уторак, јануар 21, 2025
Naslovnica Blog Stranica 58

Jagode penjačice: Narastu do visine čovjeka i vrlo su rodne

Jagode penjačice su trajnice koje narastu do visine čovjeka i vrlo su rodne.

Lako ih je i uzgajati u našim uslovima, a potrebno im je tek malo prostora. Rađaju od juna do prvih mrazeva i jednom posađene živjet će godinama, pa ne morate svake sezone iznova kupovati sadnice. One će se i same razmnožavati i proizvoditi nove rozete prepune plodova, tako se uglavnom reklamiraju jagode koje jedni nazivaju penjačicama, a drugi visećim jagodama.

Stručnjaci kažu kako nije riječ o nikakvoj novoj sorti jagoda, već da se radi o danas već manje atraktivnoj sorti Mont Everest, čija je karakteristika pružanje dugih vriježa, pa šta god to značilo, za neke penjanje, a za druge puzanje naniže.

Poznat je eksperiment porodice Mire i Antona Hrženjaka, koji su kupili i zasadili nekoliko takvih sadnica jagoda ne bi li se uvjerili o čemu se radi. Jagode su se primile, pustile vriježe i rodile, ali premda su pomno brinuli o njima, bili su to mali, neugledni plodovi, a vriježe su puštale korjenčiće koji su očito tražili tlo na koje se mogu zakvačiti, a ne pritku na koju se mogu popeti.

Pročitajte: Kako pripremiti sadnice jagode za sadnju da bi kasnije davale puno zdravih plodova?
Jagode mogu uspijevati i na balkonima i terasama posađene u različitim posudama, pa i u košarama. Ako želite viseću jagodu, to bi mogle biti jagode Mara des bois sorte mjesečarka, s izdancima na dole i ukusom šumskih jagoda.

Najbolje je ako viseća košara u kojoj se uzgaja ima poseban sistem za navodnjavanja, spremnik za vodu iz kojeg jagode uzimaju onoliko vode koliko im treba. Jagode posađene na ovaj način zauzimaju malo prostora, a za branje plodova se ne treba saginjati. Postoji odnedavna i druga sorta sadnica puzajućih odnosno visećih jagoda, Seasape, koja takođe rađa u više navrata, poput mjesečarki.

Kada iznijeti limun i drugo toploljubivo bilje na otvoreno?

Neka vas ne prevari ovo sunce i visoke temperature. Biljke ako i prežive, bolovat će i biti podložne bolestima i štetnicima

Natprosječno visoke temperature obilježit će ovaj februar. Dnevne idu do 15°C pa i više, a noćne i jutarnje čak iznad 5°C. No, nemojte da vas to prevari u odluci da već sada na dvorišta, terase i balkone iznesete svoj limun, lovor, maslinu, aloe veru i drugo bilje koje je zimovalo u zatvorenom prostoru.

Dolaze nam vaši upiti o tome je li vrijeme da se biljke premjeste na otvoreno jer, prognozirane su visoke dnevne temperature.

Ne, nije vrijeme. Pročitajte ovih pet savjeta:

1. Zima traje još mjesec i pol dana, bit će još minusa, mraza, a temperature oko 5°C i niže, loše će utjecati na ovo inače toploljubive biljke. One će možda preživjeti, no bit će izložene hladnoći zbog čega će bolovati, a onda kasnije biti podložne raznim bolestima i štetnicima.

2. Van ih možete iznijeti kada se noćne temperature ustale na najmanje 12°C, a idealno je oko 15°C.

3. Prije iznošenja biljaka, ako ste u mogućnosti, postupno ih prilagodite na promjene kako biste smanjili stres i poboljšali njihovu šansu za uspješno preživljavanje na otvorenom prostoru. Dakle, ako ste ih držali na sobnoj temperaturi, što nije preporučljivo, iznesite ih u hladniji hodnik, stubište i sl.

4. Prije nego ih iznesete van, možete ih presaditi u veću posudi ili samo staviti novi supstrat.

5. Ovo vrijeme je i za orezivanje suhih grančica te uklanjanje osušenih listova, prenosi Agroklub.

Može li voće preživjeti vremenske oscilacije

Najava visokih temperatura u februaru ne raduje poljoprivrednike, jer bi voćke mogle ranije da krenu sa vegetacijom, što bi moglo da ostavi značajne posljedice na budućim prinosima voća, te bi, ukoliko se nastavi, ovo mogla biti teška godina za voćare, kažu predstavnici njihovih udruženja.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da visoke proljećne temperature ne pogoduju voćarima.

„Ukoliko bi ovakve temperature potrajale duže, moglo bi doći do toga da krenu sokovi iz korijena stabla prema granama i ako opet dođe do zahlađenja, može doći do oštećenja vegetacionih pupoljaka“, kazao je Marinković.

Ističe da bojazan postoji, s obzirom na to da su temperatura vazduha već nekoliko dana iznad prosjeka, a i u narednim danima najavljene su visoke temperature za ovo doba godine.

„Ukoliko ne dobijemo snježni pokrivač i veće količine padavina, voćari bi mogli imati velike probleme, a samim tim i manje prinose i svakako da bi ovo mogla biti teška godina za voćare“, ističe Marinković.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da zbog visokih temperatura i najavljenih toplih dana u februaru voćari ne mogu biti zadovoljni, te se nadaju da visoke temperature neće potrajati.

„Za voćarsku proizvodnju trebalo bi da oko 30 dana temperatura vazduha bude ispod 10 stepeni da bi voćke imale normalnu vegetaciju“, ističe Dojčinović.

Budući da su temperature iznad prosjeka, sigurno će, navodi on, u narednom periodu biti i manje padavina, pa samim tim biće i problem sa nedostatkom vlage u zemlji.

Mirko Jokić, rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kazao je da većina voćnih zasada na području prijedorske regije ima dobar rodni potencijal, a voćari treba da vode računa o pravilnoj prihrani da bi tako i ostalo.

Jokić se nada da će zasadi zadržati dobar rodni potencijal i ističe da voćari treba da obave prihranu mineralnim đubrivima sa većim sadržajem fosfora i kalijuma, a manjim sadržajem azota.

„Voćari koji nisu obavili jesenju prihranu mogu to uraditi sada. Povoljan je period prije padavina koje su najavljene polovinom mjeseca“, naveo je Jokić.

Savjetovao je voćarima da pregledaju rodne pupoljke i u skladu s tim odrede količine đubriva.

„Skrećemo pažnju na činjenicu da je u nekoliko proteklih godina smanjen nivo zaštite, uglavnom zbog loše otkupne cijene voća. Kao posljedica redukovane zaštite u zasadima imamo pojavu štetočina koje ranije nisu bile prisutne, kao što je štitasta vaš“, objasnio je Jokić.

Izbjegnite GREŠKE u rezidbi voćaka – Kada je NAJBOLJE VRIJEME za orezivanje

Orezivanje voćki u pravo doba godine može da vam pomogne da povećate rodnost i zato nije svejedno da li ćete voćnjak orezati u jesen, na zimu ili u proljeće.

Kada je pravo vrijeme za rezidbu voćaka zavisi od starosti i stanja voćki i šta želite da postignete. Da li želite da razredite krošnju ili želite da podstaknete mlado drvo da brže raste?

Ukoliko je vaš voćnjak mlad i želite da voćke brže rastu, treba da ih orežete u kasnu zimu, čime ćete podstaći snažniji rast.

Ukoliko su krošnje postale preguste i previsoke, i ne možete lako da ih oberete treba razmisliti o orezivanju u rano proljeće.

Postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir prilikom razmatranja kada je najbolje vrijeme za orezivanje voćki. Da li je drvo bolesno? Da li daje puno nekvalitetnog voća?

Upravljanje energijom voća tehnikom orezivanja

Generalno, zimska rezidba voćaka podstiče snažniji rast, dok ga ljetnja usporava. To ima veze sa sezonskim ciklusima kruženja hranljivih materija i energije u drvetu. Orezivanje u pravo vrijeme pomaže voćarima da upravljaju energijom svojih voćaka.

Pročitajte: Orezivanje i zaštita oraha od mraza

Kako zimska rezidba podstiče rast voćki

Voćke na jesen crpe hranljive materije iz svog lišća i smiještaju ih u svoj korjenski sistem pripremajući se za prezimljavanje. Jednom, kada se hranljive materije isisaju iz lišća, ono postaje smeđe i otpada s drveta.

