Naslovnica Blog Stranica 4

Uvoz žitarica u BiH 15 puta veći od izvoza

Bosna i Hercegovina je prošle godine izvezla žitarice u vrijednosti 15,7 miliona KM, što je za 3,77 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz iznosio 244 miliona KM, što je povećanje od 1,64 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je šest posto, a top pet izvoznih tržišta u 2024. godini bila su Hrvatska, Srbija, Turska, Crna Gora i Italija, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

U odnosu na godinu ranije, došlo je do povećanja izvoza na tržišta Turske i Srbije, dok je potpuno izostao izvoz na tržišta Kosova i Austrije. Bilježi se i blagi pad izvoza u Hrvatsku i Italiju.

U prošloj godini je zabilježen pad izvoza svih žitarica, vrijednosno i količinski. Ukupan vrijednosni izvoz žitarica je u padu za 3,77 posto (619 hiljada KM), a količinski za 35,3 posto (13,6 tona), prenosi Biznis.ba pisanje Fene.

Ukupan uvoz žitarica je u porastu za 1,64 posto vrijednosno i 6,31 posto količinski. Uvoz svih žitarica vrijednosno i količinski je rastao u odnosu na prošlu godinu, osim kukuruza, riže i zobi.

Najviši rast uvoza ostvaren je kod uvoza pšenice, i to za 21,1 posto (količinski). Gotovo sav uvoz žitarica bilježi se iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, osim riže koja se u velikoj mjeri uvozi iz Italije.

Izvor: eKapija

Kako zaštititi pčele od varoe, gladi i pesticida?

Predsednik Beogradskog udruženja pčelara, Stanko Rajić, podelio je svoja bogata iskustva i stručne savete o aktuelnim izazovima u pčelarstvu, uticaju klimatskih promena, tehnikama zaštite pčela i neophodnosti edukacije u ovoj sve značajnijoj grani poljoprivrede.

Dok se pčelari bore sa nepredvidivim vremenskim prilikama, gubicima u pčelinjim zajednicama i nedostatkom prirodne hrane, Rajić naglašava da je pravovremena priprema presudna za opstanak i razvoj pčela. U razgovoru je detaljno analizirao šta pčelari mogu da učine kako bi svoje zajednice uspešno pripremili za prolećnu sezonu, kako da se izbore sa bolestima i kako da zaštite svoje pčele od pesticida. Takođe, osvrnuo se i na ovogodišnji BeFest, jedan od najznačajnijih događaja u pčelarstvu u regionu, koji je okupio vrhunske stručnjake i ponudio nove perspektive za unapređenje pčelarske prakse.

Klimatske promene i uticaj na pčelarstvo

Vremenske prilike poslednjih meseci predstavljaju veliki izazov za pčelare. „Za pčelu je najbolje kada bi početkom novembra pao sneg i ne bi prestao do marta. Kontinuirana, hladna temperatura ne šteti pčelama, ali nagle promene temperature, sa visokim dnevnim temperaturama i mrazevima noću, izuzetno loše utiču na njih“, objašnjava Rajić.

Pčelari trenutno imaju ograničene mogućnosti da pomognu svojim zajednicama, jer, kako kaže, „ako ste sve uradili kako treba prošle sezone, sada samo gledate i uživate. Ali ako niste, malo toga se sada može ispraviti“. Jedna od preporučenih tehnika je „sužavanje plodišta“, kako bi se smanjio prostor u košnici i time pomoglo pčelama da lakše održe temperaturu.

Hrana i prihranjivanje pčela

Prošlog leta Srbiju su pogodile suše, što je dovelo do lošeg cvetanja biljaka i nedostatka prirodne ishrane za pčele. „Možemo dodati invertovani šećer ili šećerno-medne pogače, ali to je samo energetska hrana. Ono što nedostaje su minerali i belančevine, a to pčelama ne možemo lako obezbediti“, ističe Rajić.

Problem nedostatka prirodne hrane pčelari u drugim zemljama pokušavaju da reše dodavanjem različitih suplemenata. „U Mađarskoj sam na sajmu video nekoliko štandova sa pčelarskom opremom, ali većina je bila posvećena suplementima za razvoj pčelinjih zajednica. Kod nas se o tome malo zna“, dodaje on.

Bolesti i gubici u pčelarstvu

Ove godine veliki broj pčelara prijavljuje značajne gubitke u pčelinjim društvima. „Pre svega, potrebno je ukloniti uginule zajednice, dezinfikovati košnice i opremu. Naši pčelari jako malo pažnje posvećuju dezinfekciji terena na pčelinjaku, a to je izuzetno važno“, naglašava Rajić.

Najveća pretnja pčelama je parazit varoa, koji oslabljuje organizam pčela i otvara put virusima. „Kada varoa napravi ranu na hitinu pčele, ona ne može da zaraste, što omogućava virusima da je napadnu. Pčele oslabljene ovim virusima kraće žive, a ako zajednica ne proizvede dovoljno mladih pčela tokom godine, u proleće košnice ostaju poluprazne“, objašnjava Rajić.

Kontrola rojenja pčela

Rojenje se najčešće javlja u maju, junu i julu, ali postoje načini da se ono spreči. „Jedan od dobrih načina je veštačko razrojavanje, jer se time prekida leglo, što onemogućava razvoj parazita. Osim toga, pčelari dobijaju novu, mladu maticu koja nije sklona rojenju“, kaže Rajić.

Iako neki pčelari smatraju da je prirodno rojenje dobro za razvoj zajednica, Rajić upozorava da se selekcija koja bi u prirodi trajala milionima godina mora ubrzati kako bi pčelarstvo bilo uspešno u današnjim uslovima.

Oprašivanje i zaštita pčela od pesticida

Pčele oprašuju preko 70% biljaka, što je njihova najveća uloga u ekosistemu. Međutim, problem predstavljaju pesticidi koji se koriste u voćnjacima. „U Beogradskom udruženju pčelara insistiramo na edukaciji. Savez pčelarskih organizacija nedavno je štampao plakate kojima edukujemo voćare kako da pravilno koriste hemijska sredstva“, ističe Rajić.

„Mi znamo da je hemijska zaštita neophodna za razvoj poljoprivrede, ali ako se pesticidi koriste pravilno, i voćari i pčelari mogu biti zadovoljni. Najveći problem je što se kod nas malo ulaže u edukaciju“, dodaje on.

Izvor: PRVA TV, emisija PLODNO I RODNO

 

Prirodni rastvor za tjeranje štetočina iz bašte: Odlična zamjena za pesticide

Otkrivamo kako da napravite rastvor sa belim lukom za štetočine u bašti.

Kućni lekovi za kontrolu štetočina u baštama i povrtnjacima imaju niz ozbiljnih prednosti. Oni su niske cene i široko dostupni, a što je najvažnije, bezbedni su za životnu sredinu, jer sadrže prirodne komponente koje ne štete prirodi ili ljudima kada se razlažu.

Beli luk je jedan od najmoćnijih repelenata za ubijanje mnogih štetočina. Miris belog luka će ubiti ili oterati čitav stub insekata sa vaših biljaka. Infuzija belog luka ima blažu aromu i neće izazvati neprijatne senzacije kod ljudi i kućnih ljubimaca, pa se može koristiti u zatvorenom prostoru.

Priprema: zgnječite srednju glavicu belog luka zajedno sa nekoliko pupoljaka suvih karanfilića, prelijte smešu sa dve čaše hladne vode i ostavite da se kuva 24 sata. Pre upotrebe tečnost procediti i razblažiti sa tri litra vode. Velikodušno prskajte baštenske biljke ili insekata u svom dvorištu ili bašti.

Izvor: stil

Magnolija – ljekovita ljepotica

Osim što spada u najlepše biljke vrtova, magnolija ima višestruku medicinsku primjenu. Kora i cvjetovi se odavno koriste kao biljni lekovi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Šta nam sve pruža ova ljepotica, saznaćete u narednim redovima.

Magnolija je širok pojam koji obuhvata više od 200 različitih vrsta u porodici cvjetnica Magnoliaceae. Cvjetovi i kora magnolije hvaljeni su zbog svoje višestruke medicinske primjene. Neka od ljekovitih svojstava temelje se na tradicionalnoj medicini, dok su druga otkrivena modernim istraživanjima. Dugo zauzima počasno mjesto u kineskoj tradicionalnoj medicini, a danas se naširoko smatra korisnim suplementom ili biljnim lijekom.

Magnolija je porijeklom iz istočne i jugoistočne Azije, posebno Kine, a postoji više od 100 miliona godina, čak i pre evolucije pčela. Neke od njenih sorti su, takođe, endemične za Severnu i Centralnu Ameriku, kao i dijelove Južne Amerike. Zahvaljujući svojoj ekstremnoj otpornisti koju su grmovi i drveća sa ovim cvjetovima dobili tokom evolucije razvili su jedinstven sastav hranljivih materija i organskih jedinjenja.

