Grad Prijedor je završio 20 odsto projekata, odnosno 32 od 159 planiranih projekata od 2014. do 2018. godine.

Ovi podaci navedeni su u “Izvještaju o srednjoročnoj evaluaciji Integralne strategije razvoja Grada Prijedora za period 2014.-2018. godina”, koji su usvojili odbornici na posljednjem zasjedanju Skupštine grada.

Šefica Odsjeka za strateško planiranje, upravljanje projektima i razvojem, Zinajda Hošić rekla je da je najviše projekata urađeno u sektoru društvenog razvoja, odnosno 37 odsto.

– Zatim u sektoru životne sredine 15 odsto, pa u sektoru ekonomskog razvoja 7 odsto – izjavila je Hošićeva.

Navela je da je za sve projekte utrošeno 69,97 miliona KM, od planiranih 239,99 miliona KM.

Strategijom je planirano da budu popunjene dvije trećine Industrijske zone “Celpak” i jedna trećina u zoni “Čirkin polje”. Hošićeva navodi da je ovaj cilj djelimično ostvaren, jer je u “Celpaku” pogon “Toplane” na biomasu, te preduzeće koje proizvodi plastičnu galanteriju.

Dodaje da je potpuno ostvaren cilj da se povećaju ulaganja i prihodi u poljoprivredi.

– Broj poljoprivrednih gazdinstava je kontinuirano rastao, od 957 registrovanih gazdinstava 2015. godine, uz stalno povećanje, krajem 2018. registrovano je ukupno 1.253 gazdinstava, što je za 31 odsto više – kaže Hošićeva.

Dodala je da je djelimično ostvaren i cilj da se poboljša turistička ponuda Prijedora, prvenstveno na području Nacionalnog parka „Kozara“.

– Registrovan je rast prihoda u oblasti turizma i ugostiteljstva od 24 odsto u periodu 2015.-2018. godina, dok je broj zaposlenih u oblasti turizma i ugostiteljstva u istom periodu imao negativan trend – rekla je ona.

U izvještaju je navedeno da je u ovom periodu broj zaposlenih umanjen za 12 radnika, odnosno 20 odsto, te da je pretpostavka da pojedini poslodavci nisu prijavljivali radnike i da je broj sezonskih radnika uticao na ovaj rezultat.

Jedan od ciljeva bio je unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i zapošljavanja.

– Ovaj cilj je djelimično ostvaren, jer je registrovan porast prihoda malih i srednjih preduzeća za 36 odsto i porast broja zaposlenih za 15 odsto u periodu 2014.-2018. godina. Broj novopokrenutih radnji po godinama je bio u padu – izjavila je Hošićeva.

Dodala je da je djelimično ostvaren i cilj projekta „Podrška investicionim aktivnostima i razvoju javno-privatnog partnerstva“, jer je ostvaren stalan rast privrednih ulaganja dijaspore, ali nije došlo do rasta zaposlenih u rudarstvu

Energetska efikasnost u svrhu održivog razvoja je veoma aktuelna tema. I pored značajnih projekata, koji su realizovani u proteklom periodu, emisije CO2 nisu smanjene – kaže Hošićeva.

Navela je da je djelimično izgrađena i društvena infrastruktura.

– Rekonstruisana su 23 objekta za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, povećan je broj korisnika kulturnih usluga i sportskih sadržaja, u funkciju je stavljeno 29 objekata ambulante porodične medicine – navela je ona.

Dodaje da je prioritet privlačenje investicija, te da je neophodno pojednostaviti administrativne procedure. Među ciljevima je i modernizacija postojeće privrede, kao i uvođenje novih tehnologija, uz zaštitu životne sredine i razvoj poljoprivredno-prehrambene industrije.

– Problem nedostatka adekvatne radne snage osjećaju svi privrednici, naročito u uslovima odlaska radne snage u inostranstvo. Posebno su značajni programi za usklađivanje tržišta rada sa potrebama privrede, kao i veze s predstavnicima dijaspore – navedeno je u izvještaju.

Preporuke iz ovog izvještaja trebalo bi da budu korištene tokom izrade nove startegije razvoja grada Prijedora.

Đaković: Završićemo planirano

Odgovarajući na pitanje odbornika da li će penzioneri dobiti šahovsku tablu u centru grada, gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković rekao je da će planirano biti urađeno.