Voćke gotovo uopšte ne rastu tokom zimskih mjeseci, ali korijenje im i dalje raste. Drvo koristi samo mali procenat uskladištenih hranljivih materija koje ga održavaju u životu tokom zime. Veći dio energije drvo štedi za nalet u proljeće, kada voćke izlaze iz stanja mirovanja. Njihovi pupoljci se otvaraju, a uskladištene hranljive materije se koriste za postizanje cvjetanja, izbijanje novih listova, mladih grana i rast korijena.

Da li je bolje orezati voće početkom zime ili kasnije?

Prvo treba reći da je zima generalno dobar period za orezivanje voća. Drvo tada miruje, bez lišća je, cvjetova i plodova. To znači da je lako videti strukturu krošnje i lakše donijeti odluku koje ćete rezove napraviti.

Ipak, neki voćari izbjegavaju orezivanje voćaka u ranu zimu. Razlog je jednostavan: rast grana je tada minimalan, proljeće je daleko i drvo ima male šanse da samo zacijeli rane nastale rezovima.

Kasna zima je, međutim, odlično vrijeme za orezivanja voćaka, jer možete biti sigurni da je proljeće blizu i da će vaše drvo uskoro moći da zacijeli rane.

Kada orežete drvo u kasnu zimu dobićete snažniji rast. Zašto? Zato što ste odabrali najbolje grane koje ćete da zadržite, a uklonili ste one manjeg kvaliteta. To znači da, kada proljeće dođe, drvo neće da troši energiju na rast nekvalitetnih grana. Umjesto toga, fokusiraće energiju na najbolje grane.

Razmislite o tome na ovaj način: ako vaša voćka ima 100 grana i ona treba da podstakne rast svakoj od tih grana, tada će svaka od njih dobiti mali dio hranljivih materija. Ali, ako nakon rezidbe vaše drvo ima samo 75 grana, svaka grana će dobiti veći dio energije koja im je potrebna za rast i razvoj.

Pročitajte: Kada je najbolje vrijeme za orezivanje smokve

Rezidba voćaka u proljeće

Kako se približava proljeće, dani postaju sve duži, vrijeme sve toplije i vaše voćke počinju da se bude iz stanja mirovanja. U svom korjenskom sistemu drvo ima zalihu hranljivih materija koje će koristiti za pokretanje novog rasta.

Neki voćari vole da orezuju svoje voćke u proljeće, nakon što su se pupoljci otvorili, a lišće i cvjetovi počeli da nižu. Prednost orezivanja u proljeće je što možete da prepoznate i uklonite grane koje nisu preživile zimu. To se posebno odnosi na nježne voćne vrste, poput breskve ili kajsije.

Orezivanje u proljeće, međutim, neće da podstakne rast voćaka, kao što je to slučaj sa orezivanjem u kasnu zimu. To je zato što je drvo već počelo da koristi uskladištenu energiju za rast listova, za cvjetanje i rast novih izdanaka.

Proljeće je dobro vrijeme za orezivanje razgranatih voćaka, ako želite da učinite krošnju kompaktnijom.

Pročitajte: Orezivanje maline – Različite vrste se orezuju na različit način!

Da li je jesen pravo vrijeme za orezivanje voćaka?

Nakon sunčanog ljeta, drvo je stvorilo veliku količinu hrane za sebe, koja je uskladištena u listovima. Kako temperatura opada, voćka se priprema za mirovanje premještajući hranljive materije na dolje – u svoj korjenski sistem.

Ukoliko je jesen izrazito hladna, rezidba nije sjajna ideja. To je zato što ćete svaki put, kada isiječete granu, ostaviti ranu na drvetu. To nije problem tokom sezone rasta, jer će drvo za samo nekoliko dana započeti proces zacjeljenja rane sa slojem zaštitnih ćelija. Međutim, u jesen rast usporava i drvo prelazi u stanje mirovanja. Zacjeljivanje rana je jako usporeno, a zima je duga i postoji visok rizik da te rane budu ulazna mjesta za štetočine i bolesti.

Trik kako da vam kiseli kupus traje dugo

Kiseli kupus može dugo da traje, samo treba da primjenite ove savjete i trikove, bićete oduševljeni.

Rezidba maline na rod

Rezidba maline na rod vrši se u dva navrata, po završenoj berbi i u proljeće neposredno pred kretanje vegetacije.

