Trodnevna konferencija pod nazivom „Modernizacija vodnih usluga u Bosni i Hercegovini“ održava se u Sarajevu u periodu od 9.-11.04.2019. g. u organizaciji Udruženja za oblast voda i zaštite okoliša „Aquasan mreža u BiH“, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Savezom općina i gradova Federacije BiH, Savezom opština i gradova Republike Srpske, Udruženjem „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženjem poslodavaca komunalne privrede u FBiH kao i Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.

Podršku realizaciji ove konferencije pružili su Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) u ime vlade Savezne Republike Njemačke, Međunarodno udruženje vodovodnih poduzeća dunavskog sliva (IAWD) i Svjetska banka. Partner ovogodišnje konferencije je ambasada Savezne Republike Njemačke u BiH.

Zajedno sa ostalim stručnjacima za vode iz BiH i regije, savjetnik ministra za vodoprivredu Fuad Mujagić i pomoćnica ministra za vode Hazima Hadžović te ostali predstavnici sektora voda Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, također učestvuju u panel diskusijama na kojima se razmatraju pitanja od presudnog značaja za razvoj i unapređenje sektora voda.

U ova tri dana konferencije, razmatrat će se pitanja od presudnog značaja za unapređenje vodosnabdijevanja, kao što su poboljšanje zakonodavno-pravnog i institucionalnog okvira pružanja vodnih usluga.

U tom pravcu, između ostalog, svoja iskustva u reformi pružanja vodnih usluga izložit će predstavnici Sjeverne Makedonije. Drugog dana konferencije, 10.04.2019.g. razmatrat će se pretpostavke za uspješnu realizaciju kapitalnih investicija u sektoru vodnih usluga, uz poseban osvrt na upravljanje otpadnim vodama, a najbolje prakse u ovom području predstavit će stručnjaci iz Njemačke i Švicarske, odnosno njemačkog i švicarskog udruženja za vode i otpadne vode. Razmijenit će se također i informacije o novim programima i projektima međunarodnih finansijskih institucija u sektoru vodnih usluga u BiH te, kroz platformu za dijalog, razmotriti i usvojiti zajednički akcioni plan za provođenje reformi vodnih usluga u BiH prema usvojenom strateškom dokumentu, i na taj način doprinijeti boljoj koordinaciji između međunarodnih finansijskih institucija i donatora u BiH i relevantnih institucija u BiH.

Pored institucija i organizacija relevantnih za sektor voda, na konferenciji učestvuju i predstavnici brojnih agencija i organizacija kao što su SDC, SIDA, USAID, JICA, UNDP, kao i razvojnih banaka i fondova kao što su: KfW, EBRD, EIB, WBIF, uključujući i predstavnike ambasada Švicarske, Holandije, Švedske, Češke te Delegacije Europske unije u BiH.

Razmatrat će se također i načini unapređenja operativnog i finansijskog poslovanja u sektoru vodnih usluga, uz izlaganje dobrih praski poslovnog planiranja i tarifnih metodologija. Neke od tema poster prezentacija koje će biti izložene na konferenciji su: Upravljanje imovinom KP Neum, Upravljanje neprihodovanom vodom, KP Vodovod Gradiška, Energijska efikasnost pumpnih postrojenja, JP Vodovod Bihać.

Zadnjeg dana konferencije održat će se sastanak udruženja komunalnih poduzeća za vodovod i kanalizaciju zemalja Jugoistočne Europe te njihovih mreža kao i predstavnika GIZ-a i Aquasan mreže u BiH u cilju dogovaranja narednih koraka i nastavka saradnje.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatilo je danas 2.476.132 KM za premiju za mlijeko, posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Srpske.

Iz Ministarstva podsjećaju da je juče isplaćeno 1.740.615 KM, čime su isplaćeni kompletna premija za krmače i nazimice iz prošle godine, premija osiguranja, podrška uzgojno selekcijskom radu, ostatak obaveza po osnovu poljoprivredne mehanizacije i modernizacije prerađivačkih kapaciteta, premija za industrijski suncokret i sredstva za zaštitu zdravlja životinja.

O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

BA­NJA­LU­KA – Po­je­di­ne ci­je­ne voća i povrća u RS su sve vi­še, pa su ta­ko i da­lje sku­pi pa­pri­ke i ku­pus, dok vrto­gla­vu ci­je­nu ima bi­je­li luk, ko­ji ko­šta vi­še ne­go ki­lo­gram me­sa.

„Sjemenski luk je bio 20 KM i sada je prošlogodišnji bijeli luk 20 KM, tako da ga je rijetko ko i mogao zasijati. Crvena paprika je pet KM, žuta šest, domaći krastavac 4,5 KM, špinat od dvije i po do tri KM, mladi luk samac pet KM, a mladi bijeli luk 10 KM. Cijena kupusa iznosi 3,5 KM“, rekla je ona.

Jorgovanka Jurković, koja već 30 godina radi na tržnici, kaže da je nestašica povrća sve veća, te da je ono zbog toga skuplje.

„Kupus je bio skup i prošle godine, ali i ove: sada je tri i po do četiri KM. Paradajz je dobrog kvaliteta, ali je pet KM. Trudim se da barem stalnim mušterijama nabacim nešto više na vagu“, kaže Jurkovićeva.

Penzionerka J.M., koja je došla u nabavku na tržnicu, kaže da je izuzetno teško pratiti promjene cijena jer sve postepeno polako poskupljuje.

„Sve se svelo na minimum, ali čovjek mora sačuvati svoje zdravlje“, kaže ona.

Kada su u pitanju cijene voća one su standardne, kaže Dragica Balaban, trgovkinja na tržnici, osim grožđa koje je sada osam KM jer mu trenutno nije sezona.

„Za razliku od voća, kod povrća ima poskupljenja pa je tako paprika sada od 4,5 KM do pet, ni sami ne znamo zbog čega. Pred Novu godinu je prodajna cijena bila tri KM, a sada je nabavna 4,5 do 4,8 KM“, rekla je Balabanova.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da je povrća sve manje i kod nas i u EU, pa su zato cijene visoke jer nema ni velikog uvoza.

„Razlog je što su povrtari 2016. otišli u minus, te im je povrće propalo i naredne godine nisu imali šta zasijati i uložiti, te su smanjeni zasadi povrća 30 odsto. Na to je došla prošla godina koja je bila nepovoljna kod nas zbog kiša, u EU zbog suša, pa tako nemamo ni povrća iz uvoza i onda su nam cijene visoke“, rekao je Mastalo.

Proljećna sjetva već je u toku. U Srpskoj bi trebalo da bude zasijano oko 160.000 hektara ratarskih kultura, od čega 132.000 hektara kukuruzom. Ratarima su dobro došle padavine, kao i podsticaji resornog ministarstva.

Kiša je nakvasila isušene oranice, temperatura je visoka, pa ratari žure sa sjetvom, da bi usjevi prispjeli prije sušnog perioda.

– Rana sjetva pokazala se kao dobra zbog ranog nicanja i oprašivanja. Vlaga pogoduje usjevima, a i dnevne temperature od oko 20 stepeni i više, sasvim su dovoljne – kaže Pantelija Jovanović, MZ Međaši.

Na Poljoprivrednom dobru Semberija privode kraju sjetvu soje na 240 hektara.

– Oko 10. aprila krećemo sa sjetvom kukuruza, kad se zemljište zagrije, jer je još uvijek hladno – ističe agronom Slobodanka Marković.

Zbog pada temperature tokom noći, mnogi ratari tek pripremaju zemljište.

Prednost rane sjetve jeste što usjevi prije sušnog perioda prolaze faze metličanja, svilanja i oplodnje, ali ima i nedostataka.

– Ukoliko zemljište nije dovoljno zagrijano na deset stepeni u sjetvenom sloju, ili ukoliko dođe do naglog zahlađenja, usjevi će kasnije da krenu u vegetaciju – pojašnjava Radmila Nešković, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Cijene repromaterijala nisu značajno mijenjane u odnosu na prošlu godinu.

Osim regresiranog goriva, uvedene su i nove podsticajne mjere za poljoprivrednike koji odluče da zasiju domaći hibrid kukuruza i industrijsko bilje.

– Banjalučki bel 43, prilikom prodaje po svakoj vrećici kukuruza od 15 KM, regresiranog od strane Ministarstva, uvelo je za industrijsko bilje 200 KM po hektaru – navodi Miroslav Bojić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Površine pod kukuruzom ovog proljeća biće za šest odsto veće u odnosu na prošlu godinu, a za 11 i 16 odsto površine pod industrijskim biljem i sojom.

Ukupna vrijednost proizvodnje, prema procjenama stručnih službi resornog ministarstva, biće za pet odsto veća u odnosu na 2018. godinu i iznosiće oko milijardu i 718 miliona KM.