Naslovnica Blog Stranica 808

Košarac: Vodimo računa o domaćim kapacitetima mesa

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, nakon vanredne sjednice Vijeća ministara BiH izjavio je da se u ovom trenutku vodi računa o domaćim kapacitetima za proizvodnju mesa s obzirom na činjenicu da se ne može procijeniti koliko će trajati situacija prouzrokovana koronavirusom.

„Naša briga je u tome da želimo da omogućimo značajne kapacitete mesa za unutrašnji konzum BiH jer se definitivno ne može izvršiti navedena projekcija. Isto tako, želimo poštovati međunarodne ugovore, kakav imamo sa Turskom, tako da ćemo vršiti procjene na nivou nadležnih institucija i voditi računa o toj balasiranosti za unutrašnji konzum i za aktivnosti naše poslovne zajednice, konkretno u ovom slučaju izvoza pilećeg mesa u Tursku“, rekao je Košarac.

Ukazao je na činjenicu da „samo jedna klaonica u BiH priprema meso za izvoz u Tursku, a da ukupno ima 11 certifikovanih klaonica“.

„Moj stav, podržan od entitetskih resornih ministara, jeste da onim klaoničarima koji žele da obavljaju posao sa firmom ‘Tareks’ iz Turske damo registre nadležnih ministarstava u vladama RS i FBiH koje jasno registruju ko su poljoprivredni proizvođači, te ćemo insistirati da te klaonice isključivo kupuju domaće na temelju onih podataka koje dostave zvanične instiucije u RS i FBiH. Ako bilo ko prekrši posao neće bit zaštićen“, poručio je Košarac.

Ovom prilikom osvrnuo se na situaciju u vezi koronavirusa, pri čemu smatra najbitnijim „voditi računa o zdravlju svakog čovjeka, ali i obezbijediti nesmetanu spoljnotrgovinsku razmjenu robe“.

Izvor: akta.ba

Da li će godina biti rodna? Evo šta kažu stručnjaci

Poslije višemesječnog miholjskog ljeta umesto jeseni i zime, poljoprivrednici se plaše baba Marte ili proljećnog mraza i prizivaju obilne kiše u aprilu i maju koje bi nadoknadile deficit vlage i spasile poljoprivrednu sezonu.

Malo je reći da su kraj prošle i početak ove godine atipični u Srbiji: visoke, gotovo proljećne temperature, mjeseci bez kiše, kamoli snjega, nezapamćeno zagađenje vazduha skrajnuli su još jedno pitanje od kojeg se živi: kakva će biti rodna godina?

Docent meteorologije na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Ana Vuković ističe za „Blic“ da su duge suše tokom jeseni i zime stvorile veliki deficit vlage.

– Snjeg tokom zime stvara i podzemne rezervoare vode. Manjak snega ove zime uticao je i da bude manje takvih podzemnih rezervoara. Taj deficit mogle bi da nadoknade samo kiše narednih mjeseci. Za sada ne možemo tačno da znamo kakvo nas proljeće očekuje pošto tačne meteorološke prognoze postoje samo za sedam dana unapred – naglašava Vuković.Kako kaže, najveći poljoprivredni strahovi vezani su za naredne dane i nedelje.

– Najveća opasnost prijeti od ranog i pogotovo kasnog mraza pošto su zbog visokih temperatura biljke već ušle u razvijeni period vagetacije i jako su osjetljive čak i na mali mraz. Zato će za poljoprivrednu sezonu pored proljećnih kiša biti značajno i da ne bude mrazeva – objašnjava Vuković.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu na smjeru voćarstvo Milovan Veličković ističe da će nepovoljni meteorološki uslovi prethodnih meseci posebno pogoditi voće.- Druga polovina 2019. godine je bila sušna, a zima bez snjega što je stvorilo deficit vlage pogoto na imanjima koje nemaju sistem navodnjavanja. Krajnje atipična godina sa visokim temperaturama uslovila je rani početak vegetacije i otvaranje pupoljka već u ovoj fazi kod dženerike, kajsije, breskve, nektarine, badema. Ukoliko dođe do proljećnih mrazeva, to bi moglo da nanese veliku štetu ovom voću. Tako je bilo pre dve-tri godine kada je do mraza došlo polovinom aprila – apostrofira Veličković.

Naš sagovornik pak tvrdi da kasni proljećni mraz ne može štetiti svom voću.

– Recimo, jabuka, kruška i šljiva, a pogotovo maline, kupina, dunja i mušmula koje kasnije ulaze u period vegetacije su otpornije na mrazeve – podvlači Veličković.Slične muke ove poljoprivredne sezone očekuju i povrtare, smatra penzionisani profesor na smjeru povrtarstva Petar Munćan.

– Sušna zima stvorila je, primjera radi, u Banatu deficit vlage od 100 mililitra po kvadratu, što bi morale da nadoknade kiše u aprilu i maju. To znači da bi ovog proleća moralo da padne 100 litara kiše više u odnosu na normalni prosek. Dodatni problem poljoprivrednicima stvara i činjenica da cena semena i đubriva raste – ističe Munćan i dodaje da su pojedini poljoprivrednici poput njega kupili đubrivo još jesenas dok nije poskupelo.

Inače, procene su da će ove poljoprivredne sezone cjena sjemena i đubriva u prosjeku biti veća za 10 odsto. Na Poljoprivrednom fakultetu ističu da će cjenu visokog zagađenja vazduha u Srbiji ove zime platiti animalni, a ne biljni svijet.

– Biljke pročišćuju ugljen-dioksid i vazduh. Inače, uzrok zagađenja vazduha i sušne zime je isti. Imali smo stabilnu atmosferu i visok pritisak vazduha zbog čega nije bilo oblaka i padavina – naglašava Ana Vuković, docent meteorologije.

Izvor: blic.rs

Mlin Majić i Klas se oglasili o zalihama i cijenama brašna

Potrošačima upućen apel da u nadolazećim danima prate upute nadležnih organa

Novonastala situacija prouzročena pojavom koronavirusa aktivirala je sve proizvodne kapacitete domaćih kompanija na maksimum.

Iz kompanije Mlin Majić kažu da svaki dan iz njihove proizvodnje izađe 250 tona brašna što je jednako deset punih šlepera brašna raspoređenih na prostoru cijele BiH.

„Iako se stvara privid da je nestašica brašna, uvjeravamo potrošače da brašna ima dovoljno i da imamo zalihe pšenice u našim silosima za narednih par mjeseci. Molimo sve kupce da ne stvaraju kućne zalihe jer zato nema potrebe“, kažu iz ove kompanije, prenosi Akta.ba.

Kako su saopćili garantuju i da se cijene brašna neće mijenjati. U svrhu prevencije, apeluju da se u nadolazećim danima prate upute nadležih organa i iste poštujete.

Situacija je ista i u sarajevskoj kompaniji Klas. Menadžment ove kompanije je kazao kako rade non-stop kako bi osigurali što više proizvoda. Podsjećaju da je trenutna proizvodnja slična kao kad su prije nekoliko godina bila poplave u našoj zemlji.

Izvor: oslobođenje

NA OVAKVOM ZEMLJIŠTU KROMPIR DAJE NAJVEĆI PRINOS

Krompir uspijeva na svim zemljištima pod uslovom da nisu jako mokra, teška i nepropusna za vodu.

No, s obzirom na mehanizovanu obradu, posebno ako se primjenjuje vađenje kombajnom, krompir postavlja znatno veće uslove. Tako zemljište mora biti duboko, rahlo, sa visokim kapacitetom za vodu i zrak. Na laganim zemljištima nicanje biljke je brže, sklop zasada je mnogo bolji, vrijeme vegeteacije kraće, oblik krtole pravilniji i tipičan za sortu, jednom riječju, zemljište mora biti lagano rahlo, sa puno humusa, bez kamena i krupnih komada šljunka i nagibom manjim od 5%.

Što se tiče reakcije zemljišta, krompir zahtjeva slabo kiselu reakciju (pH u vodi od 5,5 do 6,5). Na ekstremno kiselim i alkalnim zemljištima daje slabe rezultate i lošijeg je kvaiteta.