– Generalno znate da su krupni projekti koji se rade u gradu Prijedoru u završnim fazama. Imamo još manjih projekata koji su bili prijedlozi savjeta mjesnih zajednica i cijenim da ćemo u skorom periodu uraditi ne samo šahovsku tablu, već tu ima još pojedinačnih projekata koje smo planirali, da ako ne u ovoj, završimo u idućoj godini – obećao je Đaković.

Izvor: Srpska info

Muškarac sa Novog Zelanda slučajno je postao vlasnik 1.000 kokoši nakon što je pogrešno pročitao oglas na aukcijskoj web stranici.

Farmeri u BiH zaprijetili su danas izlaskom na ulicu ukoliko im u roku od sedam dana ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savetu ministara u tehničkom mandatu Mirko Šarović jasno ne kaže da li će biti izvoza tovne junadi na koji čekaju još od maja.

“Ako nam institucije sad ne pomognu, onda nam i ne trebaju”, poručio je predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić nakon sastanka udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko koji je održan u Bijeljini.

Bakajlić je rekao novinarima da ističe vrijeme za rješavanje problema sa izvozom tovne junadi iz BiH jer je 5.000 bikova dostiglo težinu od tone i ukoliko ne budu hitno prodati prijeti im uginuće, navodeći da su već bila dva slučaja uginuća.

“Ako nam institucije sad ne pomognu, onda nam i ne trebaju”, poručio je predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić nakon sastanka udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko koji je održan u Bijeljini.

Bakajlić je rekao novinarima da ističe vrijeme za rješavanje problema sa izvozom tovne junadi iz BiH jer je 5.000 bikova dostiglo težinu od tone i ukoliko ne budu hitno prodati prijeti im uginuće, navodeći da su već bila dva slučaja uginuća.

Knežević je naveo da je za interventni otkup zainteresovano 15 klanica u Republici Srpskoj i istakao da cijena ne smije biti ucjenjivačka i da ne može biti ispod 3,9 KM po kilogramu.

On je ukazao da je većina farmera koji se bave tovom junadi u Republici Srpskoj i da su u vrlo teškoj situaciji zbog onemogućenog izvoza.

Knežević kaže da je resorni ministar Boris Pašalić na nivou BiH dogovarao ograničavanje uvoza junećeg mesa da bi se stabilizovala situacija na domaćem tržištu, a, zbog dugotrajne i vrlo teške situacije za domaće farmere, Vlada Republike Srpske odlučila se i za mjeru interventnog otkupa.

Izvor: InfoBijeljina

BANJALUKA, BIJELJINA – Ovogodišnji troškovi jesenje sjetve za poljoprivrednike u Republici Srpskoj u odnosu na prošlu godinu porasli su za oko 20 odsto, a na to su uticali cijena goriva, manjak radne snage, skuplja hemijska sredstva, mineralno đubrivo, ali i sjemenski materijal, tvrde poljoprivrednici.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da jesenja sjetva u RS još nije u potpunosti završena te da je posijano oko 80 odsto površina, a da je broj površina smanjen za 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Cijena sjetve je viša u odnosu na prošlogodišnju za nekih 10 do 20 odsto, a troškovi su zavisili od sorte za koju su se poljoprivrednici odlučili i od uslova u kojima su radili“, rekao je Marinković.

On kaže da je jesenja sjetva koštala od 1.300 do 1.500 KM po hektaru, u zavisnosti od zemljišta.

„Ako koristimo teška oruđa, poznato je da traktori sa tim oruđima troše više goriva. Moramo imati u vidu da su nam traktori u prosjeku stariji od 15 godina i da je potrošnja goriva veća u odnosu na novije mašine“, kaže Marinković te ističe da ne zanemaruje činjenicu da resorno ministarstvo podstiče nabavku mehanizacije.

„Neizvjesnost o ulaganju u poljoprivredu je svakodnevna i zaštitom domaće proizvodnje uz adekvatnu podsticajnu politiku mogli bismo sigurno da unaprijedimo našu poljoprivrednu proizvodnju“, kaže on.

Iako su podsticaji za jesenju sjetvu bili povećani, Marinković je pojasnio da je na troškove uticalo i poskupljenje hemijskih sredstva, mineralnog đubriva i sjemenskog materijala, a da je i trend stalnog poskupljenja goriva.

„Prošle godine imali smo nižu cijenu regresiranog goriva, koje je bilo oko 1,5 KM, a sada je 1,7 KM, tako da je to odmah u startu uticalo na poskupljenje jesenje sjetve“, rekao je Marinković.

Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Stočar“ iz Bijeljine i poljoprivrednik iz mjesta Batković, kaže da će povećani troškovi sjetve uticati zasigurno i na zasijane površine. Ističe da je cijena goriva najveća stavka u poljoprivredi.

„Troškovi jesenje sjetve prosječno su porasli za oko 30%, a problem je i u radnoj snazi, koje nema. Poljoprivrednici su za radnu snagu prošle godine plaćali dnevnicu 35-40 KM, a sada se ne može naći ni za 60-70 KM“, rekao je Nikolić te dodao da to bitno utiče i optimalan roku sjetve.

Međutim, Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Semberija“, tvrdi da su troškovi otprilike na lanjskom nivou.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je ukupni agrarni budžet za ovu godinu 71 milion KM, a da u njega ulaze podsticaji za tekuću i dugoročnu proizvodnju te sistemske mjere.

„Podsticaji za sjetvu (proljećnu i jesenju) uglavnom se ogledaju kroz obezbjeđivanje regresiranog goriva, a podsjećamo da su RS i ovo ministarstvo jedini u BiH koji poljoprivrednicima omogućavaju regresirani dizel. Za te namjene svake godine, unazad posljednjih pet, izdvajali smo oko sedam miliona KM. Ove godine je izdvojeno oko šest miliona KM, i ta pomoć mnogo znači poljoprivrednicima za proljećne i jesenje radove, jer mogu kupiti dizel po cijeni 0,60 KM nižoj od maloprodajne na benzinskim pumpama, a maksimalno 100 litara po hektaru“, kažu u Ministarstvu te dodaju da postoje i razni drugi podsticaji za zasnivanje biljne i animalne proizvodnje, a među podsticaje spadaju i subvencije za nabavku nove mehanizacije i opreme.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, nedavno je rekao da će prosječni troškovi sjetve hektara pšenice biti oko 1.220 KM, što je za 5% više nego prošle godine.

Izvor: Nezavisne.com

BANJALUKA – Da je šumsko bogatstvo Republike Srpske neprocjenjivo, svjedoči podatak da Mađari ovih dana ispituju genetički materijal hrasta kitnjaka u tri opštine u Srpskoj kako bi obnovili svoje šume.

Usljed velikih klimatskih promjena šume hrasta kitnjaka u Mađarskoj pretrpjele su veliku štetu, a istraživanja koja je sproveo tamošnji Šumarski institut Šarvar dovela su istraživače u Srpsku kako bi našli kvalitetan genetički materijal hrasta otporan na sušu koji planiraju da koriste za sjeme na svojoj teritoriji.

Profesor sa Šumarskog fakulteta u Banjaluci Milan Mataruga, kome su se Mađari i obratili za pomoć, ističe za „Glas Srpske“ da su predmet istraživanja staništa na kojima se nalazi hrast kitnjak.

„Odabrana je populacija pored Kozarske Dubice kao reprezentant pripanonske oblasti, zatim populacija u Tesliću kao reprezentant oblasti unutrašnjih Dinarida i na kraju populacija u Foči kao reprezentant bliže mediteranskoj oblasti. U isto vrijeme raspored obezbjeđuje distribuciju kitnjaka od sjevera do juga Republike, kao i različite geološke podloge i zemljište na kojima se ova vrsta nalazi“,  pojasnio je Mataruga.

Dodao je da su Mađari istraživanje usmjerili na hrast kitnjak jer je ta vrsta drveta dosta skromna u pogledu zemljišta na kojem raste.

„Ta vrsta hrasta raste na plitkim i skeletnim zemljištima, odnosno na toplijim staništima. Svakako treba da istaknem visok kvalitet i cijenu drveta ove vrste, zato i ne čudi interesovanje za hrast kitnjak“, dodao je Mataruga i naglasio da Mađari prvenstveno traže one vrste koje daju bolje rezultate u „klimatski adaptivnom šumarstvu“.

