Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 964

JORGOVAN: Biljka koja liječi mnoge bolesti

Jedan je od najprepoznatljivijih proljetnih cvjetova jorgovan koji u svojim cvjetovima, listovima i stabljici skriva brojna ljekovita svojstva pa je vrlo popularna biljka u homeopatiji.

Domovina jorgovana je Balkansko poluostrvo.

Za liječenje se koristi cvijet, list, kora i kora ljuske sjemena.

Za liječenje reumatskih bolesti, i to naročito reume živaca te za liječenje navale krvi u jetru, što je jako bitno da ne dođe do nekroze stanica jetre. Za liječenje probavnih tegoba kao što je dijareja, za liječenje to jest odstranjivanje glista iz crijeva.

Kora drveta i kora omotača ljuske sjemena koristi se: za liječenje malarije, i to povratne malarije sa simptomima groznice praćeno sa drhtavicom i visokom temperaturom.

Listovi se koriste za liječenje groznice i bolesti usta kod djece, kongestije jetre (navala krvi u meko tkivo), tegobe probavnog sistema kao što su crijeva (slaba probava i pražnjenje crijeva, dijareja), kod tegoba disajnih organa (kašalj, bronhitis), kod povišene temperature tijela, kamena u bubregu, visokog krvnog pritiska.

Pročitajte još:

Dekorativno drvo predivnih boja: Kako se njeguje indijski jorgovan

Cvijeće koje privlači leptire u vašu baštu

Šta je potrebno za sadnju krompira

Za sadnju krompira treba upotrebiti zdrav i kvalitetan sjemenski sadni materijal.

Pre sadnje treba obavezno ukloniti sve krtole koje su napadnute od biljnih bolesti i štetočina, ili su mehanički oštećene.

Mjesec dana prije same sadnje treba obaviti naklijavanje krompira. Ako se dobro obavi naklijavanje dobiju se klice oko 2 cm dužine. Ako su krtole veće onda se sijeku po dužini.

Potrebno je imati minimum jednu zdravu klicu (okce) po krtoli koja je predviđena za sadnju. Sadnja naklijalih krtola se obavlja u aprilu mjesecu, kada se t zemljišta ustali na 8 C.

Krompir se može saditi ručno pod motiku, u brazde ili mehanizovano specijalnim sadilicama. Prilikom sadnje teži se da se postigne sklop od 44-45.000 biljaka po 1 ha.

Razmak sadnje je 75 x 30 cm sa dubinom sjetve od 8-10 cm. Za merkantilnu proizvodnju koristi se 1,5-1,8 t/ha krtola.

Hemijski se suzbijaju korovi, biljne bolesti i štetočine. Zavisno od zastupljenosti korovske vrste ili prisutnosti indikatora bolesti ili prisutnih štetočina odabraćete hemijsko sredstvo koje će biti upotrebljeno u vašem usjevu krompira. Suzbijanje korova hemijskim sredstvima u krompiru može se vršiti prije sadnje (inkorporacijom) i to sa sledećim sredstvima: Galitition, Radar ….

Posle sadnje a prije nicanja koriste se sledeća sredstva: Acetohlor, Acetogal, Zanat,Stomp, Relay ….

U toku vegetacije mogu se koristiti sledeća sredstva: Fokus ultra, Frontier super, Basagran, Fusilend forte, Galant super…..

Za suzbijanje bolesti u krompiru mogu se koristiti sledeća sredstva: za plamenjaču – Acrobat, Dithane, Dacoflo, Polyram, Shirlan, Revus .., za crnu pegavost – Score, Signum, Bravo, Quadris…

Štetočine se suzbijaju sledećim sredstvima: Krompirova zlatica – Actara, Abastate, Tonus, Regent, Alverde…

Pri rukovanju hemijskim sredstvima treba se strogo pridržavati upustva proizvođača u vezi doza, vremena i načina primjene preparata.

Izvor: Domaćinska kuća

U Prnjavoru otvoren regionalni sajam poljoprivrede, privrede i turizma

Danas je u Prnjavoru otvoren deveti Regionalni sajam privrede, poljoprivrede i turizma i na njemu će se predstaviće se više od 150 izlagača iz svih zemalja regiona.

