Naslovnica Blog Stranica 862

Pašalić: Podstičemo postavljanje protivgradnih mreža i sistema za navodnjavanje

Razvoju poljoprivrede u Republici Srpskoj ozbiljne probleme stvaraju sve esktremnije vremenske nepogode zbog čega se izdvajaju velika sredstva za izgradnju sistema za navodnjavanje, podstiče postavljanje protivgradnih mreža i jača “Protivgradna preventiva”, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić.

Pašalić je rekao da su klimatske promjene posljednjih godina nanijele najviše štete poljoprivrednoj proizvodnji i da će agroekološki uslovi biti najveći izazov s kojim će se domaći proizvođači suočavati u narednom periodu.

On je istakao da je želja da agrarni budžet, koji ove godine iznosi 75 miliona KM, svake godine raste, da se taj novac rasporedi na najbolji mogući način, a cilj je da što više ide na kapitalne investicije.

Kada je riječ o podsticajima, Pašalić je najavio da bi u martu trebalo da počne isplata za 2020. godinu, a da je plan da preostali dio novca za 2019. bude isplaćen do februara.

Pašalić je najavio posebne mjere za proizvođače iz područja u kojima su otežani uslovi za ravoj poljoprivrede, poput Hercegovine ili mjesta na nadmorskoj visini iznad 600 metara, kao i obnovu poljoprivredne mehanizacije u narednim godinama.

On je istakao da se mora način da se pomogne onima koji se bave poljoprivredom da budu konkurentni proizvođačima u regionu, što se postiže ulaganjem u nove tehnologije.

Izvor: Nezavisne Novine

Razvio posao sa košnicama: Počeci su bili teški, sada se vide rezultati

Vlasnik “Melifere” Stevo Kovačević iz Ravnica, kod Novog Grada, počeo je sa proizvodnjom košnica 2009. godine, kad je imao nešto više od 20 godina, posluje dobro, a najavljuje i proširenje proizvodnje.

Kovačević objašnjava da je njegov izbor bio logičan nakon što je upisao šumarski fakultet.

Već sam bio oženjen, rođeno je prvo dijete i morao sam obezbijediti egzistenciju za porodicu. U Ravnicama su već radile dvije firme koje su proizvodile košnice pa smo se odlučili i mi to radimo.

Kovačević priznaje da je na početku bilo teško i da je dosta noći proveo bez sna, ali da se danas vide rezultati.

On navodi da su na početku imali problema sa obezbjeđenjem finansija i tržišta.

Kad smo počinjali, moj san je bio da proizvodimo 300 kompleta mjesečno, a sada radimo 1.000. Za sada nema problema sa sirovinom, a ukoliko bude potrebe, plan je da uvedemo u proizvodnju i pilanu.

Nema problema s radnom snagom

Njegovo preduzeće zapošljava 15 radnika i nema problema sa radnom snagom.

Mi, poslodavci, moramo da ponudimo dobre uslove radnicima – ne mislim samo na plate. Jeste da je plata najbitnija, ali treba obezbijediti i dobre uslove za rad. Moramo biti fleksibilni kad je riječ o radnom vremenu.

Smatra Kovačević.

On navodi da firma uvijek izlazi u susret kad radnicima treba slobodan dan.

Ako dobro sarađujemo, radnici se trude i ostaju kod nas. Svjestan sam da u današnje vrijeme nije dovoljna jedna plata za porodicu i da se mora raditi dodatno.

Napominje Kovačević.

On naglašava da većina radnika koja je zaposlena u ovom preduzeću ranije nije imala radno iskustvo, ali da su neki od njih sada među najboljima.

Kovačević nema problema kad je plasman proizvoda u pitanju – osim na domaćem tržištu, košnice prodaje u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Holandiji.

Planiramno povećanje proizvodnje. Iako smo već dosta uložili, planiramo dodatna ulaganja u mašine i novi pogon kako bi se održala proizvodnja.

Kovačević planira da se proizvodnjom košnica bavi do penzije, a da u međuvremenu ovaj posao nauče djeca i unučad i nastave da rade.

Imam obavezu prema radnicima, kupcima, dobavljačima – sve je to povezano.

Zaključuje Kovačević.