Po obavljenoj berbi sve izdanke koji su donijeli rod potrebno je ukloniti do zemlje. Pored izrođenih izdanaka, uklanjaju se i polomljeni i bolesni izdanci kao i mladi previše bujni izdanci.

Radi sprječavanja pojave bolesti i štetočina sav orezani materijal izneti iz malinjaka i spaliti. Ostavljene izdanke, koji će doneti rod u sljedećoj godini ne vezivati za žicu.

U proljeće, neposredno pred kretanje vegetacije, vrši se odabir ostavljenih izdanaka. Biraju se zdravi, dobro razvijeni izdanci (po dužnom metru 6- 8 izdanka). Ostavljeni izdanci trebalo bi da imaju dobro razvijene pupoljke čitavom dužinom, da se ne granaju i da su bez vidljivih oštećenja. Ostale izdanke je potrebno oštrim makazama ukloniti do zemlje.

Pročitajte: Razmjeravanje površine i obilježavanje mjesta za sadnju maline

Pošto se izdanci maline povežu za dva reda žice, vrši se njihovo prekraćivanje. Izdanci se prekraćuju na 2-3 pupoljka iznad gornjeg reda žice.

Rezidba u vegetaciji, takozvano zakidanje izdanaka, obavlja se tako što se svi mladi izdanci koji izbiju iz zemlje do sredine maja uklanjaju iz osnove. Ovu mjeru je potrebno izvoditi u nekoliko navrata. Optimalno vrijeme je kad mladi izdanci imaju porast u visinu 10-15 cm jer su zeljasti i lako ih je ukloniti, za razliku od starijih koji počinju da zdrvenjavaju, pa se moraju uklanjati oštrim makazama.

Izvor: dipl. inž. Srećko Vukašinović, PSSS Niš

Listovi ove zimzelene biljke pomažu kod ovih zdravstvenih tegoba

Proljeće je u februaru i malo, malo pa čujemo nekoga kako se zakašlje ili kija, a o punom nosu da ne pričamo. Čajevi, mirovanje, med, uglavnom je to ono čemu obično prvo pribjegavamo, ali nije uvijek tako efikasno.

Umjesto da posjetite obližnju apoteku kako biste kupili pastile ili sirup za svoj uporni kašalj i bolno grlo, ponekad je bolje zaviriti u svoju ladicu i pripremiti vrlo jednostavan i prirodan sirup koji će riješiti sve vaše tegobe.

Lovorov list se često koristi u kuhinji kao dodatak jelima, dajući im posebnu aromu, a eterično ulje lovora izvrsno je za inhalaciju i dezinfekciju prostora pogotovo u sezoni gripa.

Pročitajte: Za šta je sve dobar lovorov list, a za koga može biti otrovan

Sadnja krompira – Kad i kako se obavlja

Optimalan rok za sadnju krompira u ravničarskim predjelima je od sredine marta do početka aprila, a u brdsko – planinskim predjelima od početka do kraja aprila.

U južnim dijelovima sadnja krompira počinje od kraja januara. Saditi samo zdravo, probrano “sjeme”, koje može biti nenaklijalo i naklijalo. Naklijavanjem krtola dobijamo brže dospijeće za berbu, ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje vegetacija te povećava prinos. Postupak naklijavanja obavlja se 35 do 45 dana prije sadnje u suvim, čistim i osvijetljenim prostorijama na temperaturi od 12 – 17 °C uz relativnu vlažnost zraka 90 %.

Sjemenski je krompir potrebno staviti u plitke sanduke u što tanjem sloju (1 – 2 reda) da bi se okca aktivirala i dala što čvršću klicu dužine 1,5 – 2,5 cm. Prostoriju treba povremeno provjetravati, a gomolje i sanduke premještati i okretati da bi aktiviranje klica bilo što ravnomjernije. Količina sjemena po jedinici površine zavisi od više faktora i znatno varira. Na količinu sjemenskog krmpira ustiču: gustoća sadnje, veličina odnosno težina gomolja, sorta, zemljište, intenzitet gnojenja i dr. Kod uzgoja krompira potrebno je voditi određene evidencije i statistike. U evidencijama i statistikama radi vlastite kontrole, omogućen je uvid koliko ste ukupno po klasama pobrali neke sorte odn. kulture. Svi ti podaci su bitni kako bi znali iz godine u godinu poboljšati svoju proizvodnju.

Pročitajte: Šta prouzrokuje truljenje krompira?

Oblik i površina vegetacijskog prostora zavisi od sorte, tipa zemljišta, međurednomg razmaka, klimatskimh uslova i uslova uzgoja.

Kako bi se postigao sklop od 30.000 – 60.000 biljaka/ha razmaci sadnje su sljedeći:
  • rane sorte: 70 x 25
  • srednje rane: 70 x 30
  • kasne: 70 x 33,5

Uopšteno se može držati pravila da sadnji treba pristupiti kada se zemljište na dubini od 10 cm zagrije iznad 8 ºC. Osim što se izborom zdravih i dovoljno krupnih krtola može uspješno započeti sadnja i proizvodnja krompira te stvoriti preduslovi za postizanje što boljeg prinosa.

Dubina sadnje zavisi o pripremljenosti zemljišta, tipu tla, vlažnosti, vremenu sadnje, veličini krtola i rokovima vađenja, a iznosi 0 – 5 cm od razine tla + visina humka. Sadnja krompira se obavlja ručno, poluautomatskim i automatskim sadilicama i specijalnim sadilicama za naklijale gomolje.

Zašto mačke ližu ljude?

Lizanje, mačke su apsolutno opsjednute ovom radnjom. Zapravo, istraživanje pokazuje da odrasla domaća mačka može provesti do osam posto budnih sati ližući svoje tijelo.

Lizanje takođe može imati važnu društvenu ulogu kod mačaka, a odrasle jedinke često ližu jedna drugu neposredno prije kopulacije, piše Science Focus.

Ali što je s lizanjem ljudi: zašto mačke ližu ljude?

Dobra vijest: nema dokaza da vas mačka zavodi.

Loše vijesti: znanstvenici i stručnjaci za ponašanje mačaka nisu sasvim sigurni zašto vam mačka liže ruku ili lice.

No, iako ne postoji opšti i definitivan razlog za ovakvo ponašanje, postoji nekoliko teorija zašto domaće mačke ližu ljude.

Zašto mačke ližu ljude?

Ne postoji niti jedan razlog zašto mačka liže ljude. Međutim, postoje tri glavne teorije o tome zašto domaće mačke pokazuju ovakvo ponašanje:

Pokazuju da vam vjeruju

  • Pristupaju biokemijskim informacijama s vaše kože
  • Označavaju vas kao dio imovine
  • Teorija povjerenja

Da, postoji mogućnost da vas mačka poliže kako bi pokazala da joj vjerujete. Ili barem da pokaže da te ne smatra ozbiljnom konkurencijom.

Znakovi da je vaša mačka anksiozna kada ostaje sama

“Ova vrsta lizanja slična je ponašanju mačke s mačkom poznatom kao alogrooming, što je zapravo međusobno dotjerivanje. Mačka će to naučiti od svoje majke dok je vrlo mlada, slijepa i gluha. Majka to čini uglavnom kako bi očistila mačiće i ojačala društvene veze,” kaže dr. David Sands, stručnjak za psihologiju životinja s više od 25 godina kliničkog iskustva.

“Zbog ovakvog majčinskog ponašanja odrasle mačke ližu samo one mačke kojima vjeruju i koje im nisu konkurencija. A ovo povjerljivo ponašanje može utjecati i na osobu. Uostalom, mačke ne sjede samo u kući i govore ‘ja sam mačka, a ti si ljudsko biće’. Za njih nije bitno koje ste vrste, bitno je jeste li im konkurencija. Ako ti se ulizuju, nisi im dorastao.”

Drugim riječima, ako vas mačka liže, to nije pozitivan znak ljubavi. Jednostavno nije negativan (što je najbolje što može biti kada su mačke u pitanju).

Biohemijska teorija

Iako zvuči komplicirano, u osnovi je vrlo jednostavna ideja da će vas mačka polizati jer je zanima bilo kakav miris na vašoj ruci.

“Određeni receptori okusa kod mačaka vrlo su osjetljivi – mogu uhvatiti mirise s naše kože koji mogu uključivati ​​fermone koje luče druge životinje”, kaže Sands.