Ova privredna manifestacija, na jednom mjestu, okuplja brojne domaće i strane privredne subjekte, ekonomske stručnjake, članove regionalnih i državnih privrednih komora, gradonačelnike i načelnike Republike Srpske i Federacije BiH, zvanične predstavnike prijateljskih gradova, kao i domaće zvaničnike i inostrane diplomate.

Takodje na sajmu je prisustvovao premijer Republike Srpske Radovan Višković, gdje je razgovarao sa načelnikom opštine Darkom Tomašem i otvorio deveti Regionalni sajam privrede, poljoprivrede i turizma.

Višković je istakao da je Prnjavor jedna od najrazvijenijih opština u Republici Srpskoj. Naveo je da Vlada podržava manifestacije poput Regionalnog sajma privrede, poljoprivrede i turizma u Prnjavoru.

– Dužnost Vlade je da podržava opštine kao što je Prnjavor i ponosan sam što sam danas ovdje – rekao je Višković.

Načelnik opštine rekao je da su prnjavorski privrednici u prošloj godini ostvarili prihod veći od 800 miliona KM i izvoz veći od 210 miliona KM.

– To opštinu Prnjavor stavlja u sam vrh Republike Srpske. Razvoj opštine i Republike biće nastavljen i u okviru poslovne zone, a ovaj sajam je prilika da privrednici Prnjavora pokažu šta sve mogu – rekao je Tomaš.

On je napomenuo da je u posljednje dvije godine u ovoj opštini u infrastrukturne projekte investirano više od sedam miliona KM.

Malčiranjem protiv korova

Malč se dijeli na organski i anorganski. U oba slučaja sprječava isušivanje zemlje, rast korova i eroziju tla.

Najbolja mjera uštede vremena koju povrćar može poduzeti je – malčiranje koje vrijedi kako za povrtne kulture tako i za cvjetnjake. Malčirani vrtovi su zdraviji, otporniji na sušu, eroziju tla, smanjuju rast korova, ali i prisutnost nekih štetnika.

Postoje dvije osnovne vrste malča: organski i anorganski. Organski malč uključuje nekadašnji živi materijal kao što je lišće, slama, otkos trave, kompost, komadiće drveta, usitnjenu koru, piljevinu, borove igle pa čak i papir. Anorganski malč se odnosi na šljunak, kamenje, foliju u boji i geotekstil.

Obje vrste malča sprječavaju rast korova i zadržavaju vlagu zemlje, no samo organski ujedno i poboljšava tlo dok se razgrađuje. Anorganski malč ne razgrađuje i ne obogaćuje tlo, ali pod određenim okolnostima dobar su izbor. Primjerice, folija u boji upija toplinu i zadržava je preko noći što odgovara rajčici i patlidžanu.

Dva pravila kod upotrebe organskog malča

Postoje dva pravila kod upotrebe organskog malča. Prvo, koristite ga na zemlji s koje je već uklonjen korov i drugo, postavite dovoljno debeli sloj kako bi spriječili rast novog korova. Sloj od 10 do 15 centimetara je idealan, ali će i 5 do 8 centimetara malča biti dovoljno, posebno u sjenovitim predjelima gdje korov ne buja toliko koliko na suncu.

U slučaju da znate kako je vrt pun sjemenki korova, upotrijebiti tehniku duplog malčiranja te oko povrća prvo postavite novine, a nakon toga organski malč.

Nedostaci malčiranja

Iako organski malč sprječava rast korova, a tlo održava hladnim i vlažnim ljeti, polako se raspada i oslobađa hranjive tvari u tlo te zimi sprječava zamrzavanje i naglo odmrzavanje tla, nije savršen. Kada koristite malč kao što su komadići drveta ili piljevine, imajte na umu da je onsiromašan dušikom pa prije nego što ga postavite oko biljaka, pognojite zemlju gnojivom bogatim dušikom.