Izvor: AgroPortal

DIZEL GORIVO OSLOBODITI AKCIZA: Farmeri iz BiH u nepovoljnoj konkurentskoj poziciji

Farmeri iz Bosne i Hercegovine traže da dizel gorivo za poljoprivrednu proizvodnju bude oslobođeno od plaćanja akcize i putarine, kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije i CEFTA.

Naglašavaju da se, od kako se počeo primjenjivati Sporazum o stabilizaciji pridruživanja sa EU i sporazum CEFTA, poljoprivredni proizvođači u BiH nalaze u nepovoljnoj konkuretnoj poziciji.

– Pomenutim sporazumom tržište BiH je potpuno otvoreno za poljoprivredne proizvode. Tačnije, hrana se uvozi bez ikakvih carinskih obaveza što znači da je tržište BiH pod istim uslovima dostupno i proizvođačima iz BiH  i proizvođačima EU i zemljama CEFTA sporazuma – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH Vladimir Usorac.

Ističe da se, prilikom potpisivanja pomenutih sporazuma, moralo voditi računa o tome da se proizvođačima iz BiH moraju obezbijediti isti uslovi za proizvodnju kao što imaju proizvođači u EU i zemljama CEFTA.

– Pošto je proizvođačima iz EU dizel gorivo, koje se troši u svrhu poljoprivredne proizvodnje, oslobođeno plaćanja putarine i akcize, smatramo da je to trebalo učiniti odavno i proizvođačima u BiH. Kako je u BiH oslobođeno plaćanje akciza i putarina na dizel gorivo koje se troši za potrebe željeznica, avio saobraćaja i kamenoloma, smatramo da je to trebalo biti učinjeno prije za poljoprivredu, nego za one djelatnosti koje su daleko profitabilnije – kaže Usorac.

Dodaje da zahtjev farmera treba u što kraćem roku pozitivno riješiti, kako i dalje ne bi trpjeli teret nelojalne konkurencije.

– Što se tiče količina, one moraju biti definisane po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta i po grlima stoke. Krajnje je vrijeme da se ovaj problem riješi kako ne bi proizvođači i dalje bili ugroženi u uslovima proizvodnje u odnosu na proizvođače EU i zemljama CEFTA – poručuje Usorac.

Ističe da vrijednost goriva koje je potrebno u BiH iznosi oko 20 miliona KM.

– To je za poljoprivredu veoma veliki iznos, i pored toga što u RS imamo regres goriva za poljoprivredu, koji je daleko manji od stvarnih potreba – naglašava Usorac.

Izvor: SrpskaInfo

Ovo su najopasnija jela na svijetu!

Pustolovi često putuju tamo gdje ih stomak vodi, u potragu za neobičnom i egzotičnom hranom koja ponekad može biti opasna po život. Opasnu hranu, međutim, ne progtamo uvijek namjerno. Čak nas i većina neškodljivih jela može učiniti bolesnima, ovisno o tome kako su uhvaćena, pohranjena, ili kuhana.

Prema Centru za kontrolu bolesti, oko 10 miliona ljudi (između 20 i 50 odsto njih su međunarodni putnici) dožive Montezuminu osvetu (‘putnički’ naziv za dijareju). Glavni krivci: hrana i voda zaraženi klicama na koje su mještani obično postali imuni.

Ukoliko ste jedan od onih koji žele da probaju sve što im se ponudi na tanjiru, ili ukoliko ste samo radoznali, ovo su neka od najopasnijih jela na svijetu.

Fugu  (Japan)

Opasnost: Smrt

Fugu, riba poznata i kao Blowfish, može vas ubiti u roku od jednog sata, ukoliko nije ispravno pripremljena uklanjanjem jetre i reproduktivnih organa. Kuhari koji je pripremaju moraju proći obuku koja se isključivo fokusira na ovu vrstu ribe i koja traje tri godine.

Najveće tržište za Fugu u Japanu je u Shimonoseki, a možete ga čak kupiti i u supermarketima (savjetuje se da kupci dobro pogledaju papirologiju kojom se potvrđuje sigurnost). Neki japanski proizvođači su čak uspjeli uzgojiti i netoksični Fugu, iako avanturisti tvrde da to oduzima svu opasnost iz igre i želju za ‘životom na ivici’.

Casu Marzu (Sardinija)

Opasnost: “Želučani myiasis“, opaka bolest želuca

Iako nije smrtonosan, ovaj sir je dovoljno zastrašujući da otjera od sebe mnoge gurmane. Na prvi pogled, on je samo sir od talijanskih ovaca koji neki porede s okusom gorgonzole. Ali ako pogledate malo bolje – sir je prepun živih crva!

Ovaj sir se pravi tako što se u ranoj fazi izloži muhama koje mogu izleći jaja u njemu, koja djeluju kao katalizatori za fermentaciju. EU je zabranila sir, ali se navodno još uvijek proizvodi, prodaje i kupuje na crnom tržištu na Sardiniji. Poznato je da mještani koriste ovaj sir na zabavama, kao spacijalnu poslasticu za turiste, posebne prigode ili čak kao afrodizijak. I da – navodno, crvi mogu skočiti iz sira i to do 15 cm u visinu.

Krvave školjke (Kina)

Opasnost: Hepatitis

Šangajske krvave školjke se smatraju delikatesom – delikatesom koji vas može zaraziti hepatitisom! Da bi postale jestive, moraju se pažljivo i brzo skuhati kako bi se eliminsali virusi i bakterije koje uzrokuju hepatitis.

Obično, ove školjke se prodaju u azijskim supermarketima. Prepoznatljive su po sivo- bijeloj boji, i dubokim brazdama (i pune su krvi).

Izvor: Nezavisne Novine

 

Pravilnik o podsticajima već krajem januara?

Želimo da poljoprivrednici na vrijeme mogu planirati godinu i eventualno po potrebi preorijentisati svoju proizvodnju, kazao je Aleksandar Macanović portparol Ministarstva poljoprivrede RS.

Novi Pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2020. godinu trebao bi biti donesen krajem januara što je nova praksa jer je do sada objavljivan krajem marta ili početkom aprila. „Želimo da poljoprivrednici na vrijeme mogu planirati godinu i eventualno po potrebi preorijentisati svoju proizvodnju“, kazao je za Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za Nezavisne, dodajući da će se u obzir uzeti miljenja predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača, ali da ipak neće moći biti uvaženi svi prijedlozi.

Podsjetimo, ovogodišnji budžet za poljoprivredu u RS iznosi 75 miliona KM, 4 miliona više nego prošlogodišnji. Najviše će biti usmjeren na kapitalne investicije, a ministar Boris Pašalić je najavio i izmjene u sistemu isplate.

Robotizacija farmi

Kada je riječ o pravilniku, Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS kaže kako su u tom udruženju tražili da se dva miliona KM usmjeri u robotizaciju farmi. „Za robotizaciju se prijavilo 13 farmi i jedna koja bi bila ogledna farma na koju bi mogla dolaziti i djeca„, rekao je Usorac koji se osvrnuo i na razliku u davanjima za organsku i neorgansku poljoprivredu.

Na primjer, za pšenicu se izdvaja 100.000 KM, a za organsku pšenicu 35.000 KM. Smatramo da organska i neorganska proizvodnja moraju biti makar ravnopravne„, zaključio je Usorac.

Voćari nezadovoljni

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS je, naravno, komentirao podsticaje u voćarstvu. Smatra da je izgradnja hladnjača i boks-paleta također trebala biti svrstana u kapitalne investicije. Nezadovoljni su i podrškom za podizanje novih zasada. Ističe da je za jedan hektar sa kompletnom opremom potrebno oko 100.000 KM, a podsticaji su oko 3.000 KM po hektaru. Kaže kako upravo zbog toga sve više voćara napušta proizvodnju.

Problem je, ističe, i nezaštićeno tržište. Dodao je da su resorsnom ministarstvu uputili i primjedbu u vezi s visinom premije za proizvedeno i prodato voće. „Želimo da premija bude fiksna. Navodno će sada premija biti do 20 feninga po kilogramu, ali mi nikada ne možemo dobiti toliko. Uglavnom dobijemo oko tri ili četiri feninga„, kaže Dojčinović.

Povrtari nisu dobili ništa?

Od četiri miliona, za koliko je povećan budžet, povrtari nisu dobili ništa, tvrdi Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS. „Podsticaji za prodato povrće su do sada bili 1,8 miliona KM, a mi smo na sastanku Upravnog odbora Udruženja tražili povećanje i smatramo da podsticaji treba da iznose tri miliona KM, jer će time doći i do povećanje proizvodnje„, zaključio je Mastalo.

Izvor: Agroklub.ba

Poljoprivrednici, dodijeljene su količine plavog dizela za 2020. godinu

Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u ovoj godini je 173.139.931,50 litara.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu (Narodne novine“ br. 1/2019) dana 4. siječnja 2020. godine poljoprivrednicima na kartice plavog goriva dodijelila količine plavog dizela za potrošnju u 2020. godini.

Ukupan broj OPG-a/PG-a kojima je na kartice plavog goriva dodijeljena količina plavog dizela za potrošnju u 2020. godini je 97.200.

Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u 2020. godini je 173.139.931,50 litara.

Pregled dodijeljene količine plavog dizela prema potpori:

 

Izvor: Agroklub

RED ŠUNKE, RED SLANINE – Jesti suhomesnate đakonije, a ostati zdrav – Evo u čemu je tajna

Pečenica, pa sirevi i pite razne, pa slasni kolači. Otkako je zazimilo i krenuli praznici, trpeze su pune đakonija, ali opet – ništa bez suhomesnatih specijaliteta. I kad ima svega, ko bi odolio pršutu, šunki, slanini, kobasicama. Čak i kad nisu praznici, mnogi dan počinju upravo doručkom po receptu “red šunke, red slanine”.

Ukusno jeste, ali nije zdravo, pogotovo ako se pretjera, upozoravaju stručnjaci. Međutim, magistar farmacije Dragana Lošić, specijalistkinja nutricionizma, za čitaoce portala Srpskainfo otkriva, kako ostati zdrav, a ne odreći se suhomenatih zalogaja.

– Otrkiću vam koje suhomesnate proizvode, kada i u kojoj količini možete jesti, a da ne ugrozite zdravlje, da ne bude poslije “nismo znali” – kaže Dragana, koja se u u nutricionizmu vodi, kako kaže “ zdravim razumom i naukom”.

Pravilo broj jedan glasi: prednost uvijek dajte tradicionalnim, domaćim proizvodima, a izbjegavajte industrijski proizvedene delikatese.

– Domaći pršut, slanina, peka, kobasice, najčešće sadrže samo so kao konzervans, dok isti proizvodi prehrambene industrije pored soli sadrže i druge konzervanse nitrate (E 249,250) i nitrite (E251,252) koji u organizmu uglavnom prelaze u potencijalne karcinogene nitrosamine – kaže Dragana.

Ako već kupujete industrijske mesne preraževine, poželjno je, upozorava mlada nutricionistkinja iz Banjaluke,  da na deklaraciji pored pomenutih E-brojeva pronađete i brojeve E-300,301,302. Ovi brojevi se odnose na vit C: antioksidans, koji će umanjiti nastanak štetnih nitrozamina.

Druga bitna stvar je količina. Ne može se ni domaća salnina jesti u neograničenim količinama.

– Preporučeni unos suhomesnatih proizvoda iznosi 30 do 50 grama, I to dva puta  sedmične. Najbolje ih je konzumirati za doručak posebno ako imate povišen holesterol, koji je česti pratilac povećanja tjelesne mase, hipotireoze, dijabetesa – upozorava Dragana Lošić.

Dakle dva puta dnevno za doručak omlet sa slaninom, ili sendvič sa pršutom i – to je to. Bitno je da se, u sezoni suvog mesa, ne zaobilazi voće i povrće, zbog unosa vlakana u organizam.

– Ako se jede previše sughomesnate hrane postoji rizik od kancera želuca i debelog crijeva, i to najlešće zbog niskog unosa vlakana. Kao i uvijek suština je u umjerenosti i dobroj informisanosti – zaključuje nutricionistkinja Dragana Lošić.

Izvor: Srpskainfo

PROČITAJTE:

ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Nakon ovog ćete odmah narezati slaninu – Evo koje su njene prednosti

Suše vam se biljke? Evo nekoliko načina kako da ih oživite

Neadekvatne količine vode mogu da dovedu do toga da se biljke bukvalno udave ili da umru žedne, a jedan od simptoma je njihovo sušenje. Otkrivamo kako da se pripremite, prepoznate signale i kako da povratite biljke.