U našim krajevima ovako nepovoljnog zemljišta ima dosta ali se reakcija zemljišta može putem kalcifikacije popraviti. Ostala svojstva, kao što su dubina zdravice i zastupljenost hraniva mogu se popraviti melioracionim đubrenjem.

Nedostatak organskih materija u zemljištu može se putem humifikacije takođe nadoknaditi. Primjena organskih đubriva i uvođenje u plodored djetelinsko-travnih smjesa važne su mjere za odežavanje plodnosti zemljišta. Otklanjanjem lako pokretnog kamena, izbacivanjem raznog šljunka, izborom pravilnog smjera oranja i drugim agromjerama takođe se popravlja plodnost zemljišta. Ukoliko se radi o suviše suvim ili suviše vlažnim zemljištima tada u obir dolaze i melioraciono navodnjavanje ili odvodnjavanje.

Izvor: AgroSavjet

Nedostatak azota u voćkama

Sve voćne vrste su veliki potrošač azota.

Od snadbjevenosti biljaka ovim elemntom zavise: rast, formiranje i razvoj reproduktivnih organa, otpornost prema nepoviljnim uslovima spoljne sredine i uravnoteženost metabolizma ishrane u cjelini.

Deficit ili nedostatak azota N u voćkama odražava se u vidu slabog vegetativnog porasta. Stabla su manje bujna, sa sitnim listovima, koji su u početku svijetložute, a kasnije žute boje i prevremeno padaju.

Simptomi nedostatka ispoljeni svijetložutom bojom listova prvo se javljaju na donjim, starijim listovima na mladaru, što je uslovljeno premještanjem azota iz starijeg u mlađe lišće, u uslovima nedovoljne ishrane azotom.

Stabla slabo ishranjena azotom diferenciraju malo generativnih pupoljaka, što ima za posljedice slabo ili neredovno plodonošenje. Kod ovih stabala je vrlo izraženo otpadanje plodova u svim fazama razvoja ploda, posebno posle zametanja. Plodovi su sitniji, nekada intezivnije kolorisani i čvrsti. Vegetativni porast se ranije završava, često sredinom vegetacije.

Kao posljedica ranijeg završetka vegetacije, listovi ranije otpadaju u jesen nego kod normalno ishranjenih stabala.

Na nedostatak azota posebno su osjetljive: šljiva, breskva, višnja, ljeska i orah.

Do pojavae nedostatka azota najčešće dolazi na slabohumusnim; pjeskovitim, skeletnim i glinovitim zemljištima.

Izvor: AgroSavjet

Dodajte ovu namirnicu u kiselo mlijeko i dobićete pravi eliksir zdravlja

Kravlje kiselo mlijeko ima pozitivne efekte na poboljšanje imuniteta i jačanje cjelokupnog organizma.

Rusi su poznati kao ljubitelji fermentisanih mliječnih proizvoda kao što su jogurt, kefir i kiselo mlijeko jer potvrdu za njihovu djelotvornost nalaze u dugovječnosti svojih predaka s Kavkaza koji su ga jeli u ogromnim količinama.

Kravlje mlijeko

Zbog probiotskih kultura kravlje kiselo mlijeko pogodno je za liječenje problema s varenjem. Kravlje kiselo mlijeko ima pozitivne efekte na poboljšanje imuniteta i jačanje cjelokupnog organizma. Sprječava bolesti srca i krvnih sudova, a može da pomogne kod različitih kožnih oboljenja, ekcema i paradentoze. Ima sposobnost da ublaži simptome PMS-a i djelotvorno je u borbi sa nesanicom. Naročito se preporučuje u ishrani starijih osoba i djece jer sprječava nastanak anemije.

Šta sadrži: proteine, mliječne masti, ugljene hidrate, natrijum, kalcijum i kalijum, kao i vitamine C, A, D, B1 i B12

Energetska vrijednost: 65 kalorija na 100 grama

Podstaknite varenje

Potrebno je:

  • 10 listova svježeg spanaća
  •  čaša kiselog mlijeka

Priprema:

Listove spanaća dobro operite i stavite ga u blender, zatim dodajte kiselo mlijeko, izblendajte i popijte napitak. Najbolji rezultati dobijaju se ako se ovaj napitak konzumira ujutru na prazan stomak i uveče pred spavanje.

