Stočni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih godina proširila u uzgoju u zemljama Evropske unije. Može se uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.
Najčešće se stočni kelj sije kao glavni usjev (mart i april) i naknadni usjev (maj), a iz presadnica kao kasni naknadni i postrni usjev, a može se uzgajati i kao ozimi usjev u toplijim područjima, no tada biljke do zime trebaju razviti minimalno 8 do 10 listova. U uzgoju krmnog kelja kao glavnog usjeva treba ostvariti sklop od 75.000 do 100.000 biljaka/ha, naknadnog usjeva treba ostvariti sklop od 100.000 do 150.000 biljaka/ha, a kod postrnog i ozimog usjeva od 200.000 do 300.000 biljaka/ha.
Agrotehnika proizvodnje stočnog kelja
Osnovna obrada tla za stočni kelj u glavnom roku sjetve provodi se oranjem na dubinu 30 do 35 cm, a u naknadnom i postrnom roku sjetve na dubinu 20 do 25 cm. Zbog vrlo sitnog sjemena i male dubine sjetve, površinski sloj tla mora biti dobro usitnjen i ravan. Stočni kelj se može uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica. Dubina sjetve je 1,5 do 3 cm, a nakon sjetve tlo bi trebalo povaljati.
Ako se krmni kelj uzgaja kao glavni usjev, utrošak sjemena je 2 – 3 kg/ha, a razmak redova iznosi 50 do 70 cm. U kasnijim rokovima sjetve, u maju i početkom juna bolji prinos postiže se užim međurednim razmakom (40 – 50 cm) uz utrošak sjemena 4 kg/ha.
Ako se krmni kelj uzgaja kao postrni usjev, sjetvom krajem juna i u julu preporučuje se utrošak sjemena 5 kg/ ha. Za postizanje visokih prinosa stočnog kelja, kod rane sjetve u martu i aprilu potrebno je osigurati 200 do 220 kg N/ha, 100 do 120 kg P2O5/ha i 180 do 200 kg K2O/ha. Kod sjetve krmnog kelja u maju i početkom juna đubrenje se može smanjiti za 25 %, a kod sjetve krmnog kelja kao postrnog usjeva đubrenje se može smanjiti za 50 % u odnosu na ranu sjetvu zbog opadanja prinosa zelene mase i suve materije.
Visok sadržaj šećera
Sadržaj šećera kod krmnog kelja vrlo je visok i iznosi od 28,0 do 38,7 % pa ga zato stoka vrlo rado jede. Sadržaj šećera povećava se tokom jeseni, a naročito poslije prvih mrazeva. Stočni kelj kelj bogat je izvor vitamina u jesen kad nestane druge zelene krme na oranicama, a prosječan sadržaj karotena je 30 do 80 mg/kg suve materije. U mineralnom sastavu krmnog kelja izdvajaju se kalijum (21-29 g/kg suve materije) i kalcijum (16-27 g/kg suve materije).
Kako koristiti stočni kelj?
Stočni kelj može se koristiti već 60 – 80 dana nakon sjetve. Sročni kelj koji ima nisko vegetacijski vrh ili granatu stabljiku pogodan je za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte se koriste isključivo košnjom. Neke sorte imaju sposobnost regeneracije ako se ne kose ispod 15-20 cm visine.
Koristi se u zelenom stanju 20 – 25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju veći sadržaj suve materije od krmnog kelja. Za silažu je najbolje koristiti stočni kelj iz uzgoja kao postrni usjev.
Stočni kelj može podnijeti i jače mrazeve u jesen što je velika prednost u odnosu na ostale krmne kulture koje se uzgajaju na oranicama.
Stočni kelj dugo zadržava visok kvalitet krme. Probavljivost bjelančevina u suvoj materiji krmnog kelja varira od 82 do 88 %. Probavljivost organske tvari krmnog kelja je vrlo visoka, a varira zavisno od broja nedjelja nakon sjetve i iznosi od 721 g/kg suve materije (15 nedjelja) do 701 g/ kg suve materije (23 nedjelja).
Izvor: gospodarskilist.hr
PROČITAJTE:
VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve
Krompir silaža – Iskoristite neutrošeni krompir za ishranu stoke
Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja