Naslovnica Blog Stranica 942

Bh. poljoprivrednici na mukama: Uvoz krompira naglo porastao

Uvoz krompira u BiH, u prvih pet mjeseci ove godine, iznosio je 15.465.158 KM, što je znatno više u odnosu na isti period prošle godine, proističe iz podataka koji su portalu InfoBijeljina dostavljeni iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ovog povrća, od januara do maja 2018. godine, uvezli smo u iznosu od 9.989.353 marke. Za razliku od ogromnog uvoza, izvoz krompira je dosta manji. Ili, za pet mjeseci ove godine u inostranstvo smo prodali tek 385.988 kg kromira, čija je vrijednost svega 487.388 KM.

Poljoprivrednici u BiH žale se da su već godinama na mukama, te da se u selima sije sve manje povrća, uključujući i krompir, a slična je situacija i sa žitaricama.

Poljoprivredni proizvođači upozoravaju i da zemlje u koje BiH izvozi krompir štite svoju domaću proizvodnju, dok je ova vrsta povrća kod nas proteklih godina završavala na deponijama.

Izvor: InfoBijeljina

Na pašnjacima u Mačkovcu Nenad uzgaja goveda po sistemu ‘krava-tele’

Nenad Demić, šezdesetčetverogodišnjak iz Gline u Hrvatskoj, rodno mjesto zamijenio je gradiškim selom Mačkovcem.

Odlučio se za govedarstvo i to za najjednostavniji uzgoj po sistemu ‘krava-tele’, koji je veoma rasprostaranjen u njegovom bivšem zavičaju.

-Trenutno imam 15 krava. Imam i rasplodnog bika. Uglavnom se radi o grlima simentalske pasmine i gatačkom montafoncu. Od početka vegetacije, pa sve dok ne zazimi grla su ovdje na prostranim pašnjacima, takozvanim utvajima u neposrednoj blizini Save. Tu imaju sve, i travu i vodu za piće. Krave se ne muzu. Tele se na njivi. Malu telad sam odvezao u štale i hranim ih dva puta dnevno, ujutro i naveče, kaže Demić.

Ovaj vrijedni stočar kaže da dokupljuje telad, ali da dosta grla tokom godine i prodaje. Uglavnom mu kupci dolaze kući, a nerijetko ih prodaje i na pijaci u Gradišci.

-Ovo je život koji mi odgovara. Živim sam, po cijeli dan sam sa stokom. Krave su navikle na mene, slušaju me. Odem u podne kući, kad su vrućine, malo odmorim, ručam i okrijepim se i opet nazad na pašnjak. I tako sve do zime, kazuje Demić.

Zbog ljubavi i obaveza prema stoci ostao je neženja

Zanimljivo je da ovaj farmer nema obradivog zemljišta i da hranu, uglavnom sijeno i žito za zimu kupuje.

-Nije teško, dani prolaze jedan za drugim, gotovo svi su  isti. Kad malo bolje razmislim, ja hranim svoje stado, a ono opet mene hrani. Dobro je da me zdravlje služi. Razmišljao sam i o ženidbi, zagrijem se , pa se predomislim. Ne idem nikud od kuće pa ne mogu ni naći slobodnu ženu. A i pitanje je da li bi koja htjela doći u kuću gdje ima ovoliki broj grla stoke, pravda svoj samotnjački život Nenad Vemić.

Pozdravismo se, ali Nenad podiže ruku da još nešto kaže. Priznade da mu je prijao razgovor i da voli što će mnogi  ljudi moći da pročitaju o njemu i njegovom životu.

-Vi novinari se puno krećete i susrećete dosta ljudi. Ako slučajno kome potreba dobar stajnjak, koji je već pregorio i  postao čisti humus, neka dođe. Ima ga sigurno pet velikih kamiona.I hvala vam za novine koje ste mi ostavili, imaću čime večeras da se pozabavim, rekao je nakon ponovnog rukovanja Nenad Vemić, čovjek sa šezdeset i četiri godine na plećima.Život ga, vidi se nije pretjerano mazio, pa mu je pastirski život idealno zanimanje u trećem životnom dobu, koje preživljava sa svojim stadom u Mačkovcu kod Gradiške.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Prihranite travnjake prije zime

U želji da se unaprijedi proizvodnja stočne hrane na travnjacima i livadama poduzimaju se razne tehničke i agrotehničke mjere, a prva u nizu agrotehničkih mjera je đubrenje.

