Ponedjeljak, 24 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiDa li će godina biti rodna? Evo šta kažu stručnjaci

Da li će godina biti rodna? Evo šta kažu stručnjaci

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Poslije višemesječnog miholjskog ljeta umesto jeseni i zime, poljoprivrednici se plaše baba Marte ili proljećnog mraza i prizivaju obilne kiše u aprilu i maju koje bi nadoknadile deficit vlage i spasile poljoprivrednu sezonu.

Malo je reći da su kraj prošle i početak ove godine atipični u Srbiji: visoke, gotovo proljećne temperature, mjeseci bez kiše, kamoli snjega, nezapamćeno zagađenje vazduha skrajnuli su još jedno pitanje od kojeg se živi: kakva će biti rodna godina?

Docent meteorologije na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Ana Vuković ističe za “Blic” da su duge suše tokom jeseni i zime stvorile veliki deficit vlage.

– Snjeg tokom zime stvara i podzemne rezervoare vode. Manjak snega ove zime uticao je i da bude manje takvih podzemnih rezervoara. Taj deficit mogle bi da nadoknade samo kiše narednih mjeseci. Za sada ne možemo tačno da znamo kakvo nas proljeće očekuje pošto tačne meteorološke prognoze postoje samo za sedam dana unapred – naglašava Vuković.Kako kaže, najveći poljoprivredni strahovi vezani su za naredne dane i nedelje.

– Najveća opasnost prijeti od ranog i pogotovo kasnog mraza pošto su zbog visokih temperatura biljke već ušle u razvijeni period vagetacije i jako su osjetljive čak i na mali mraz. Zato će za poljoprivrednu sezonu pored proljećnih kiša biti značajno i da ne bude mrazeva – objašnjava Vuković.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu na smjeru voćarstvo Milovan Veličković ističe da će nepovoljni meteorološki uslovi prethodnih meseci posebno pogoditi voće.- Druga polovina 2019. godine je bila sušna, a zima bez snjega što je stvorilo deficit vlage pogoto na imanjima koje nemaju sistem navodnjavanja. Krajnje atipična godina sa visokim temperaturama uslovila je rani početak vegetacije i otvaranje pupoljka već u ovoj fazi kod dženerike, kajsije, breskve, nektarine, badema. Ukoliko dođe do proljećnih mrazeva, to bi moglo da nanese veliku štetu ovom voću. Tako je bilo pre dve-tri godine kada je do mraza došlo polovinom aprila – apostrofira Veličković.

Naš sagovornik pak tvrdi da kasni proljećni mraz ne može štetiti svom voću.

– Recimo, jabuka, kruška i šljiva, a pogotovo maline, kupina, dunja i mušmula koje kasnije ulaze u period vegetacije su otpornije na mrazeve – podvlači Veličković.Slične muke ove poljoprivredne sezone očekuju i povrtare, smatra penzionisani profesor na smjeru povrtarstva Petar Munćan.

– Sušna zima stvorila je, primjera radi, u Banatu deficit vlage od 100 mililitra po kvadratu, što bi morale da nadoknade kiše u aprilu i maju. To znači da bi ovog proleća moralo da padne 100 litara kiše više u odnosu na normalni prosek. Dodatni problem poljoprivrednicima stvara i činjenica da cena semena i đubriva raste – ističe Munćan i dodaje da su pojedini poljoprivrednici poput njega kupili đubrivo još jesenas dok nije poskupelo.

Inače, procene su da će ove poljoprivredne sezone cjena sjemena i đubriva u prosjeku biti veća za 10 odsto. Na Poljoprivrednom fakultetu ističu da će cjenu visokog zagađenja vazduha u Srbiji ove zime platiti animalni, a ne biljni svijet.

– Biljke pročišćuju ugljen-dioksid i vazduh. Inače, uzrok zagađenja vazduha i sušne zime je isti. Imali smo stabilnu atmosferu i visok pritisak vazduha zbog čega nije bilo oblaka i padavina – naglašava Ana Vuković, docent meteorologije.

Izvor: blic.rs

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI