SOJA – Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. maja prinos opada do 25 kg.

Gustoća sklopa zavisi o vegetacijskoj grupi sorte:

• 0 skupina: 550 – 600.000 biljka/ha
• 0-I skupina: 500 – 550.000 biljaka/ha
• I skupina: 450 – 500.000 biljaka/ha

Dubina je sjetve 3 – 4 cm na težim zemljištima i 4 – 6 cm na lakšim. Sije se na razmak između redova 45 – 50 cm, što kasnije omogućava obavljenje određenih dopunskih mjera u agrotehnici.

Jako dobro reaguje na razmak redova od 25 cm, ali tada se dopunske operacije ne mogu obavljati i suzbijanje korova obavlja se isključivo herbicidima. Količina sjemena za sjetvu treba se kretati u granicama od 80 do 120 kg/ha.

U pripremi sjemena soje za sjetvu obaveznu mjeru predstavlja inokulacija sjemena odnosno tretiranje bakterijama azoto fiksatorima.

U suvremenoj proizvodnji, za inokulaciju se koriste preparati kultura čistih bakterija koji se u prometu nalaze pod raznim nazivima.

Najbolje rezultate daju vlažni preparati. Prilikom inokulacije sjemena, treba se strogo držati upustva. Naročito treba voditi računa da se inokulacija izvrši u sjenovitom mjestu, da se masa sjemena dobro izmiješa, poslije toga ne bude izložena ultraljubičastom zračenju, odnosno sunčevoj svijetlosti, a kod vlažnih preparata da se sjeme do sjetve ne osuši. Inokulalacija sjemena se obavlja prije sjetve.

Tretiranje veće količine sjemena, koje se ne utroši isti dan, sigurnije je sutradan ponovo inokulirati.

Sjetvu soje kao postrnog usjeva treba obaviti neposredno poslije žetve strnina, pri čemu se koriste sorte izrazito kratke vegetacije. U proizvodnji zelene mase, soja se sije kasnije. Vrijeme sjetve zavisi od planiranog vremena iskorištavanja. Ako se koristi kao zelena hrana, može se sijati sukcesivno da bi se period iskorištavanja produžio.

Sjetva soje se može obaviti u trake od 2 do 3 reda na rastojanju od 15 do 20 cm. Razmak između traka iznosi oko 60 cm. Ovakav način sjetve se primenjuje samo kada su u pitanju sorte kratkog vegetativnog perioda.