Također, vlažni organski malč koji je prislonjen na stabljike povrća može uzrokovati trulež i gljivice, zato ga nemojte potpuno prisloniti na stabljiku. Vlažni malč može privući i glodavce koji će se u njemu gnijezditi pa ga redovito pregledavajte. U slučaju čestih padalina, u malču će se skrivati i puževi. Tada ga maknite i prosušite prije vraćanja.

Malč od lišća je dobar izbor, ali pripazite na lišće oraha i hrasta koje sadrži otrovne supstance ili list platane i sličnog drveća jer je debelo i teško se razgrađuje. Svakako ga usitnite i pomiješajte s kakvim drugim organskim malčem. Primjerice, preko njega prijeđite kosilicom i tako ga usitnite.

Karton i novine

Malčiranje kartonom i novinama je prilično efikasno. Ako želite spriječiti rast korova na većoj površini, postavite deblje slojeve kartona te ga otežajte ciglom i sl. Ako karton ili novinski papir stavljate između povrća, prvo ga usitnite, a kada ga postavite, dobro ga zalijte. Ako postavljate veće komade, izbockajte ga vilama ili nožem.  U slučaju tanjeg papirnatog malča, on će se brzo razgraditi pa ćete morati dodavati slojeve malča.

Komadići drveta i piljevina

Komadići drveta i piljevina dekorativno izgledaju u cvijetnjacima. Umjesto da ga kupite u trgovini po visokoj cijeni, posjetite kakvu pilanu u svojoj blizini ili komunalno poduzeće koje će vam po niskoj cijeni ustupiti malč. Božićno drvce možete iskoristiti kao materijal za malčiranje. Podsjećamo, drveni malč se neće tako lako razgraditi pa ćete još godinama nailaziti na njega pri kopanju.

Otkos trave

Otkos trave može biti odličan malč koji će razgradnjom oslobađati dušik i hraniti zemlju. No, prije nego što ga postavite u vrt, među povrće, pustite ga da se prosuši jer će inače gnjiliti. Također, ako je pokošena trava već otišla u sjeme, imajte na umu da ćete ubrzo u vrtu imati – travnjak.

Kompost kao malč

Imate li puno komposta, možete ga koristiti kao malč, no imajte na umu da će se on brzo osušiti i na taj način izgubiti hranjiva svojstva. Kompost radije rezervirajte za svaku biljku ponaosob tako što ćete ga prosuti oko same biljke, a na njega staviti organski malč. Tako će kompost ostati vlažan i biološki aktivan što će osigurati maksimalnu korist za vaše biljke.

Slama i sijeno

Slama i sijeno se u našim krajevima najčešće koriste za malčiranje. No, pripazite na sjeme koje može sadržavati pa u slučaju da vam u vrtu krene rasti pšenica, odmah ju iščupajte i ostavite sa strane da se osuši. Slama i sijeno su primamljivi glodavcima i drugim štetnicima pa takav malč nemojte prisloniti baš na samu biljku.

Anorganski malč

Geotekstil i plastična folija mogu učiniti čuda u vašem vrtu. Crna folija će prenijeti toplinu na tlo, učinkovito stvarajući mikroklimu oko tri stupnja toplijom od vanjske temperature. Ovakav malč posebno je dobar za jagode, dinje, lubenice, krastavce i tikvice.

No, treba imati na umu da plastični malč nije ekološko rješenje i postoji problem njegovog odlaganja i razgradnje. Zato, ako ga koristite, na kraju vegetacijske zone ga pokupite sa zemlje, prosušite i pohranite na suhom mjestu tijekom zime. Na ovaj način biste ga mogli koristiti godinama.

Geotekstil je učinkovit poput crne folije, ali također postoji problem zbrinjavanja. Vremenom propadaju pa se na njih mora stavljati dodatni sloj malča. Osim toga, korov koji raste ispod njega hvata se za niti pa ga je nezgodno maknuti.

Izvor: Agroklub

 

Pašalić za Radio Srpske: Narednih dana isplata premija za mlijeko

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić istakao je, gostujući u emisiji Otvoreno rečeno Radija Republike Srpske, da će u narednih nekoliko dana poljoprivrednicima u Srpskoj biti isplaćene premije za mlijeko. Pašalić je naveo da bi se ovo pitanje moglo značajnije regulisati usvajanjem Zakona o podsticajima, koji je u pripremi.