Travnjačke površine predstavljaju vrijedne krmne resurse za stočarsku proizvodnju zbog čega je uz ekološki izražen i njihov ekonomski značaj. U želji da se unaprijedi proizvodnja stočne hrane na travnjacima i livadama poduzimaju se razne tehničke i agrotehničke mjere, a prva u nizu agrotehničkih mjera je đubrenje.

Radi dovođenja travnjaka u što bolju kondiciju i osiguravanja kvalitetne krme u narednoj godini gnojidbu je potrebno započeti već krajem ljeta ili početkom jeseni. Taj period je optimalan zbog povoljnog sadržaja vlage potrebne da se granule đubriva otope i iz njih se oslobode hraniva koja će usvojiti korijen biljke. Usvojena hraniva biljkama su neophodna radi lakšeg preživljavanja nepovoljnih zimskih uvjeta, ali i radi stvaranja zalihe hraniva koja će se iskoristiti za brži proljetni porast zelene mase u narednoj sezoni.

Značajna uloga kalijuma i fosfora u đubrenju travnjaka

Karakteristika đubriva koja se primjenjuju za đubrenje travnjaka prije zime je pojačan sadržaj kalijuma i fosfora, a nizak sadržaj azota.

Kalij je hranivo koje biljke zahtijevaju u znatnoj količini jer je upravo on specifični aktivator enzima i elektrolita čime zauzima ključnu ulogu u fotosintezi, transportu asimilata, metabolizmu azota i procesima skladištenja rezervnih tvari. Također je važan jer pospješuje otpornost i tolerantnost biljaka na patogene kao i na stresne vremenske prilike kojima su travnjaci i livade izloženi tokom zimskog perioda.

Ništa manje važno i potrebno hranivo u prihrani travnjaka i livada pred zimu je fosfor. Njegova nezamjenjiva uloga u procesu tvorbe bjelančevina, te jačanju podzemnog sustava korijena i rizoma čine ga neizostavnim hranivom u prihrani pred zimu.

Petrohemijine formulacije za prihranu pred zimu

Formulacija đubriva koja u svom sastavu ima omjer hraniva koji je čini odličnim izborom za prihranu pred zimu je kompleksno gnojivo NPK 7-20-30. Đubrivo je to proizvedeno korištenjem prirodnih sirovina obrađenih tehnološkim postupcima, te je nakon sušenja i granulacije dobiveno kruto đubrivo čija svaka granula sadrži isti omjer deklariranih hraniva. NPK 7-20-30 sadrži: 7% azota u amonijskom obliku, 20% fosfora topivog u vodi i citratu i 30% kalijuma u obliku kalijumovog hlorida.

Za prihranu travnjaka pred zimu primjenjuje se 300 do 400 kg/ha NPK 7-20-30. Ako se ova gnojidba preskoči, iduće godine se može očekivati slabiji porast trave uz slabije nabusavanje, a i obnavljanje tratine nakon košnje znatno duže traje. Takvi travnjaci imaju nisku pokrovnost i daju niže prinose.

Izuzetak su travnjaci i livade zasnovane na laganim tlima gdje postoji opasnost da će doći do odnošenja ili ispiranja hraniva tijekom zime pa se preporučuje prihranu s NPK 7-20-30 obaviti rano u proljeće.

Izvor: Agroklub

 

 

SEMBERSKI RATARI NA MUKAMA Rod kukuruza uništilo “crvenilo”

0

Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.

Crvenilo lista i stabljike i smežuranost zrna posljedice su bolesti koja napada biljku u vrijeme intenzivnog nalivanja zrna, pa može da “obere” znatan dio roda. U atarima gdje je kukuruz polegao zbog nevremena, crvenilo će dodatno umanjiti prinos.

Petar Dragojlović ne krije zabrinutost.

