Naslovnica Blog Stranica 964

U radionici “Banjalučke gradske bašte” na redu izrada komposta

Udruženje građana „Gradske bašte“ organizuje sedmu po redu radionicu u sklopu projekta “Banjalučke gradske bašte”,  pod nazivom  “Praktična bio bašta 3” 18. jula u 18 časova na prostoru “Banjalučke gradske bašte” u Rakovačkim barama.

– Na ovoj radionici učesnici će naučiti izradu komposta i pripremu biljnog aktivatora – saopštili su organizatori i napomenuli da je prijava za radionicu neophodna.

Ovo udruženje je lani od Grada dobilo 5.000 kvadrata zemljišta za potrebe projekta “Banjalučke gradske bašte”. Na toj površini je formirano 56 parcela na kojoj Banjalučani mogu da uzgajaju razne poljoprivredne kulture.

Izvor: Srpska info

Počela žetva ječma, pšenice za 10-15 dana

0

NOVI GRAD – Na području prijedorske regije počela je žetva ječma, a za 10 do 15 dana treba da počne i žetva pšenice.

Rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Danijel Egić rekao je danas Srni da se još ne može govoriti o prosječnom prinosu ječma.

„Žetva je na početku, a situacija je šarolika – od parcela koje su bile pod vodom, gdje nema prinosa, do onih gdje je prinos prosječan“, rekao je Egić.

Prema njegovim riječima, pšenica je u fazi nalivanja i žetva treba počne u narednih 10 do 15 dana.

„Ukoliko se obistine prognoze i iduće sedmice stigne još izraženiji toplotni talas i visoka temepratura vazduha, onda će to biti i prije. Međutim, pošto je pšenica u fazi nalivanja zrna, temperatura iznad 35 stepeni Celzijusovih će zaustaviti taj proces što će uticati na kvalitet zrna“, naveo je Egić.

Egić je ocijenio da je ovo teška godina za poljoprivrednike i poljoprivrednu proizvodnju te da su svi usjevi u stresu zbog temperaturnih šokova.

„Većinu usjeva su u značajnim fazama vegetacije pratile nepovoljne vremenske prilike, posebno strana žita. Kada je u pitanju kukuruz, problema je bilo već kod klijanja i nicanja usjeva. Tamo gdje su parcele presijavane, vegetacija kasni i biće problema zbog visoke temperature. Zbog temeparturnih šokova u stresu su i usjevi povrća na otvorenom“, kaže Egić.

On je istakao da problema ima i u stočarstvu i da su asistenti Resora za pružanje stručnih usluga već počeli posjete farmama gdje farmerima daju potrebne savjete.

„Potrebno je da farmeri nakon muže mlijeko što prije ohlade, odnosno da se spusti temperatura mlijeka. Treba pojačati higijenu na svim farmama zbog bakterija, potrebno je baciti kreč po ležištima da se uspori isparavanje amonijaka jer se to održava i na mlijeko, ali i na zdravlje životinja. Neophodno je da životinje uvijek imaju dovoljno svježe vode i da su prostorije provjetrene jer životinje lakše podnose nisku temperaturu, nego visoku“, naveo je Egić.

Budući da se u poljoprivredi radovi moraju obavljati u rokovima, Egić je preporučio poljoprivrednim proizvođačima da povedu računa i o svom zdravlju, da se organizuju i posao obave prije maksimalne dnevne temeprature.

Izvor: Nezavisne Novine

Povrće sa negativnim kalorijama

Namirnice sa negativnim kalorijama – Pod ovim se prvenstveno podrazumijevaju životne namirnice koje “razgradjuju masnoću“. Najvećim dijelom je to povrće (ali i voće i začini) sa negativnim kalorijama. Ono je bogato mineralima i vitaminima, sadrži veoma malo bijlančevina i minimalno ugljenih hidrata, a gotovo nimalo masnoće – njihova kalorična vrijednost na 100gr prosiječno iznosi 90 kalorija. Osim toga, ono se sastoji 90 – 95% vode.

Za njegovo varenje potrebno je daleko više energije nego što je samo stvara,tako da se time troši energija drugih namirnica koje su bogatije kalorijama i koje su unijete u organizam.

Iz ovoga se može zaključiti da redovno konzumiranje ovih namirnica dovodi do negativnog kalorijskog efekta – nužno dolazi do gubitka tjelesne mase. Bilo bi poželjno da se svakog dana unese u jelevnik bar jedna od tih vrsta povrća, kako bi se pozitivno uticalo na proces mršavljenja.