“To također može značiti da na ruci imate sol, hidratantnu kremu ili što god ste upravo pojeli.” Mačkama su svi ti mirisi zanimljivi, a lizanje im omogućuje da ih provjere. To je zapravo sve što može biti.”

Teorija igre posjedovanja

Mačke su, kako kaže Sands, „strojevi za miris od glave do repa“. A njihov najdraži miris?

Njihov.

Zapravo, toliko vole svoj jedinstveni miris – ​​koji djeluje poput otiska prsta u zraku – da misle da bi trebao zamijeniti sve ostale. Kako Sands objašnjava, to je razlog zašto će se mačka lizati nakon što je pomazite.

„Samo da se riješim tvog mirisa“, kaže.

„Toliko se drugih ponašanja mačaka svodi na posesivnost i vlasništvo. Sve što rade vrlo je teritorijalno“, dodaje Sands.

„Ponekad, kada mačke njuše druge mačke i ljude, uklone mirise i zamijene ih svojima. To je njihov način obilježavanja pa kažu da je njihov i posjeduju vas“.

Dodaje: „Ljudi uvijek misle da su mačke koje se trljaju o vas ili stvari koje dodirnete na taj način izraz ljubavi. Ali zapravo, mačke su vrlo posesivna stvorenja. Za njih, što više puta prođu pored tebe i ostave svoj miris, to bolje”

N-min analiza zemljiša: Smanjuje upotrebu đubriva i povećava prinos do 30%

Prihrana ozimih usjeva se uglavnom olako shvata i đubrivo se troši odokativno, što za posledicu može da ima gubitak prinosa. Za racionalno đubrenje ozimih strnina azotom u proljećnoj prihrani razvijena je N-min metoda analize zemljiša koja omogućava da se prinos poveća do 30%.

Posljedica upotrebe đubriva napamet, za posljedicu je nekada imala i manjak ili višak bačenog đubriva. U okolnostima koje su nas zadesile poslednjih godina, uglavnom je reč o manjku. Ozimoj pšenici je neophodan azot u fazi bokorenja i vlatanja, pa i prihrana treba da se uradi sa dovoljnom količinom đubriva. Preporuka struke je da se prihranjivanje uradi iz dva puta i to: u februaru 60 odsto u prvoj prihrani i ostatak potrebnog đubriva u drugoj prihrani tokom marta.

Kako bi se odredilo šta je zapravo prava količina, neophodno je da se uradi analiza zemljišta, a preporuka struke da ona bude izvršena po N-min metodi.

Više o značaju ove metode možete videti u video prilogu: OVDJE

Kako se uzorkuje zemlja za analizu N-min metodom

Pri određivanju količine lako pristupačnog azota za potrebe N-min metode uzorci zemljišta se uzimaju krajem zime i početkom proljeća (idealno 7 dana prije prve prihrane). Uzorkovanje treba izvršiti na tri dubine zbog korijenovog sistema koji doseže u dubinu zemljišta na kojem se pšenica hrani i to od 0-30, 30-60 i 60-90 cm. Od pravilnosti uzetog uzorka u najvećoj mjeri zavisi pouzdanost rezultata.

Pročitajte: Kontrola plodnosti zemljišta

Ubodi sonde po parcelama mogu se uraditi po nekoliko principa (dijagonalan, dvostruka dijagonala ili šahovski), ali najbitnije je da tih uboda bude što više. Uzorci se mogu uzimati ručnom sondom ili ašovom.

Pojedinačne uzorke iz svakog sloja treba odvajati u posebnu posudu, dobro izmešati, a u vreću sa odgovarajućom etiketom staviti dobijeni uzorak čija masa treba da bude oko 0,5 kg. Etikete sa podacima, imenom proizvođača, dubinom sa koje je uzet uzorak i brojom parcele treba ispisati grafitnom olovkom da ne bi došlo do razlivanja mastila od hemijske olovke uslijed vlage, te upisani podaci tada nisu čitljivi u laboratoriji.

Važno je da se upakovani uzorci čuvaju i transportuju na hladnom mjestu sve do momenta analize, kako bi se dobili najrelevantniji rezultati. Ukoliko se azot kao glavni nosilac prinosa ima na raspolaganju u optimalnoj mjeri i kada nam N-min metoda pokaže kolike su njegove zalihe prinos može da se poveća i za 30 procenata.