– Crvenilo kukuruza mi je “napalo” usjev na osam hektara. Najčešće se pojavljuje na “oštrijim”, “ljućim” zemljištima, gdje nikakva hemija ni zaštita ne pomaže. Rod će biti umanjen za najmanje 30 odsto. Ima njiva na kojima je sav kukuruz zahvaćen i tu se neće imati šta brati. Čak ni silaže neće biti. Veliku ćemo štetu imati, pogotovo stočari koji kukuruz koriste za ishranu životinja – kaže ovaj ratar iz semberskog sela Amajlije.

Ova bolest kukuruza nije poštedjela ni atare sela Golo Brdo.

Dragan Spasojević kaže da je primjenio svu agrotehniku i savjete stručnjaka, ali još ne može da procijeni koliko će to biti efikasno. Dodaje da će većina oboljelog kukuruza u silažu.

– Zrna nema, a i ono što bude je lagano i šuveljivo – ističe Spasojević.

Na hibridima ranije grupe zrenja bolest neće značajnije uticati na prinos, kaže Mile Perković iz Kojčinovca.

– Kukuruz na mojim parcelama se za sada dobro drži. Sijao sam grupe hibrida 400-500, koje sada završavaju dozrijevanje i preostaje im sušenje. Oni koji su sijali kukuruz iz grupe 600 očekuju štetu – kaže ovaj domaćin.

Ratari se bore kako znaju i umiju da zaustave bolest, počev od izbora otpornijih hibrida do hemijske zaštite. Smjenu tri usjeva je, kažu, teško realizovati.

– Soja ili šećerna repa bi trebalo da se siju kako bi se dobio prvi plodored, ali na ovom području to se slabije sije jer nije obezbijeđen plasman. Uglavnom sijemo pšenicu, kukuruz i nešto malo povrća. Nama treba uglavnom kukuruz, pa onda obnavljamo kulturu po kulturu. Rado bih imao treći usjev, koji bi mogao da se eksploatiše, ali nažalost, kupaca nema. Jedva i pšenicu prodamo, a kamoli soju ili neke druge kulture – pojašnjava Perković.

Bolest “crvenilo kukuruza” prenosi insekt cikada i može da umanji rod 10, pa i do 70 odsto. Preporučuje se smjena tri usjeva: pšenica – kukuruz – soja.

Pšenica nije dobar predusjev, jer larva cikade prezimljava u njenom korijenu, kao i u korovu, pojašnjava Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

– Poljoprivrednici treba da suzbijaju korovske vrste, koji su domaćini cikadi – divlji sirak i svi ostali korovi na rubnim dijelovima  parcela i pored kanala. Što se tiče hemijske zaštite, primjenom hemijskih sredstava, fungicida i insekticida, pojava crvenila može da se minimizira – rekao je Glišić.

Nema pomoći

Usijevima koji su zahvaćeni crvenilom, u ovom stadijumu razvoja, nema pomoći. Ne mogu biti zaštićeni jer ratari nemaju adekvatnu mehanizaciju.

Trenutne vremenske prilike, inače, pogoduju kukuruzu, pa se na parcelama gdje nema crvenila očekuje prinos od 10 tona suvog zrna po hektaru.

Kukuruz je u Semberiji proljetos zasijan na 26.365 hektara.

Izvor: Srpskainfo

Baštovanstvo na asfaltu u Doboju

DOBOJ – Krompir je ove godine najbolji, boranija je podbacila, a luk trune, pričaju Dobojlije koje su bašte posijale na zemljištu udaljenom nekoliko stotina metara od centra grada.

Takođe, kažu da su paprike, tikvice, mrkva, krastavci i kupus omiljene kulture među kradljivcima, koji ne prezaju da se iz njihovih bašta posluže.

Boreći se s komarcima, ali i vrućinama, od stambene zgrade, popularne „sto petice“, zaputili smo se u carstvo voća i povrća i došli do komada zemlje na kojem je Jela Ninković sakupljala plodove svog rada – krompir.