Povrće sa negativnim kalorijama:

  • artičoka
  • rotkva
  • rotkvica
  • špargla
  • brokoli
  • blitva
  • cvekla
  • celer
  • cukini(vrsta tikvice)
  • cikorija
  • endivija
  • grašak
  • kelj
  • krastavac
  • paprika
  • mrkva
  • maslačak
  • zelena salata
  • luk
  • rotkva
  • rotkvica
  • špargla

Začini sa negativnim kalorijama: bosiljak, čubar, anis, bijeli luk,peršun, žalfija i majčina dušica.

Voće sa negativnim kalorijama: ananas, jabuke, breskve, jagode, borovnice, mango, grejpfrut i limun.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Stručnjaci savjetuju – Ove namirnice nikako nemojte jesti na prazan stomak!

Namirnice koje snižavaju krvni pritisak

Namirnice koje treba da konzumirate ukoliko dugo sjedite

Privredna afera trese Italiju: Vlasnik firme za proizvodnju sokova iz Srbije izvozio sok od otrovnih jabuka

Italijanska policija traga za srpskim državljaninom i vlasnikom firme za proizvodnju sokova koji je osumnjičen da je kao član organizovane kriminalne grupe izvozio iz Srbije koncentrovani sok od otrovnih jabuka, a koji je na tržište EU plasiran kao organski.

Kako prenose italijanski mediji, policija u Pizi uhapsila je osam osoba i stavila katanac na šest preduzeća koja su uvozila ovaj sok, a takođe je i zaplijenila imovinu uhapšenih vrijednu 6,5 miliona evra.

„Koncentrovani sok od otrovnih jabuka, namijenjen za tržište džemova i marmelada u EU, proizveden je u Srbiji, odakle se lažno prenosio kao organski, dok je sadržao otrovne i štetne materije, a u nekim slučajevima i visoku koncentraciju patogena. Prevaru je otkrilo tužilaštvo u Pizi, koje je navelo da su na čelu grupe bili dvojica preduzetnika iz tog grada“, prenijeli su italijanski mediji.

Oni takođe napominju da je deveti član ove organizovane bande srpski državljanin koji je direktor kompanije za proizvodnju ovog soka u Srbiji. On je tijesno sarađivao s dvojicom Toskanaca koji su mu izdavali lažne sertifikate kako bi proizvod plasirao na tržište EU.

„Srpske vlasti nisu sarađivale sa italijanskim istražiteljima, niti su saopštile da li nameravaju da odgovore na naredbu za određivanje pritvora osumnjičenom. Inspektori ministarstva za poljoprivredu su, pored toga što su zatvorili šest kompanija i zaplijenili milionsku imovinu, presreli tovar od 30 tona koncentrovanog soka koji sadrži otrovni patulin. Prisutnost toksina u robi je umesto dozvoljenih 50 mikrograma po kilogramu bila nevjerovatnih sedam hiljada po kilogramu“, navode mediji.

U prodaji je, kako napominju mediji, bilo čak 1.411 tona ovog proizvoda, vrijednosti skoro pet miliona evra, zbog čega je izdata hitna naredba za njegovo povlačenje.

„U zatvoru su završila dva brata, vlasnici kompanije ‘Italijanska hrana SRL’, koja prema stavu istražitelja drži monopolsku poziciju na tržištu. Ova kompanija je imala i razvijenu proceduru izbegavanja hemijske kontrole svojih proizvoda“, ističu mediji.

Čitav slučaj je razotkriven zahvaljujući inspektorima iz Holandije i Njemačke, koji su posumnjali u poreklo i proizvodnju ovog koncentrovanog soka.

Šta je patulin?

Patulin je mikrotoksin koji može ozbiljno da ugrozi zdravlje ljudi, naročito odojčadi i djece. Izlaganje patulinu povezano je s imunološkim, neurološkim i gastrointestinalnim poremećajima. Ovaj mikrotoksin nastaje iz pljesni odnosno gljiva, najčešće iz redova penicilina, a najviše se razvija iz truleži jabuka.

Brojke

8 osoba uhapšeno

6,5 miliona evra vrijedna zaplijenjena imovina

1.211 tona otrovnog soka bilo u prodaji

Izvor: Nezavisne Novine

NEVRIJEME STIGLO IZ HRVATSKE Ispaljeno 70 protivgradnih raketa na području oko Save

“Protivgradna preventiva” dejstvovala je na jaku grmljavinsku oblačnost koja se iz Hrvatske prenijela na područje Republike Srpske i ispaljeno je 70 protivgradnih raketa

Iz ovog preduzeća je saopšteno da je dejstvovano praktično duž cijele granične linije uz rijeku Savu.

– Do 50 minuta poslije ponoći ispaljeno je 70 protivgradnih raketa – navodi se u saopštenju.

Izvor: Srpska Info

Kako spriječiti opadanje plodova kod voćaka

Opadanje plodova – Voćna stabla skoro svih vrsta voćaka obilno formiraju cvjetove u optimalnim uslovima njihovog razvoja. Međutim, od ukupnog broja samo mali broj cvjetova razvija se u plodove.

Kod jabuke je to 10-15 %; kod kruške 10-20 %; kod šljive 5-10%; kod trešnje 20-30%; kod višnje 15-35 %; kajsije 10-30%; oraha 50-70% itd. Iako se veliki broj zametne plodova pojedinih godina, u toku porasta i njihovog razvitka, ni svi zametnuti plodovi ne ostaju na rodnim grančicama do pune zrelosti ili berbe. Tokom različitih vremenskih perioda u vegetaciji dolazi do pojedinačnog ili masovnog njihovog opadanja sa krune.

Ti vremenski intervali nisu podjednaki kod svih vrsta, ali su kod većine voćaka uglavnom zajednička tri talasa opadanja plodova i to:

– prvi počinje neposredno nakon precvjetavanja i obično traje 15-25 dana;
– druga perioda opadanja (tzv. junsko opadanje) počinje krajem maja i završava se u junu;
– treći talas opadanja plodova značajno je slabijeg intenziteta od prethodnih i registruje se pre berbe plodova.

Prvo opadanje plodova nastaje u rezultatu slabe i nenormalne oplodnje, a direktno je povezano i sa kritičnim vremenskim prilikama koje su karakteristične za ovaj period.

Junsko opadanje plodova karakteristično je za jabučaste i koštičave vrste. Rizičan period u zavisnosti od feno faza razvoja ovih vrsta determiniše da stepen oplodnje, ishrana i vremenske prilike opredeljuju rodnost voćaka. Ova pojava se javlja i kao posljedica nedovoljne ishranjenosti plodova azotom i ugljenim hidratima.

Ovakve promjene na rodnom potencijalu voćaka, pri junskom opadanju, izražene su i poklapaju se obično sa intenzivnim porastom ljetorasta koji se u ovom periodu javljaju kao konkurenti plodovima u potrošnji hranljivih materija, a pogotovu vode, kao i makroelemenata azota i kalijuma. Ova se pojava intenzivira po kišnom i oblačnom vremenu, zbog nešto slabijeg odvijanja fotosinteze, a smanjuje se pri toplom i sunčanom vremenu.

U ovom stadijumu razvoja plodova samo opadanje je jače kod slabijih nego kod razvijenijih grana, a takođe je izraženije kod sitnijih plodova i kod onih plodova sa manjim brojem sjemenki.

Ovakva stanja u rodnosti moraju se pravovremeno spriječiti i preduprediti. Indirektna djelovanja voćara, usmjerena na sprečavanje značajnijeg opadanja plodova, usmjerena su na primjenu odgovarajućih i pravovremenih agrotehničkih mjera ( a prije svega pravilna ishrana i navodnjavanje zasada), čime se obezbeđuje normalno snabijdevanje voćaka organskim i mineralnim materijama, stabilizuje imunitet voćaka, smanjuje rizik od napada bolesti i štetočina. Time se znatno otklanjaju posledice junskog opadanja plodova iz rodnih zasada.

Izvor: domaćinskakuća

PROČITAJTE:

Da li ste znali da postoje ovakve jabuke

Kako se pravi kvalitetna dunjevača?

10 koraka za pravilnu sadnju voća

Najčešći alergeni među hranom

Sljedeće namirnice su u čak 90 posto slučajeva razlog pojave alergije:

Kikiriki – Alergija na kikiriki je jedna od najučestalijih alergija, a oni mogu uzrokvati čak i smrtonosne alergijske reakcije. U dječjoj dobi ova alergija je najčešća, ali su istraživanja pokazala da u 20 posto slučajeva djeca „prerastu“ alergije.

Orašasti plodovi – To su bademi, brazilski oraščići, lješnici, kesten i slični plodovi.

Mlijeko – Odnosi se na sve vrste mlijeka koje proizvode životinje – kravlje mlijeko, kozje ili ovčje, a razlog zašto ste alergični na sve je to što su bjelančevine u mlijeku slične u svim vrstama.

Jaja – I dok jaja sadrže najkvalitetnije bjelančevine, osobe alergične na jaja moraju pronaći alternativni izvor bjelančevina. Najčešće je krivac za alergiju bjelance

Pšenica – Izvor alergije najčešće leži u glutenu, pa zbog toga osoba mora paziti i s namirnicama poput raža i zobi.

Soja – Iako soju odmah povezujemo s vegetarijanskom i veganskom prehranom, nije baš tako, jer se soja krije u mnogim proizvodima. Može biti u gotovim jelima, poput hljeba, keksa i kolača, a može se nalaziti i u konzerviranim tunama i drugim mesnim proizvodima.

Riba – Ova alergija često se pojavljuje kod odraslih, a ako ste alergijsku reakciju imali nakon konzumiranja jedne vrste ribe, moguće je da ćete i na druge imati reakciju.

Školjke i ljuskari – Češće nastaje u odrasloj dobi, a uključuje školjke i škampe, jastoge i rakove. Za alergiju na školjkaše najčešće je kriva alergija na tropomiozin, a izaziva vrlo jako reakcije, dok su oni lakši simptomi – začepljen nos i mučnina.

Izvor: Dnevni Avaz

Preporučena otkupna cijena pšenice zavisi od cijene u Srbiji, a ona najskuplja u regionu

U Republici Srpskoj je zasijano preko 45.000 hektara pod pšenicom. Očekivani prinos u 2019. godini za one usjeve u kojima su ispoštovane sve preporučene agrotehničke mjere će iznositi 6-7 tona, dok se prosječan prinos za Republiku Srpsku procjenjuje na 4,5 tona po hektaru.

Preporučena otkupna cijena pšenice roda 2019. godine u Republici Srpskoj je cijena pšenice u Srbiji uvećana za troškove prevoza. Svaka cijena ispod navedenog nivoa išla bi na štetu domaćim proizvođačima.

Ovo je konstatovano na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske sa proizvođačim pšenice i predstavnicima Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača.

Predstavnici Ministarstva su takođe prezentovali rezultate kontrole proizvodnje pšenice kod korisnika podsticajnih mjera, te najavili izmjene koncepta podrške proizvodnji pšenice u narednom periodu.

U Republici Srpskoj je zasijano preko 45.000 hektara pod pšenicom. Očekivani prinos u 2019. godini za one usjeve u kojima su ispoštovane sve preporučene agrotehničke mjere će iznositi 6-7 tona, dok se prosječan prinos za Republiku Srpsku procjenjuje na 4,5 tona po hektaru.

Kilogram pšeničnog zrna ide do 0,40 KM

A kada je riječ o cijeni pšenice u Srbiji, ona je najskuplja u regionu. Naime, kilogram pšeničnog zrna je u toku prošle sedmice iznosio 23,5 do 24,1 dinar, odnosno 0,39 KM do 0,40 KM. Ovom je cijenom pšenica dostigla svoj petogodišnji maksimum, što je suprotno stanju na drugim tržištima u okruženju. Zbog toga je cijena pšenice mlinare u Vojvodini navela da po žito odlaze u Mađarsku.

Ovakva cijena pšenice pogoduje proizvođačima, i nije bila tako dobra još od marta 2013. godine. No, koliko je dobra za proizvođače, toliko može biti i loša za njih. Naime, podizanjem cijene, pšenica dolazi do nekonkurentnog statusa kada je u pitanju izvoz baš zbog toga što je u susjednim zemljama jeftinije.

Do podizanja cijene je došlo jer je ponuda kvalitetne pšenice mala.

Izvor: Agroklub

Uoči žetve očekivan dobar prinos i kvalitet pšenice

0

BIJELJINA – U Semberiji je pšenica u veoma dobrom stanju zahvaljujući trudu zemljoradnika, te se uoči žetve, uz korektan odnos mlinara u određivanju otkupne cijene, očekuju dobri proizvodni rezultati, procjenjuju u bijeljinskom Odjeljenju za poljoprivredu.

„Mora se imati u vidu činjenica da se samo sa prinosom iznad pet tona po hektaru, što iziskuje velike troškove uz primjenu svih agrotehničkih mjera, ostvaruje finansijska dobit kod proizvodnje pšenice“, navode u resornom odjeljenju.

Pod strnim žitima i uljanom repicom na području Bijeljine je 18.612 hektara, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2.078 hektara ili 12,4 procenta.

Stručnjaci podsjećaju da je prošlogodišnja jesenja sjetva obavljena uglavnom u povoljnim agroekološkim uslovima, najveći dio površina zasijan je u optimalnom agrotehničkom roku i, kao nikada do sada, sjetva je na oko 65 odsto površina obavljena sa deklarisanim sjemenskim materijalom.

U gradskom Odjeljenju za poljoprivredu navode da su strna žita za sada u dobrom stanju, izuzimajući manji dio površina pored rijeke Save gdje je, zbog dužeg zadržavanja vode, došlo do presijavanja, uglavnom sa kukuruzom.

Procjenjuje se da proizvođači na ovom području imaju dovoljno poljoprivredne mehanizacije – 500 žitnih kombajna i 6.000 traktora, te da žetva može biti obavljena za 15 dana.

U resornom gradskom odjeljenju ističu da izgrađeni sistem za protivgradnu zaštitu, koji je od prethodne godine u značajnoj fazi modernizacije, za sada uspješno funkcioniše.

„Za poljoprivredne proizvođače je od posebnog značaja da su i ove godine od strane države preduzete određene mjere na unapređenju proizvodnje merkantilne pšenice kao najvažnijeg prehrambenog proizvoda stanovništva“, navedeno je u informaciji koja je usvojena u Skupštini grada.

To se odnosi na obezbijeđen regres od 200 KM po hektaru i premiju od 0,05 KM po kilogramu za one proizvođače koji su u jesen 2017. godine zasijali minimum 1,5 hektara, sa sjetvenom normom od najmanje 170 kilograma po hektaru i sve to prijavili u određenim rokovima u APIF-u i Agenciji za agrarna plaćanja.

Ove proizvodne godine rekordan broj poljoprivrednih proizvođača u Semberiji, njih 1.800, prijavili su sjetvu sa deklarisanim sjemenom na površini od 8.600 hektara, što uz odgovarajuće vremenske uslove i primjenu svih agrotehničkih mjera predstavlja osnov za ostvarivanje odgovarajućih prinosa sa kvalitetnim zrnom pšenice.

Izvor: Nezavisne Novine

U Srpskoj 400 agronoma bez posla

U Republici Srpskoj 400 inženjera poljoprivrede je na birou, a i oni koji su zaposleni, nerijetko, nakon 16 godina školovanja rade fizičke poslove: voze viljuškare ili pretovaraju vreće sa vještačkim gnojivom. Na to je sinoć na skupštinskom zasjedanju upozorio poslanik SDS Miladin Stanić.

-Treba li onda da se čudimo, što naši inženjeri agronomije po Sloveniji i drugim zemljama EU voze kamione. Žalosno je to, u obrazovanje svakog od njih je uloženo najmanje 100.000 KM, ali oni nemaju drugog izbora. Ako ovdje ne može naći posao, ne može osnovati svoju farmu, jer nije u prilici da uzme u zakup ili pod koncesiju državnu zemlju, šta drugo mladom visokoobrazovanom čovjeku preostaje – rekao je Stanić.

On je zamolio predstavnike Vlade da nađu mjesta za agronome, ako ne može drugačije, onda bar prekvalifkacijom za IT sektor, ili druge oblasti. Stanić je, međutim, rekao i nešto što je pogodilo u živac ministra poljoprivrede Borisa Pašalića, koji je i profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

-Imamo toliko nezaposlenih agronoma, a istovremeno imamo samo na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci 150 zaposlenih i oko 200 studenata. Zar ne bi bilo bolje da demontiramo Poljoprivredni fakultet u Banjaluci ili na Palama, pa da studente, uz stipendije, šaljemo na studije u Srbiju – rekao je Stanić.

Ministar Pašalić je odgovorio da imamo na birou i 1.000 pravnika, pa niko ne zagovara ukidanje Pravnog fakulteta.

-Nije istina da na Poljoprivrednom fakultetu imamo 150 zaposlenih i 200 studenata. Imamo mnogo manje zaposlenih i mnogo više studenata, a među akademskim osobljem imamo veliki broj mladih ljudi, koji su se obrazovali u inostranstvu, pa se vratili u RS – rekao je Pašalić.

Dodao je da je drugo je pitanje zašto u BiH imamo osam poljoprivrednih fakulteta, dok, na primjer Austrija, koja ima duplo više stanovnika i jedna je od najbogatijih zemalja svijeta, ima dva poljoprivredna fakulteta.

-Rješenje, svakako treba tražiti, ali nije rješenje ukidanje fakulteta u Banjaluci, koji je jednako kvalitetan, a u nekim aspektima čak i kvalitetniji od Poljoprivrednog fakulteta u federalnom Sarajevu – rekao je Pašalić i dodao da će se nažalost, silom prilika, broj studenata agronomije sigurno smanjivati, jer imamo sve manje djece i mladih.

Izvor: Srpskainfo