Amerikanci su najrastrošniji ljudi na svijetu: u Sjedinjenim Američkim Državama se gotovo trećina svih namirnica baca, pa se procjenjuje se da se tako godišnje baci 161 milijardi dolara. Poslovni model jedne zajednice u sjevernoj saveznoj državi Vermont nudi rješenje.

Restoran Wayside u gradiću Montpilier poznat je kao jedan od najboljih i najprometnijih restorana. Svake sedmice ovdje jede više od 1.000 ljudi. Kada su gradski službenici predložili da restoran počne reciklirati hranu, vlasnici su bili nezadovoljni.

„Rekao sam: ‘Nema šanse’, previše smo zauzeti da bismo odvajali vrijeme za đubrivo“, govori jedan od njih Ryan Zecchinelli. Međutim, on se predomislio kada je otkrio da recikliranje ostataka hrane, znači više novca u kasi.

Besplatna reciklaža

Gradski odvoz smeća se plaća, dok je odvoz smeća u pogone za reciklažu besplatan.

„Skupljamo ostatke hrane zbog toga što se oni na deponiji pretvaraju u metan, jedan od najvećih uzročnika globalnog zagrijavanja. Ostatke hrane recikliramo, te od njih pravimo đubrivo za zemlju“, ističe direktorica Gradske deponije Cassandra Hemenway.

Međutim, ovdje se ne radi samo o ekološkoj osviještenosti. Jedan od problema je prostor. Jedina gradska deponija u Montpilieru brzo se puni i skupa je za vođenje. To je problem sa kojim se suočavaju brojne države širom SAD-a.

Jedno od rješenja ponudila je upravo jedna farma – hranu koji gosti restorana nisu pojeli, pojest će kokoši, te zauzvrat proizvesti jaja.

„Odlaganje hrane na deponije ogroman je gubitak vrijednosti namirnica. Mi pretvaramo ovaj, inače protračeni resurs, u hranu već prvog dana“, kaže Karl Hammer iz Vermont Composta.

Isplative promjene

Iako su prošli kroz kompletnu reorganizaciju poslovanja, vlasnici restorana Wayside kažu da se promjena isplatila.

„Proizveli smo tone i tone đubriva samo od recikliranja ostataka hrane“, navodi Zecchinelli.

Država planira ovu metodu reciklaže uvesti kao obavezu i za privatna domaćinstva, s ciljem da do 2020. godine u potpunosti iskorijene ostatke hrane s gradskih deponija. Jednostavan princip koji se može primijeniti svugdje u svijetu, uz mali napor svakog pojedinca.

Izvor: Al Jazeera

Dugoočekivana primjena kanabisa u medicinske svrhe mogla bi u BiH zaživjeti i sredinom ove godine.

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, ističe da bi uskoro trebalo da bude sazvana sjednica Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, a kojoj on predsjedava.

“Zakon je potpuno jasan – ne mora se svaki put pristupati izmjeni i dopuni zakona, već odluku može donijeti Vijeće ministara, ali prije toga treba da se obezbijedi pozitivno mišljenje Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH”, naglašava Osmanović za “Nezavisne”.

Smatra da ovo pitanje treba riješiti na način kako su to učinile mnoge države Evropske unije.

“Mislim da ćemo u tom pravcu pokušati iznaći rješenje, a to je da konačnu odluku donese Vijeće ministara, nakon što obezbijedimo pozitivna mišljenja Komisije i Agencije za lijekove”, ističe Osmanović.

Ipak, eventualna odluka Savjeta ministara ne bi značila i definitivnu upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, jer u entitetskim zakonima stoji da je kanabis – droga.

“Zato bi svi ostali prilagodili svoje zakonodavstvo odluci Vijeće ministara”, rekao je Osmanović.

Upitan šta možemo poručiti pacijentima koji očekuju “zeleno svjetlo” za kanabis u medicinske svrhe, Osmanović daje optimistične prognoze.

“Ja se nadam da bismo mogli taj posao uraditi čak i do polovice ove godine, ukoliko ne bude nepotrebnih politikanstava. Ne treba BiH da bude izvan drugih zemalja koje su to pitanje riješile. Sve je u interesu naših građana i pacijenata”, kaže Osmanović.

Sudeći po odgovoru koji su nam dali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH, oni neće stati na put upotrebi kanabisa u liječenju.

“Agencija će podržati inicijativu da se pitanje regulisanja (ne legalizacije) primjene kanabisa u medicinske svrhe sprovede na način da se određenim pacijentima i za određene indikacije omogući primjena kanabisa za koji je potvrđeno da zadovoljava standarde za kvalitet/efikasnost/bezbjednost”, rekli su za “Nezavisne” iz Agencije.

Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja RS, podržava kontrolisanu upotrebu kanabisa u zdravstvene svrhe, ali bi se, ističe, morao definisati niz pitanja, poput onog ko će te supstance moći propisivati, kao i pri kojim indikacijama.

To je najčešće za maligni bol, u slučajevima kada pacijent nije reagovao na sada dostupne preparate, pa čak ni na morfijum, ili, recimo, kod mučnina, povraćanja, odnosno teškog podnošenja hemioterapije, kada terapija koja se sada koristi nije dala dovoljno dobar efekat”, naglašava Gojkovićeva za “Nezavisne”.

Više nama bliskih država već je dalo “zeleno svjetlo” za korištenje kanabisa u medicinske svrhe ili su odobrile lijekove na bazi kanabisa. Slovenija je to učinila 2014, Hrvatska godinu kasnije, a Makedonija godinu nakon Hrvatske.

Izvor: NN

Kako se saznaje iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Evropska komisija je na današnjoj sjednici stavila Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju.

Saznaje se da bi u narednim danima Kancelarija za veterinarstvo BiH trebao izvršiti popis kompanija koje će biti uvrštene na listu izvoznika pilećeg mesa za EU.

Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU boravio je u BiH od 26. septembra do 6. oktobra 2018. godine te je u preliminarnom izvještaju dao pozitivno mišljenje za izvoz mesa peradi u EU uz samo jednu preporuku koju je Kancelarija za veterinarstvo zajedno s izvoznim objektima već ispoštovao, a radi se o pregledu trupova pilećeg mesa neposredno nakon klanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je najavljivao ovu odluku Evropske komisije, ranije je naveo kako BiH ima najmanje 10 ozbiljnih kompanija koje mogu izvoziti pileće meso u zemlje Evropske unije.

Izvor: Klix

BANJALUKA – Od raspoloživih 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u Republici Srpskoj obrađuje se svega 0,20 hektara po stanovniku, a glavni uzrok za ovu situaciju su sve veća urbanizacija i migracija stanovništva u veće gradove u RS, upozorili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

“Lijevče polje, Semberija i područje Hercegovine su žarišne tačke i najugroženija područja kada je u pitanju degradacija zemljišta u RS”, rekla je Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Istakla je da je na radionici Ministarstva, pod nazivom “Dostizanje neutralnosti degradacije zemljišta u RS”, koja je održana u petak, predložen čitav niz mjera iz oblasti šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, s jasno utvrđenim prioritetima do 2030. godine.

“Vlada RS, preko resornog ministarstva trenutno sprovodi niz mjera za unapređenje i čuvanje zemljišnih resursa, kroz pošumljavanja, implementaciju projekata navodnjavanja i direktno kroz podsticajne mjere”, rekla je Lazićeva.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, istakao je da se zemljište u ovoj regiji sve više zapušta i na njoj raste samo korov.

“Poljoprivredno zemljište sve više nestaje i zapušta se, a ovo što ima državnog zemljišta je pod nekim koncesijama”, rekao je Maletić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, sa druge strane, kaže da su ljudi u Lijevče polju zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju, ali da zemljišta manjka.

“Ogromna je potražnja za zemljom na gradiškoj opštini. Mi smo povrtari najugroženiji, jer bi svake treće ili četvrte godine trebalo da mijenjamo plodored, a te uslove u Lijevče polju nemamo”, naglasio je on.

Kako su istakli u Ministarstvu, degradacija zemljišta je opadanje njegovih proizvodnih osobina u određenom vremenskom intervalu ili smanjenje površine zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.

“Najveći problem na koji posebno treba ukazati jeste ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS, usljed unutrašnjih migracija stanovnika, koji se intenzivno doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela”, upozorili su u Ministarstvu.

Pojasnili su da ovakva kretanja dovode do pojave pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a to je, kako upozoravaju, konačan i nepovratan proces.

“Samo u tom slučaju nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultiviše i vrati u prvobitnu funkciju”, naglasili su u Ministarstvu.

Naveli su da je, prema statističkim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS u 2015. iznosila 983.000 ha (36,90% teritorije), od čega su obradive površine zauzimale 816.000 ha (83%).

“Pod oranicama i baštama se nalazi 577.000 ha, voćnjacima 52.000 ha, vinogradima 314 ha i livadama 187.000 ha, dok pašnjaci zauzimaju površinu od 166.000 ha, a bare i trstici 1.000 ha”, kažu u Ministarstvu.

Upozorili su da je, kada je degradacija zemljišta u pitanu, RS ugrožena erozijom zemljišta, usljed nagiba terena, a problem, kako pojašnjavaju, predstavljaju i minirana područja.

Izvor: NN