Na naše pitanje da li je rano da se krompir već vadi iz zemlje i skladišti, ona odgovara:

„Valjda nije. Ima krompira, zadovoljna sam. Ovdje imam oko 180 kvadrata zemlje. Što posijem, može mi biti za zimu. Ima deset godina kako sijem ovdje baštu. A kako koja godina, nekada se isplati, nekada ne, kako-kada, sve zavisi od vremena“, priča Ninkovićeva te nam pokazuje boraniju, kojoj ove godine vremenske prilike nisu pogodovale, odnosno obilne majske kiše, pa je ostala bez željenog uroda.

Iz Celjske ulice u baštu skoro svakodnevno već 15 godina dolazi i Milivoje Knežević, koji nam se pohvalio da je i grašak ovog ljeta dobro rodio i bio je zavidnog kvaliteta, ali stanjem paprike nije zadovoljan.

„Paprika je zakasnila skroz, eno sad se pojmila i krenula naprijed, nešto će biti. Luk trune svake godine, mi ga ne špricamo, hoćemo da bude čisto, pa crv ga uvijek napadne i nešto strune u podrumu gdje ga ostavimo“, priča Knežević.

Ovaj gradski baštovan dodaje da tokom avgusta baštu zaliva vodom s pumpe.

Baštovanstvo na asfaltu je sve češća pojava u Doboju, pa se i mlađi sugrađani mogu sresti kako se, doduše stidljivo, s alatom i korpama spuštaju iz stambenih zgrada u bašte sakrivene iza visokog korova.

Većina ih plaća zakup zemljišta, stotinu kvadratnih metara po cijeni od deset KM, a njihov opstanak, osim o vremenskim prilikama, zavisi i od građevinskih preduzimača, jer im se svake godine približi nova višespratnica.

Osim povrća, u baštama se uzgaja i sezonsko voće, ali i raznovrsno cvijeće.

„Jagode ne uzimam svojoj djeci na pijaci, iz bašte mi je sve. Cvijeće je tu, gladiole“, rekla je Brankica Savić, dok njena baštenska komšinica dodaje da i ona gleda da što manje zalazi na pijacu, a da više ubere u bašti.

„Borimo se da što manje kupujemo. Pijaca je skupa, ko ima 250 maraka penziju i ima svoj stan ne može plaćati dažbine i lijekove te uzimati povrće na pijaci“, požalila se Bosiljka Šaporac.

Izvor: Nezavisne

Rekordan prinos kornišona

BIHAĆ – Berba kornišona na području Unsko-sanskog kantona je u toku, a proizvođači će, kako sada stvari stoje, ubrati rekordne količine ove poljoprivredne kulture.

Proizvođači kažu kako ih raduje i to što im je ove godine zagarantovan otkup svih proizvedenih količina, te što problema s plasmanom zasad nemaju.

Samir Handanović iz sela Skokovi, kod Cazina, kaže kako se već šest godina bavi proizvodnjom kornišona i da je ova godina najuspješnija.

„Urod s jednog dunuma zemljišta iznosi tri do četiri tone, a zadovoljni smo i otkupnom cijenom, koja za prvu klasu iznosi 1,30 maraka po kilogramu. Ipak, mislim da bi cijena mogla biti još povoljnija kako bi se stimulisali proizvođači da prošire proizvodnju“, smatra Handanović.

Prema njegovim riječima, za razliku od nekih drugih kultura, ovogodišnje vremenske prilike su bile izuzetno pogodne za rast i uzgoj te kulture.

Direktor Poljoprivredne zadruge „Agrodar“ iz Bihaća Arif Hošić ističe kako su otkupljivači ove godine u stanju da otkupe sve količine proizvedenih kornišona, s obzirom na to da na evropskom tržištu vlada velika potražnja.

„Tržište u zemljama Evropske unije je već obezbijeđeno i izvoz bi trebalo da teče bez većih problema. Ove godine očekujemo rekordne rezultate“, istakao je Hošić. Prema podacima Poljoprivrednog zavoda USK, u protekloj godini na području USK proizvedeno je oko 4.500 tona kornišona, a ove godine očekuje se znatno veća proizvodnja. Zbog brojnih problema u proteklim godinama, proizvođači i izvoznici kornišona u Unsko-sanskom kantonu bili su dovedeni u veoma težak položaj, a stotine tona plodova završavalo je u smeću.

