vino, čime se čuva njegov kvalitet.
Etiketiranje i pakovanje vina
Etiketiranje boce vina vrši se nakon čepiranja, tako što se pored glavne etikete često stavlja i leđna etiketa, te ređe vratna etiketa oko grlića boce.
Boce vina se nakon etiketiranja pakuju u kartonske kutije ili kutije od drugog materijala, i u njima se vina nalaze tokom transporta i skladištenja kod trgovaca.