Ovčije kiselo mlijeko smatra se prirodnim antibiotikom i antiseptikom. Takođe, sadrži vitamine B kompleksa i lecitin, a oni doprinose formiranju zdrave kože i kostiju, ali i učestvuju u odbrani organizma od stresa. Ovo kiselo mlijeko ima blagotvorno dejstvo na rast kose i noktiju i očuvanje zdravlja zuba.

Ovčije mlijeko je masnije nego kozje, pa ako planirate mršavljenje, bolje ga izbjegavajte.

Izbacite višak tečnosti

U šolju kiselog ovčijeg mlijeka dodajte isjeckanu mirođiju, peršun i korijander. Ovaj ruski eliksir pomaže kod zadržavanja tečnosti u organizmu.

Kozje: reguliše holesterol

Kozje kiselo mlijeko manje je popularno od kravljeg i ovčijeg zbog svog specifičnog ukusa i jakog mirisa. Ipak, ono je najzdravija verzija jer je i koza životinja poznata po svom dobrom zdravlju, izdržljivosti i čistoći.

Kozje mlijeko je lakše svarljivo od kravljeg, pa je pogodno za ishranu ljudi koji pate od netolerancije na laktozu iz kravljeg mlijeka budući da ovaj protein sadrži samo u tragovima.

Kozje mlijeko znatno je bogatije esencijalnim amino-kiselinama i proteinima nego kravlje. Odličan je izvor taurina, što ga čini sličnim majčinom mlijeku. Sadrži fosfolipid kolin koji pospešuje oksidaciju masti u jetri i održava koncentraciju holesterola u krvi. Zbog toga se kozje kiselo mlijeko preporučuje u liječenju oboljenja jetre, naročito ciroze. Rusi ga piju često jer veruju da jača imunitet i liječi plućne bolesti.

Očistite organizam

Promješajte 180 ml kozjeg kiselog mlijeka i kašiku kuvane heljde i ostavite da stoji na hladnom preko noći. Ujutru promješajte, dodajte kašiku meda i pojedite umjesto doručka. Poslije ove kaše nemojte jesti ništa najmanje tri sata. Tretman traje 14 dana.

Izvor: espreso

PROČITAJTE:

Napravite kiselo mlijeko: Biće toliko čvrsto da ćete moći da ga siječete nožem!

Ovčije mlijeko kao lijek, bogati izvor proteina

Otkrijte zašto je jogurt zdrava namirnica

Proizvodnja mlijeka u RS obara rekorde

Evidentirana količina proizvedenog kravljeg mlijeka u RS približava se cifri od 100 miliona kilograma godišnje.
Proizvedeno je, naime, u 2019. tačno 95.041 tona, a poređenje sa ranijim godinama pokazuje da su na govedarskim farmama sve bolji rezultati.
Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2018. godini prikupljeno 92.491 tona kravljeg mlijeka, u 2017. godini 87.550 tona, godinu ranije 82.320 tona, a u 2015. godini 81.705 tona ovog zdravog napitka.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, ističe da su podaci o rastu proizvodnje mlijeka u Srpskoj tačni, te da iza ovakvog trenda stoje dva glavna razloga.
– Raste proizvodnja mlijeka po kravi, ali se povećava i broj krava kod velikih proizvođača – naveo je Usorac za Nezavisne.
Prema njegovim riječima, uz podsticaje, koji po litru proizvedenog kravljeg mlijeka iznose 0,25 KM, proizvođači od otkupljivača dobijaju, u prosjeku, 0,55 KM po litru.
– Najveći mljekarski krajevi u Srpskoj su Bijeljina, Prnjavor i Gradiška – istakao je Usorac za Nezavisne, koji ocjenjuje da se domaćim mlijekom može zadovoljiti oko 50% potreba ovdašnjeg stanovništva.
Prema Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2020. godinu, premija za kravlje mlijeko iznosi 0,25 KM po litru.
Za otkupljeno ovčije i kozije mlijeko, premija je prošle godine iznosila 0,25 KM, a ove je 0,40 KM.
– U prošloj godini ukupno je isplaćeno 12 premija za 12 mjeseci, i ukupno je izdvojeno 27.326.273 KM – rečeno je za Nezavisne iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj raste i proizvodnja mliječnih proizvoda.
Tako je, recimo, 2015. godine proizvedeno 2.276 tona sira, a prošle godine 3.758 tona ovog proizvoda. U tom periodu rasla je i proizvodnja pavlake, sa 7.468 na 8.675 tona.
Inače, iz Analize trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 2017-2019. godine, zaključuje se da, kada je riječ o BiH, mlijeko spada u jedan od glavnih izvoznih aduta u odnosu na sve poljoprivredno-prehrambene proizvode.
– Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH je ustaljen na nekoliko grupa proizvoda, koji zauzimaju oko dvije trećine ukupnog izvoza. Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso – navodi se u ovom dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Kako se dodaje, osim izvoza konzumnog mlijeka i smrznute maline, BiH bilježi deficit u robnoj razmjeni svih drugih poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda.
Prikupljeno kravlje mlijeko (u tonama)
2015. 81.705
2016. 82.320
2017. 87.550
2018. 92.491
2019. 95.041