Protekla godina donijela je stabilizaciju u ovoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, a već ove godine došlo je do njene ponovne ekspanzije.

Izvor: N.N.

Pad prodaje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu RS

Vrijednost prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 79,1 milion KM ili manje za 16 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Najveća vrijednost prodaje u ovom periodu od 47,3 miliona KM bila je kod proizvoda šumarstva, zatim 22,52 miliona KM kod stočarskih proizvoda.

Vrijednost otkupa proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata u Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 27,8 miliona KM ili više za 1,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Najveća vrijednost u otkupu od 24,5 miliona KM bila je kod stočarskih proizvoda, dok je vrijednost otkupa ratarskih proizvoda iznosila 1,95 miliona KM.

Izvor: Akta.ba

Žalfija: Prirodni antiseptik i antibiotik

Žalfija je imala status svete biljke i upotrebljavala se kao zamjena za antibiotik. I danas je zvanična medicina priznaje kao biljku koja je vrlo korisna u liječenju brojnih bolesti, iako njeno djelovanje nije još do kraja objašnjeno

Moderna nauka dokazala je da žalfija ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje. Smiruje, osvježava i okrepljuje, pomaže protiv bolova i visoke temperature, može da snizi nivo glukoze u krvi, što je čini korisnom kod dijabetesa. Nedavno se pokazalo da žalfija poboljšava pamćenje i djeluje protiv Alchajmerove bolesti.

Dobrobiti žalfije

Žalfija je efikasna i kod bolesti organa za disanje jer pospješuje izbacivanje sluzi. Za pripremu ovog čaja umješa se cjela čajna kašikica lista u šolju ključale vode, kuva pet minuta, a zatim ostavi još deset minuta poklopljeno. Djelotvornost žalfije koju su još prije više vjekova preporučivali travari, dobila je i zvaničnu potvrdu naučnika da poboljšava pamćenje. Zapravo, naučnici iz Njukastla obuhvatili su istraživanjem zdrave osobe od 18 do 37 godina, jednoj grupi dali kapsule sa žalfijinim uljem, dok je druga grupa ispitanika dobila placebo, odnosno suncokretovo ulje. Ispostavilo se da su ispitanici koji su stalno uzimali ulje žalfije pokazali bolje rezultate u testovima pamćenja.

Zbog svog jakog antiseptičkog djelovanja, koristi se u liječenju afti, neugodnog zadaha, problema s grlom i krajnicima, karijesa i zagnojenja desni. Ako imate takvih problema – grguljajte čaj od žalfije.

Žalfija djeluje protiv učestalih povraćanja i proliva, a bolje nego bilo koja druga biljka pomaže radu crijeva i želudca.

Povoljno djeluje na ženske tegobe. Poboljšava tonus materice, djeluje antigljivično, pomaže kod regulisanja menstruacije, uspostavlja hormonalnu ravnotežu i sprečava tegobe menopauze.

Oprezno sa periodom konzumiranja

Ipak, uprkos pozitivnom djelovanju, žalfiju ne valja prečesto ni predugo konzumirati. Naime, zbog jakih eteričnih ulja koja sadrži, u dugoročnim dozama djeluje negativno na jetru, a kod prekoračenih doza može da izazove i smrt. Glavni problem je tujon, sastojak eteričnog ulja žalfije, kojeg u biljki i cvijetu može da bude i do 60 odsto. Žalfija je univerzalna ljekovita biljka ali nije poželjno da je koriste trudnice, dojilje i epileptičari.

PROČITAJTE:

Liječenje kamenca u bubregu uz pomoć ove mješavine čaja koju možete sami napraviti

Lazarkinja: Ljekovita biljka s kojom moramo biti oprezni

Debela koka: Protiv čira na želucu, kožnih oboljenja i sportskih povrijeda

Jubari-najskuplja dinja na svijetu!

Yubari dinje su veoma cjenjeno voće u Japanu. Naime, ova vrsta dinje je prodata na aukciji u malom gradu Saporo-u u Japanu, za čak 25.000 eura (3,2 miliona jena).

Stiže iz Hokaida, sjevernog djela Japana, i važi za jedan od zaštitnih znakova Zemlje izlazećeg sunca, gde je statusni simbol. Zaštićeni je proizvod, predstavlja vrijedan poklon, nalik na dobro vino.

Hvale je zbog idealnih proporcija jer je savršeno okrugla. Ima stabljiku u obliku slova T, a krasi je slatka kora živopisne narandžaste boje. Oni koji su je probali, kažu da je sočnija od obične.

Kuvari je vole, jer je slatka, ali ne previše i ima idealnu teksturu za filove za kolače i sladolede. Mnogi, ipak, najviše vole da je jedu u izvornom stanju, sječenu na komadiće.

Japanci su naviknuti na izuzetno visoke cijene voća, pa tako jedna jabuka može da premaši cijenu od 5 dolara, a korpica trešanja čak 100 dolara.

Ljetna rezidba – Bolji prinos voća

Zelenom rezidbom dopunjuje se zimska rezidba i nastoji se uravnotežiti rodnost i bujnost voćki. Njom se odstranjuju suvišne mladice sredine krošnje kako bi ona bila što više ovjetljena. Tako se postiže bolja osvijetljenost krošnje i obojenost plodova.

Zelena rezidba

Rezidbom na zeleno postiže se i bolja obojenost plodova, što se posebno odnosi na sorte jabuka sa crvenom pokožicom, a ujedno omogućava se i bolja i lakša zaštita od biljnih bolesti i štetočina. Iz tih razloga zelena rezidba se najviše preporučuje kod bujnih sorti koje su kalemljene na bujnim podlogama kao što su: Gloster, Greni Smit, Jonagold i druge. Yelenom rezidbom ne bi trebalo uklanjati više od 30 odsto zelene mase po stablu, jer u suprotnom može doći do poremećaja fotosinteze, a samim tim i slabe ishranjenosti plodova, kao i do pojave sunčanih ožegotina na plodovima.

Prilikom zelene rezidbe jabučastih i koštičavih vrsta i sorti voćaka, najviše se primjenjuje – povijanje, savijanje, pinciranje, potpuno uklanjanje, djelimična defloracija. Zelena rezidba se obavlja u toku ljetnjih meseci (juni, juli), obično savijanjem izbojaka iz tekuće vegetacije (posebno bujnih i suvišnih izbojaka).

Razvođenje ljetorasta

Povijanje ili razvođenje ljetorasta je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika, a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika (3-4 godine). Tako se uvećava ugao kod svih ljetorasta koji u svom razvoju imaju oštar ugao u odnosu na osnovu stabla. Ova mjera sprovodi se raznim pomagalima tipa čačkalica, zašiljenih komada žice, komadi stiropora ili čak štipaljke. Obavlja se uglavnom početkom jula. Ugao grananja treba uvećati do položaja 60-70 stepeni u odnosu na osu debla. Ovakav način razvođenja ljetorasta ima za cilj bolje formiranje ljetnjih pupoljaka i smanjenje, eliminisanje očenjivanja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti.

Kada se ova mjera propusti u prvoj, eventualno drugoj godini, sa velikim naporom se može korigovati kasnije, jer grane postaju bujnije, teže se savijaju i već tada se lome i očenjuju. Povijanje i razvođenje grana posebno treba obaviti u zasadima šljiva, gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama.

Šljiva sorte čačanska rodna, zbog velikog broja plodova, sklona je očenjivanju (lomljenju) grana, pa je obavezna ljetnja rezidba, da bi sve ramene grane zauzele dobar ravnotežni položaj.

Najčešće se zelenoj rezidbi podvrgava jabuka, kruška, breskva, šljiva, dunja, naročito u gustim zasadima. Mladi zasadi breskve su dosta bujni, sa više ljetorasta koji smetaju jedan drugo.

PROČITAJTE:

Priprema zemljišta za uspiješnu sadnju lješnika

Rogač ŠLJIVE – Bolest od koje se deformišu PLODOVI

Kada je pravi momenat za branje višnje