Previše ili premalo vode može stresirati biljke i uzrokovati mnogo problema. Obično najstariji listovi prvi pokazuju simptome, počinju da žute, suše se i opadaju. Tokom dužeg perioda suše, počinju da odumiru grančice, pa veće grane. Čak može doći i do oštećenja korijena, što dovodi do smrti biljke.

Izbjegavajte pretjerano zalivanje

Redovno zalivanje biljke je jedno od osnovnih mjera koje se svi pridržavamo. Međutim, mnogi od nas pretjeruju sa količinom vode. Ono što je važno jeste da zemlja bude vlažna, a ne mokra.

Korijenu je potreban kiseonika isto koliko mu je potrebna i voda, a ukoliko je zemlja stalno mokra u toj zemlji ima malo kiseonika što će dovesti do zagušenja korijena, kao i razvoja bolesti i njegovog truljenja. Većini biljaka treba oko 3 cm vode nedeljno ili oko 4 litre po kvadratnom metru.

Ukoliko biljke rastu u pješčanom, brzosušećem tlu neophodno je da ih zalivate nekoliko puta nedeljno, kako biste osigurali da imaju dovoljno vode.

Ukoliko je riječ o sobnim biljkama, nemojte da ih držite pored radijatora. Radijator ne isušuje samo vazduh, već i vodu iz zemlje u saksiji.

Orezivanje biljaka

Ukoliko je duga suša ponekad možete pomoći svojim biljkama tako što ćete izrezati 1/3 biljke kako biste joj smanjili potrebu za vodom.

Kada suša prođe, ako su biljke pretrpjele dosta oštećenja, listovi postali braon boje i osušili se, stručnjaci savjetuju da ih isječete 6 cm od zemlje. Kod mnogih ćete primjetiti novi rast, vrlo brzo. Biljke znaju kada su ugrožene i kada treba da ulože svu snagu u razvoj.

Nemojte u sred ljeta da orezujete žbunaste vrste i drveće. Kada suša prođe, uklonite sve osušene i poluosušene grane i grančice. Takve grane se neće oporaviti već će biti stanište za štetočine i ulazne tačke za bolesti.

Pažljivo koristite đubrivo

Biljke ne treba da đubrite tokom suše ili ako su dugo bile bez vode (sobne biljke). Kada suša prestane, koristite sporo oslobađajuće đubrivo. Ono će biljci biti dostupno i nakon što se oporavi od nedostatka vode, a đubrivo će je vratiti u život. Izaberite prihranu sa visokim procentom fosfora, prije nego đubrivo sa visokim sadržajem azota.

Fosfor će pomoći u popravljanju korijenovog sistema, a azot će da podstakne razvoj lisne mase, što u ovoj fazi može predstaviti prije problem nego rješenje. Najgora opcija su veštačka đubriva koje sadrže so. Ukoliko je biljka dugo bila bez vode, ovu prihranu treba izbjegavati jer so u zemlji može da ošteti korijen biljke i da poveća štetu koju su napravili nedostatak vode ili suša.

Obratite pažnju na sekundarne probleme

Veoma je važno da pratite rast i razvoj biljaka, kako biste što ranije primjetili promjene na njima. Tokom perioda nedostatka vode, biljke su veoma ranjive i meta su raznih štetočina i bolesti.

Dopunite malč

Nakon što su biljke dobro zalivene i kasnije dobile prihranu, pobrinite se da imaju 5-6 cm malča. Organski malč se raspada tokom vegetacije biljke i do sredine leta može potpuno da nestane. Kako biste smanjili stres biljke od nedostatka vode i korijen držali u hladnoj i vlažnoj sredini dodajte malč što je prije moguće.

Dodatni savjeti: Sprječavanje štete od suše

Ako je riječ o bašti, grupišite biljke koje su otpornije na sušu i biljke koje sušu podnose teško. Na ovaj način ćete intezivno zalivati samo to jedno područje. Neprestano dodajte kompost i druge organske materije u zemlju, kako biste poboljšali njegovu sposobnost da zadržava vlagu.

Korov „krade“ od primarnih biljaka hranu i vodu. Što je najgore, u toj bitci obično pobedi korov. Zato je bitno da ga redovno uklanjate.

Pripremite burad za kišnicu jer možete mnogo vode da sakupite tokom samo jedne kiše, koja će vam dobro doći kada nastupi sušni period.

Izvor: The Spruce

Pročitajte još:

Hidrogel: Sredstvo kojim rješavamo nedostatak vlage u zemljištu

Zablude: Sjeme će klijati bez obzira kako ste ga čuvali i koliko je staro

 

Šta se sve stavlja u božićnu česnicu i koja je simbolika ovog običaja

Jedan od neizostavnih običaja na veliki hrišćanski praznik Božić jeste mješenje božićne česnice.

Ovaj posebni hljeb može da se pravi na nekoliko načina, ali ono što varira od mjesta do mjesta jeste i to šta se stavlja u česnicu.

Najveći broj ljudi će neizostavno u hljeb staviti novčić, jer se vjeruje da donosi novac i sreću, kao i parče badnjaka, koji onome ko odlomi parče sa njim donosi plodnost i dobro zdravlje, a iz istog razloga stavlja se i dren.

U nekim krajevima, u česnicu se stavlja kukuruz (zbog svinja), pasulj (zbog ovaca) i ovas (zbog konja). Oni koji drže kokoške i drugu živinu, u svoju česnicu stavljaju zrna pšenice.

Ko pronađe novčić i badnjak, treba da ga čuva na posebnom mjestu, dok se pšenica, ovas, pasulj i kukuruz daju životinjama zbog kojih su i stavljeni u božićni hljeb. U nekim krajevima vjeruje se da ako se prilkom pečenja česnice tjesto podigne iznad, na primjer, kukuruza, te godine će on odlično roditi.

 

Deset dobrih razloga da jedete masline

Maslinovo ulje je na glasu, ali ni sam plod ove voćke ne treba ignorisati. Da, masline su voće, a evo i 10 dobrih razloga da ih jedete svaki dan.

Džon Sumer je američki nutricionist, herbolog i homeopatski ljekar koji savjetuje sportiste, menadžere i mnoge roditelje o prednostima komplementarne terapije za zdravlje i prevenciju. O maslinama ističe ovih 10 činjenica:

1. Kardiovaskularne koristi

Kad slobodni radikali oksidiraju holesterol, krvne žile se oštećuju, a masnoća nakuplja u arterijama, što s vremenom može dovesti do srčanog udara. Antioksidativne hranjive supstance u crnim maslinama sprečavaju oksidaciju holesterola i pomažu u prevenciji srčanih bolesti. Masline sadrže zdrave mononezasićene masti za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od ateroskleroze i povećavaju dobar holesterol.

Nedavna istraživanja su pokazala i da mononezasićene masti koje se nalaze u maslinama (i maslinovom ulju) mogu pomoći u smanjenju povišenog krvnog pritiska. Oleinska kiselina u maslinama – kad se apsorbuje u tijelu i transportuje do naših stanica – može promijeniti signalizaciju na nivou stanične membrane, a ove promjene na nivou stanične membrane rezultiraju smanjenjem krvnog pritiska.

2. Mršavljenje

Čini se da zamjena zasićenih mononezasićenim mastima, kakve nalazimo u maslinama, potiče mršavljenje. Maslinovo ulje potiče razgradnju masti unutar masnih stanica, pa se možete lakše riješiti trbušnih masnoća i smanjiti neosjetljivost na inzulin.

Ljudi koji troše najviše maslina ukupno konzumiraju manje kalorija i rijetko su prijetili. Krvni testovi pokazuju da oni imaju viši nivo serotonina, tzv. hormona sitosti.

I sama aroma maslina može izazvati osjećaj sitosti i smanjiti unos kalorija za gotovo 200 na dan.

3. Prevencija raka

Antioksidativna i protivupalna svojstva maslina čine ih prirodnom zaštitom od raka jer hronični oksidativni stres i hronična upala mogu biti ključni faktori u razvoju raka. Pružajući nam bogate zalihe antioksidansa i protivupalnih hranjivih supstanci, masline mogu spriječiti opasnu kombinaciju hroničnog oksidativnog stresa i hronične upale.