– Planiramo do kraja marta isplatiti većinu sredstava iz prošle godine, ili čak završiti isplatu ukupnih dugovanja, te isplatiti i najvjerovatnije dvije premije za mlijeko za ovu godinu. Oko dva i po miliona je mjesečna premija za mlijeko, zavisno od proizvodnje. Premija oscilira od 2,2 do 2,9 miliona maraka – naveo je Pašalić.

Poljoprivrednim proizvođačima će na raspolaganju, za proljetnu sjetvu, biti i regresirano dizel gorivo. Kao i prethodnih godina osigurano je 100 litara za hektar obradivog zemljišta.

– Mi smo potpisali ugovore sa dobavljačima. Proizvođači će uskoro moći da preuzmu regresirani dizel. Godišnje se izdvaja 7 miliona maraka i to je masovna mjera koju koristi veliki broj poljoprivrednih proizvođača – istakao je ministar za Radio Republike Srpske.

Pašalić je izjavio da je sve spremno i za proljetnu sjetvu. Ove godine najviše će biti zasađeno kukuruza, oko 130 hiljada hektara. Ministar je naveo da su povoljni uslovi za sjetvu, te je istakao da je prisutan veći obim sjetve drugih kultura.

– Ne očekujemo probleme tokom proljetne sjetve. Uslovi su povoljni, počele su pripreme. Slijedi sjetva, kukuruza, soje i drugih proljetnih kultura. Ove godine uveli smo nove mjere, podržavamo sjetvu i uzgoj uljane repice i suncokreta jer postoje kupci. Pokušavamo da navedemo naše poljoprivredne proizvođače na sjetvu ovih kultura jer imaju i tržište a i podršku države – zaključio je ministar Pašalić u emisiji Otvoreno rečeno.

Govoreći o vremenskim uslovima koji utiču na poljoprivrednu proizvodnju, ministar Pašalić naveo je da je protivgradna preventiva važna zaštitna mjera. Rekao je da je jedan radar već instaliran na planini Borja, a da će drugi uskoro biti instaliran na Jahorini. S tim u vezi, širom Srpske instaliraće se i 200 automatskih lansirnih stanica. Osim toga, podsjetio je da poljoprivrednici treba da iskoriste mogućnost osiguranja usjeva, čime bi bili u mogućnosti da naplate štetu u slučaju vremenskih nepogoda.

Obradive površine u RS i Federaciji – ko u čemu prednjači

Federacija Bosne i Hercegovine:

Prema statističkim podacima (Federalni zavod za statistiku) za 2015. godinu, u strukturi poljoprivrednog zemljišta od ukupno 1.181.000 ha, obradivo zemljište zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice-njive i bašte 428.000 ha, voćnjaci 45.000 ha, vinogradi 5.000 ha, livade 267.000 ha), a neobradivo 435.000 ha ili 36,8% (pašnjaci 432.000 ha i trstici i bare 2.000 ha). Prema podacima BH MAC-a za 2013. godinu, na prostoru FBiH ima oko 938,90 km2 površina koje se smatraju miniranim.

 

Republika Srpska:

Prema statističkim podacima (Republički zavod za statistiku Republike Srpske), u 2015. godine Republika Srpske je imala 983 000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816 000 ha obradivog zemljišta, a 166 000 ha pašnjaka. U strukturi obradivog zemljišta oranice učestvuju sa 577 000 ha, voćnjaci i vinogradi sa 52 000 ha, a livade sa 187 000 ha. Prema podacima BH MAC-a za 2014. godinu, na području Republike Srpske je bilo 267 km2 sumnjivih (miniranih) površina, što čini 1,07% od ukupne poljoprivredne površine.

Prvi put u RS i regionu, besplatna aplikacija “CARPO” – za manje troškove u poljoprivredi

Riječ je o jedinstvenom sistemu u regionu koji će doprinijeti i bitno manjem korišćenju pesticida, odnosno zdravijim proizvodima.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić predstavio je u Banjaluci  Carpo (Karpo) softver koji bi poljoprivrednim proizvođačima trebalo da omogući pravovremene informacije na osnovu kojih će moći da zaštite zasade od biljnih bolesti, budu efikasniji i imaju veće prinose.

Riječ je o jedinstvenom sistemu u regionu koji će doprinijeti i bitno manjem korišćenju pesticida, odnosno zdravijim proizvodima.

Manje pesticida – manji troškovi proizvodnje

Pašalić je pojasnio kako se ova besplatna aplikacija može instalirati na računare i mobilne telefone te da je jednostavna za upotrebu te omogućava pregled vremenske prognoze i uslova na mikrolokaciji određenog gazdinstva, navodi RTRS.

Savjetodavci će moći da, na osnovu te informacije, proizvođačima unaprijed daju odgovarajuće preporuke kada i čime da tretiraju svoje zasade kako bi ih zaštitili od bolesti i infekcija. Ranije su to radili više puta i koristili više pesticida nego što je potrebno, što je povećavalo troškove proizvodnje“, rekao je Pašalić.

Put od njive do trpeze

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske Stojan Marinković izjavio je da će ovaj moderni servis biti od velike pomoći poljoprivrednicima, ali i potrošačima.

Riječ je o savremenom pristupu poljoprivredi i ovaj servis preventivno daje proizvođačima informacije o stanju i potrebama za hemijski tretman određenih kultura. Takođe, potrošači će pomoću određenih internet aplikacija moći da prate put proizvoda od njive do trpeze“, istaknuo je Marinković.

Poljoprivredni proizvođač Dalibor Panić naglasio je da će ova aplikacija omogućiti “pametnu poljoprivredu“, racionalnije korišćenje preparata za zaštitu biljaka i proizvodnju kvalitetnijih i zdravijih proizvoda.

Bolest možete prijaviti savjetniku

Na Google Playu piše kako ovaj sustav koristi opažanja iz mreže agrometeoroloških stanica ministarstva, vremenske prognoze iz numeričkih sustava predviđanja vremena i determinističkih bioloških modela za izradu prognoze napada štetočina i bolesti za različite vrste kultura koje se uzgajaju. Na temelju tih predviđanja sustav šalje upozorenja i obavijesti za korisnike, poljoprivrednike ili agronome, kako bi poduzeli sve potrebne mjere i zaštitili svoje usjeve.

Također, kroz sustav korisnici imaju mogućnost prijaviti pojavu bolesti savjetniku službe za proširenje ili učitati fotografije pogođenih usjeva i poboljšati rezultate modela prilagođavanjem parametara modela stvarnom stanju u svojim poljima.

Sremuš – „ Ubica otrova“

Savršeni čistač krvi, žuči i jetre od toksina nataloženih u organizmu tokom zime, zbog čega ga nazivaju “ubicom otrova”

APRIL I MAJ su mjeseci medveđeg ili divljeg luka sremuša (Allium ursinum) koji zovu i “ubica otrova”. Naime, nijedna biljka ne čisti tako dobro sistem za varenje i krv kao sremuš, zbog čega ga treba jesti što češće. U proljeće je najdjelotvorniji, predstavlja savršeni čistač krvi, žuči i jetre od toksina koji su se tokom zime nataložili u organizmu.
Ima izuzetno jako dejstvo na crevne parazite i sprečava infekcijske upale sluzokože creva. Snižava visok krvni pritisak, sprečava pojavu ateroskleroze, odnosno povoljno deluje na ceo kardiovaskularni sistem. Uz pomoć sremuša moguće je otkloniti glavobolju i nesanicu, olakšati disanje kod bronhitisa. Djeluje antibakterijski, a pomaže da rane brže brže zarastaju.

Biohemičari tvrde da je sremuš čak zdraviji od bijelog luka, a zbog količine alina koji se pod uticajem kiseonika pretvara u alicin, divlji luk podmlađuje krvne sudove i čini ih elastičnim. Sremuš je bogat i etarskim uljima, vrednim mineralnim solima, šećerom, vitaminom C, karotenom…

Sremuš se od davnina smatra izuzetno ljekovitim, a čuveni njemački travar i sveštenik Johan Kincle je posebno isticao njegovu vrijednost, naglašavajući da bi ljudi bili potpuno zdravi kada bi ga redovno jeli.