Da je baš Kozarska Dubica izabrana za jednu od prvih lokacija na kojoj je uzet genetički materijal i ne čudi, s obzirom na to da je ova opština nazvana po staroslovenskoj riječi “dub” što znači hrast, i to upravo zato što je oduvijek bila bogata hrastovom šumom.

Koordinator projekta i lider u segmentu oplemenjivanja drveća Šumarskog instituta Šarvar Atila Benke smatra da bi na osnovu prvih zapažanja kroz dimenzije stabala, prevashodno u zapremini, prečnicima i visinama, sjemenski objekat u Prosari nadomak Kozarske Dubice mogao biti podesan izvor materijala za potrebe Mađarske.

„Procjenjujemo da je trenutno hrast u Mađarskoj ugrožen djelovanjem klimatskih promjena i upravo smo sebi postavili cilj da pronađemo adekvatne i najbolje populacije južno od Mađarske koje bismo u budućnosti mogli koristiti kao izvor sjemena za naše potrebe“, istakao je Benke tokom nedavnog boravka u Kozarskoj Dubici.

Istraživački tim iz Mađarske će uzimanje uzoraka sa predviđenih lokacija završiti do kraja ove godine da bi u februaru naredne započeo laboratorijske analize.

Preliminarni rezultati analiza se očekuju u junu, a do kraja 2020. i konačan redoslijed lokacija sa kojih će uzimati sjeme i rasadni materijal kojim će u Mađarskoj biti obnovljena populacija hrasta kitnjak

Prihodi

Milan Mataruga ističe da će, ako se pokaže da je naš hrast kitnjak pogodan za pošumljavanje u dijelu Mađarske, biti teško proizvesti dovoljnu količinu sjemena i sadnog materijala za njihove potrebe.

„Nauka treba da objektivno da preporuke, a predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i preduzeća ‘Šume Srpske’ i lokalne zajednice kroz pregovaračke procese da naplate naš ‘genetički resurs’ sadržan u šumskom reproduktivnom materijalu, koji može biti u ovom slučaju veći od prihoda sječom stabala“,  rekao je Mataruga.

Izvor: Nezavisne.com

SRBAC – Najstariji među 400 srbačkih lovaca i po godinama (75) i po lovačkom stažu (53) Ratko Janjić , pronašao je originalan način kako da sa svojom lovačkom kerušom Lelom, rase terijer, stigne do lovišta bez umora.

„Za moje godine nije baš zgodno da pješačim po nekoliko kilometara do lovišta, a nije humano da zamaram ni korisnu životinju vodeći je sa sobom. Kako nemam auta, već manji motor, došao sam na ideju da napravim mini prikolicu, stavim psa u nju, vežem prikolicu za motor i za kratko vrijeme eto me na dogovoreno mjesto, gdje se okuplja nas 27 lovaca iz lovačke sekcije Prijebljezi, koja djeluje u sastavu Lovačkog udruženja ‘Srna’ Srbac“, kaže snalažljivi Ratko kojem, kako kaže, lov i ribolov puno znače za vitalnost, fizičko i psihičko zdravlje, jer se u prirodi odmara bolje nego kod kuće, gdje živi sa suprugom Bogdanom koja ga redovno ispraća lovačkim pozdravom „dobar pogled“.

Ratko kaže da je lovački ispit položio u Doboju 1966. godine, a četiri godine kasnije u Slavonskom Brodu kupio je lovački karabin sa snajperom, koji ga i danas služi. Jedan je od inicijatora za izgradnju i opremanje lovačke kuće u svom selu.

„Zabrinut sam što u zadnje vrijeme u selu nema mladića koji bi se obučavali uz nas starije, pa sam odlučio da obučavam dvije djevojke, jer su žene lovci veoma odgovorne i pažljive u rukovanju sa oružjem,nešto slično kao žene vozači automobila. Od velikog je značaja da u svakom selu ima lovaca, jer se u posljednje vrijeme namnožio veliki broj predatora kao što su lisice, kune i divlje mačke, pa napadaju živinu i stoku u po dana“, kaže Ratko i dodaje da neko mora tamaniti predatore i braniti domaćinstva, a uz to štititi srneću i fazansku divljač.