Mikrobiološka đubriva u voćarstvu

Mikrobiološka ili bakterijska đubriva dobijaju sve više na značaju u biljnoj proizvodnji, pa se u perspektivi može očekivati njihova veća primjena u voćarsko proizvodnji.

Mikrobiološka đubriva predstavljaju čistu kulturu određeih, najaktivnijih, sojeva mikroorganizama gajenih na hranljivoj podlozi. Njihov uticaj na voćke može se ispoljiti na više načina:

  • Ubrzanjem procesa pretvaranja organske materije u mineralne forme pogodne za ishranu voćaka
  • Poboljšanju snabdevanja voćaka azotom
  • Oslobađanju elemenata iz teškopristupačnih formi pretvarajući ih u jedinjenja koja voćka lako koristi
  • Smanjenju koncentracije CO2 u zemljištu i umanjenju mogućnosti asfiksije korijena

Preparati mikrobioloških đubriva koriste se u raznimoblicima, zavisno od vrste i načina đubrenja:

  • Vlažna
  • Tečna
  • Zamrznuta (granulirana) i
  • Suva (u prahu)

U proizvodnji se koriste preparati odgovarajućeg mikrobiološkog sastava. Najviše se u upotrebi sl.vrste:

Azotofiksatori – Primjenom azotofiksatora povećava se količina azota u zemljištu. Sadrže aktivne vrste simbioznih i slobnih azotofiksatora i azotofiksirajućih algi. Đubriva sa slobodnim i simbioznim azotofiksatorima imaju različte komercijalne nazive: Nitragin, Azotofiksin, Nitagin-Gold, Rizotrofin, Azotobakterin i drugo. Najviše se koriste vlažne forme đubriva sa tresetom kao nosačem i tečne forme. Mogu imati primenu u rasadničkoj proizvodnji.

Fosfobakterin – Priprema se od čiste kulture bakterija koje mineralizuju organska jedinjenja sa fosforom. Primjenjuje se na zemljištima bogatim fosfornim jedinjenjima. Mineralizujući ova jedinjnja pretvaraju ih u lako pristupačne za voćke.

Mikorizin – Sadrži mikorizne gljive. Može se koristiti u inokulaciji korijena sadnica neporedno pred sadnju. Mikorizne gljive pomažu apsorpciju hranljivih elemenata i vode iz zemljišta. Koristi se u formi vlažnog đubrivasa tresetnim nosačem.

Humivorin – Ubrzava proces mineralizacije organskih materija. Unesi se uzemljište sa stajnjakom ili kompostom. Možesekoristiti i kao supstrat u rasadničkoj proizvodnji.

Silikobakterin – To je mikrobiološko đubrivo koje pomaže oslobođenje kalijuma iz alumosilikata. U pripremi ovog đubriva koriste se mikroorganizmi koji proizvode veće količine ugljene kiseline, čime rastvaraju alumoslikate i druge minerale kalijuma pretvarajući ih u jedinjenja kalijuma lako pristupačna za voćke.

Izvor: AgroSavjet

MIRKO ŠAROVIĆ: “Domaći proizvođači plaćaju ceh profiterskih interesa”

Bosna i Hercegovina svake godine uveze velike količine jeftinog goveđeg mesa iz zemalja Evropske unije zahvaljujući, prije svega, prethodno loše ispregovaranom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, po kome hiljade tona mesa može da se uveze bez carine.

Da stočarstvo kao važan poljoprivredni sektor u zemlji ne bi u potpunosti propao zbog ogromne konkurencije iz EU, prije nekoliko godina dogovorili smo izuzetno povoljan aranžman za izvoz svježeg iskoštenog mesa u Tursku, u količinama koje su od 2015. godine do danas, na godišnjem nivou, varirale od 5.000 do 10.000 tona.

Imajući u vidu broj stočarskih farmi i njihov potencijal, u toku jedne godine, turskom tržištu možemo ponuditi do 8.000 tona goveđeg, odnosno junećeg mesa. Ako bi se aranžman stabilizovao i bio predvidiv na duže staze, ta količina bi se i rapidno povećavala, što bi unaprijedilo i održalo ovu važnu granu naše poljoprivrede.

No, kako stvari sada stoje – izvoz mesa u Tursku trenutno ide u lošem pravcu. Stotine ljudi, preduzeća i ogroman novac domaćih proizvođača uložen u tov junadi mogao bi biti izgubljen zbog trenutno loše organizacije posla oko izvoza mesa u Tursku, od strane aktuelnog Savjeta ministara BiH i uvođenja u posao kompanija koje nisu odgovorile zadatku. Prethodnih godina, izvoz junećeg mesa u Tursku pripreman je dugo i strpljivo. U svom ministarskom mandatu, sa mojim saradnicima, uložio sam ogroman trud da domaćim proizvođačima otvorimo vrata ovog velikog i značajnog tržišta, uprkos činjenici da Turska ima dovoljne količina mesa na svom tržištu.

Izvoz značajnih tona iskoštenog junećeg mesa poboljšao je spoljnotrgovinski bilans zemlje i razmjenu sa Turskom, ali i doveo do novih ulaganja i povećanja stočnog fonda oba entiteta.

Važno je podsjetiti da je potpisivanjem novog Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom 2018. obezbijeđen izvoz čak 15.000 tona različitih vrsta svježeg mesa, što je bila jedna nova i velika šansa za naše male uzgajivače, ali i velike farmere i mesnu industriju uopšte. Nažalost, kako sada stoje stvari, veliko je pitanje hoće li se u 2020. izvesti ijedna hiljada tona mesa.

Novi saziv Savjeta ministara BiH i resorno ministarstvo nisu se najbolje snašli u organizaciji i implementaciji aranžmana sa Turskom. Pored problematičnih kompanija koje su uveli u posao, postoje i sumnje koje treba do kraja rasvijetliti –  da se vrši uvoz živih goveda iz nekih susjednih zemalja, a meso od njih pokušava proslijediti u Tursku kao domaće! O ovim sumnjama treba provesti detaljnu istragu jer su domaći farmeri, zbog hiljada grla neprodate stoke, dovedeni u očajno tešku situaciju.

Smatram da je bilo krajnje neodgovorno i opasno u ovaj posao uvoditi kompanije koje su zbog sumnja u malverzacije i slanje u Tursku zdravstveno neispravnog mesa već bile predmet istraga i skidanja sa liste izvoznika. Posebno zabrinjavajuće je da je, uz drastičan pad izvoza mesa u Tursku, istovremeno povećan uvoz mesa u BiH. Kao posljedicu imamo veliki zastoj u otkupu žive stoke od domaćih farmera, što ih dovodi u veoma loš ekonomski položaj. Domaći proizvođači plaćaju cijenu loše politike i profiterskih interesa.

Činjenice govore da je u 2015. odnosno u prvoj godini mandata prošlog saziva Savjeta ministara izvoz mesa iz BiH povećan za 70 odsto. Danas su svi ekonomski parametri zemlje u stalnom padu.

Prioritet izvoza treba i mora da bude izvoz mesa domaćih farmi, jer uspješnije poslovanje i razvoj naših firmi upravo je i bio smisao sklapanja aranžmana sa Turskom.

I zato niko nema pravo da, isključivo zbog vlastitog interesa, pravi nepopravljivu štetu privrednicima BiH.

Izvor: srpskainfo

Za najveće gurmane – Tjestenina obogaćena proteinima insekata

Hrana u svijetu, veliki izazov je pred čovječanstvom – kako prehraniti milijarde ljudi? Brojni su predlozi da se u ishranu uvedu INSEKTI?! U podnožju planinskog masiva Vož na istoku Francuske Alen Limon pravi tjesteninu koja je ostvarila veliki uspijeh. Sastojci tjestenine su međutim neočekivani – skakavci, cvrčci i gljive, uz dodatak spelte. Osnivačica ove radionice za proizvodnju tjestenine, koja će zbog velikog interesovanja zaposliti još jednog radnika, tvrdi da su insekti proteini za budućnost – visoko kvalitetni, ne sadrže gluten, a organizam ih dobro koristi.

Sam naziv i pominjanje cvrčaka u jelu je nešto što nas buni, ali testenine sa ukusom cvrčka ili skakavca?

Ova mala zanatska fabrika koju je 2012. pokrenula jedna profesorka francuskog planira da zaposli još radnika zahvaljujući uspehu najnovijeg proizvoda – tjestenine od insekata.

Mala fabrika proizvodi četiri tipa tjestenine, sve na bazi jedne od sorti tvrde pšenice – cvrčak, skakavac, cvrčak i skakavac ili cvrčak i gljive.

“Gljive daju naznaku ukusa lješnika, i to sa stanovišta ukusa liči na tjesteninu od integralnog brašna”, objašnjava vlasnica.

Hrana u svijetu, insekti kao slasni obrok za poneti ?

Stefani Rišar je radila na osmišljavanju tjestenine sa visokim sadržajem proteina za sportiste. Tada ju je kontaktirao jedan proizvođač insekata iz Liona i izneo svoju ideju. Učinila joj se veoma ubjedljivom, i pokrenula je proizvodnju tjestenine sa insektima za novogodišnje praznike. Za samo nekoliko nedelja prodato je oko 500 pakovanja.

Alen Limon u mašini mješa brašno organske spelte iz Tula, brašno od insekata (7%) i jaja. Pojavljuje se braonkasta tjestenina u oblicima fuzili, školjkice, spageti, pene… Potom se suši 12 časova na niskoj temperaturi, a onda ubacuje u papirne kesice. Jedan radnik za dan proizvede između 180 i 200 kilograma testenine.

Rišar je u početku proizvodila običnu tjesteninu sa svježim jajima. Nakon toga je uvela i druge proizvode, označila ih sa “100% iz Lorene”, i počela da koristi lokalne proizvode poput sremuša, koprive, šafrana i lokalnih žitarica srodnih pšenici. “Sve se proizvodi u Loreni”, insistira ona, dodajući da se uvozi samo griz tvrde (durum) pšenice, koja se ne može gajiti zbog klime u regionu.

Skoro četiri godine kasnije, Stefani Rišar, ponosna na sedmičnu proizvodnju od blizu 400 kilograma, navodi da firma funkcioniše toliko dobro da će uskoro moći da se zaposli još radnika.  Ovo nije vrhunac njenih planova. Ova preduzetnica radi na novom receptu na bazi poznatog sira sa severa Francuske, maroal (Maroilles), a nada se i da će se upustiti u proizvodnju punjene tjestenine.

Kesa od 250 grama tjestenine sa insektima košta malo više od 6 evra, što je skuplje od obične tjestenine. Međutim, Rišarova tvrdi da bi ova tjestenina mogla da zamjeni meso za osobe koje ne jedu meso, ili jednostavno više vole skakavce.

Izvor: agroinfo