Mladi listovi puni vitamina predstavljaju savršenu kombinaciju sa zelenom salatom, a mogu da se koriste i kao dodatak supama i sosovima. Međutim, sa branjem listova prestaje se čim biljka počne da cvijeta, ali se zato lukovice skupljaju u ljetnjim i jesenjim mjesecima i služe za pravljenje različitih ljekovitih preparata. Kod branja listova sremuša i vađenja lukovica treba biti oprezan, zato što je po izgledu sličan mrazovcu, đurđevku i čemeriki.

Za potpuni oporavak organizma i zdrav izgled, potrebno je svakodnevno konzumiranje listova ove biljke u trajanju od dve do tri nedelje. Zanimljivo je da je karakteristični miris poput onog koji ima bijeli luk kod sremuša prisutan samo dok se jede.

“ČUDO AMERIKE” NE MOŽE U SRPSKU Zabranjen uvoz sjemena graška iz Srbije

Prilikom redovnog pregleda pošiljke sjemena poljoprivrednog bilja pri uvozu, fitosanitarna inspekcija RS zabranila je uvoz pošiljke sjemena porijeklom iz Srbije u količini od 572,5 kilograma, jer istu nije pratila potrebna propisana dokumentacija.

Riječ je o sjemenu graška sorte “Čudo Amerike” u količini od 1.000 komada neto težine 250 kilograma, sjemenu graška sorte “Kelvedon” u količini od 600 komada neto težine 150 kilograma i sjemenu graška sorte “Mali Provansalac” u količini od 690 komada neto težine 172,50 kilograma.

– Prilikom pregleda pošiljke utvrđeno je da istu ne prati ISTA sertifikat koji predstavlja dokument o kvalitetu partije sjemena u međunarodnom prometu, čime nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za uvoz. Kvalitet sjemena poljoprivrednog bilja je osnovni preduslov za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa, zbog čega inspekcija vrši kontinuiranu kontrolu uvoza sjemena, kao i unutrašnjeg prometa – saopštiili su iz Inspektorata RS.

Dobra vijest za ratare u Srpskoj – podjela regresiranog dizela krajem mjeseca

Isporuka regresiranog dizel-goriva, koje poljoprivrednici u Srpskoj plaćaju po cijeni nižoj od maloprodajne za 0,60KM po litru, počinje krajem mjeseca, a ratari ističu da “plavi dizel” stiže u pravo vrijeme jer se užurbano pripremaju za proljećnu sjetvu.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da su podjelu regresiranog dizela tempirali za kraj marta jer u tom periodu počinje proljećna sjetva.

Jedan od prioritetnih zadataka u našem radu je vođenje odgovorne politike prema domaćim proizvođačima, tako da će ove, kao I prethodnih godina, poljoprivrednici “plavi dizel” dobiti u optimalno vrijeme kako bi troškovi sjetve bili manji – istakli su u resornom ministarstvu.

Naveli su da je javni poziv za distributere nafte i naftnih derivate u Srpskoj koji su željeli da učestvuju u prodaji regresiranog dizel-goriva zatvoren te da je prije isporuke goriva ostalo samo da potpišu sporazum o saradnji sa distributerima.

Spisak ovlašćenih benzinskih pumpi objavićemo na internet stranicama ministarstva, nakon čega zvanično isporuka goriva može da počne. Očekujemo da će to biti krajem mjeseca, najvjerovatnije 30.marta-naveli su u resornom ministarstvu.

Pojasnili su da pravo na regresirani dizel imaju registrovani poljoprivredni proizvođači te da je gorivo namjenjeno za potrebe proljećnih i jesenjih radova u ovoj godini.

Maksimalna količina goriva koju poljoprivrednici mogu preuzeti na benzinskim pumpama po nižim cijenama je 100 litara po hektaru zemljišta.