Crne masline su odličan izvor vitamina E, koji neutralizuju slobodne radikale u masnom tkivu. Pogotovo u kombinaciji sa stabilnim mononezasićenim mastima koje se nalaze u maslinama, vitamin E može poboljšati stanične procese. Slobodni radikali mogu ometati procese poput mitohondrijske proizvodnje energije i izazvati oksidaciju, oštećenje staničnih mitohondrija te proizvodnju nedovoljne količine energije za opskrbu tjelesnih potreba. Ako je DNK stanica oštećena, onda može doći do mutiranja i moguće pojave raka. Istraživanja su pokazala da prehrana s dodatkom maslinovog ulja dovodi do smanjenog rizika od raka debelog crijeva.

4. Manje boli

Masline, odnosno antioksidansi i protivpalne hranjive supstance u njima mogu djelovati kao prirodni ibuprofen. Njihova ulja sadrže oleocanthal, materiju s protivpalnima djelovanjem. Slično kao kod klasičnih nesteroidnih protivupalnih lijekova. Zanimljivo je da 50 g (više od tri i po kašike) djevičanskog maslinovog ulja sadrži količinu oleocanthala čije je protivpalno djelovanje slično kao desetina doze ibuprofena za odrasle.

5. Zdravlje kože i kose

Crne masline su bogate masnim kiselinama i antioksidansima koji hrane, hidratiziraju i štite kožu. Vitamin E u maslinama štiti kožu od UV zračenja, čime je čuva od raka kože i preranog starenja. Odlično je mazati se maslinovim uljem nakon tuširanja, no ne koristite ga kao kremu za sunčanje jer mu to nije namjena, mogli biste završiti s opeklinama. Za zdravlje kose pomiješajte žumanjak i maslinovo ulje i nanesite na kosu, a nakon nekog vremena kosu operite.

6. Manje alergije

Protivpalna svojstva maslinovog ulja dobra su i za one koji imaju alergiju. Ekstrakti masline djeluju kao antihistaminici na staničnom novou. Blokiranjem receptora histamina jedinstvene komponente u ekstraktima masline mogu pomoći u smanjenju alergijske reakcije. Uključite zato masline u antialergijsku prehranu. Mogu povećati protok krvi i svojim protivpalnim svojstvima pomoći ublažiti učinke bolesti kao što je astma.

7. Zdravlje probavnog trakta

Često konzumiranje vitamina E i mononezasićenih masti u crnim maslinama je povezano s nižim rizikom od raka debelog crijeva. Ove hranjive materije sprečavaju rak debelog crijeva neutraliziranjem slobodnih radikala. Maslinovo ulje ima i blagotvoran učinak na čir i gastritis. Osim toga, aktivira izlučivanje žuči i hormona gušterače, te time smanjuje učestalost formiranja žučnih kamenaca. Šalica crnih maslina sadrži 17% dnevne količine vlakana, što promiče zdravlje probavnog trakta i podržava idealnu ravnotežu hemikalija i broja mikroorganizama potrebnih za zdrav probavni sistem.

8. Dobar izvor željeza

Masline, pogotovo crne, bogate su željezom. Sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kiseonik po cijelom tijelu zavisi o prisutnosti željeza u krvi. Ako patimo od nedostatka željeza, naše tkivo ne dobiva dovoljno kiseonik i možemo osjećati hladnoću ili slabost. Željezo takođe igra važnu ulogu u proizvodnji energije. I pravilna funkcija mnogih enzima i imunološkog sistema zavisi o dovoljnoj količini željeza.

9. Zdravlje očiju

Jedna šoljica maslina sadrži 10 odsto preporučene dnevne vrijednosti vitamina A, koji je ključan za zdrave oči i omogućuje poboljšan noćni vid. Djeluje i protiv katarakte, makularne degeneracije, glaukoma i drugih očnih bolesti povezanih sa starenjem.

10. Povećava nivo glutationa u krvi

Potrošnja maslina je povezana sa znatno povećanim nivoima glutationa u krvi i poboljšanjem antioksidativnog kapaciteta. Glutation je jedan od najvažnijih antioksidansa u prirodi. Niže nivoe glutationa u krvi povezuju se s povišenim krvnim pritiskom, povišenim postotkom tjelesnih masnoća i uopšteno lošijim zdravstvenim stanjem. Veće nivoe dovode se u vezu s boljim zdravljem i prevencijom raka.

Izvor: net.hr

PROČITAJTE:

Sedam najvećih zabluda o maslinovom ulju

Maslinovo ulje liječi više od 60 bolesti

Ispeglajte svoje bore pomoću maslinovog ulja