Najimpresivnije zdravstvene prednosti magnolije uključuju njenu sposobnost da ublaži anksioznost, smanji gingivitis, liječi menstrualne grčeve i poboljša zdravlje disajnih puteva. Kora magnolije, takođe, pomaže u detoksikaciji organizma, u gubitku težine i štiti od teških alergijskih reakcija.

Magnolija se, takođe, povezuje i sa smanjenjem masti oko jestre, jednog od primarnih uzroka zatajenja jetre nakon duge i prekomjerne konzumacije alkohola. Istraživači su pokazali da je obećavajući lijek za ovaj široko rasprostranjeni problem.

Ekstrakti i suplementi magnolije su izuzetno moćni i zato se ne preporučuju u velikim dozama.

Magnolija i sporedni efekti

Kada se uzima oralno: Ekstrakt magnolije je vjerovatno bijezbedan za većinu ljudi ako se koristi do 6 nedjelja.

Kada se koristi u pasti za zube: Magnolija je sigurna za većinu ljudi ako se koristi do 6 mjeseci.

Kada se nanese na kožu: Kod nekih ljudi se javlja kožni osip.

Trudnoća i dojenje: Uzimanje cvjetova (pupoljaka) magnolije oralno nije bezbijedno tokom trudnoće. Magnolija može da izazove kontrakciju materice, što može dovesti do pobačaja. Takođe, nema dovoljno pouzdanih informacija da bi se znalo da li je kora magnolije bezbijedna za upotrebu tokom trudnoće. Budite na sigurnoj strani i izbjegavajte korišćenje ukoliko ste trudnica. Takođe, ne treba je koristiti tokom dojenja.

Važna napomena: Primjena ljekovitog bilja i dijelova ljekovitih biljaka je informativnog karaktera. Ukoliko imate zdravstvenih problema, trudnica ste ili dojilja obavezno se prvo konsultujte sa svojim lekarom.

Izvori: Webmd, O.fact

Kraljicu među cvijećem isplati se saditi, iako su ulaganja velika – Zarada već prve godine, sljedeće se udvostručuje

Da li ste nekada razmišljali da pokrenete biznis sa ružama?
Za nama je Dan žena, praznik kada se prodavci cvijeća najviše „slade“. Nepisano je pravilo da tada već visoke cijene cvijeća idu za koji procenat gore, a pošto je trenutno period kada se razmišlja o proljećnoj sadnji, možda ne bi bilo loše biti spreman za Dan žena sljedeće godine, ali ovog puta kao prodavac, a ne kupac.
Kao što je poznato, Srbija ima veliki potencijal u proizvodnji cvijeća i ukrasnog bilja, sa konstantnim rastom površina pod ovim kulturama, bilježeći u ovom sektoru agrara povećanje spoljno-trgovinske razmjene.
Razlog za to su povoljni klimatski uslovi, a jedna od najpoznatijih kultura jeste kraljica među cvijećem, ruža.
– Srbija ima povoljne klimatske uslove za gajenje cvijeća i ukrasnog bilja, a jedan od najpoznatijih primjera su ruže. Sa klimatskim uslovima sličnim onima u južnom dijelu Francuske, Srbija ima potencijal da proizvodi dovoljne količine ruža za domaće tržište, čime bi se smanjio uvoz – ističe naučni savetnik iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Danica Mićanović.
Sudeći po Danu žena za nama, sadnja ruža se itekako isplati, s obzirom na to da su se u ovom periodu prodavale po komadu i do 400 dinara. Naravno, mogle su da se nađu i po cijeni od 200 do 300 dinara, ali ako uzmete u obzir da vam za jedan lijep i bogat buket treba bar pet ruža, biće vam potrebna pozamašna suma.

A koliko treba da uložite?

Na sajtu rasadnika Topalović iz Lipolista moguće je videte da najjeftinija sadnica ruže košta nešto više od 200 dinara. Za neke neobičnije vrste ruža, cijene idu i do čak 1.200 dinara po sadnici. Kako je svojevremeno pričao Milan Topalović, vlasnik ovog rasadnika, uzgajanje cveća jeste unosan posao, ali traži velika ulaganja. Za uzgoj ruža, istakao je Topalović tada, potrebno je nabaviti oko 2.000 sadnica. Za prateću opremu, u vidu pumpe za navodnjavanje, vam treba još oko 4.000 evra.
U prvoj godini, proizvodnja dostiže oko 15.000 cvjetova, a po cvijetu je tada moglo da se dobije oko 20 centi što je prihod od 3.000 evra. Sada je pretpostavljamo, kao i u slučaju sadnica koje su polovinom 2023. godine koštale nešto više od 100 dinara, cijena skoro duplirana, pa zarada može ići i do 6.000 evra. Već u drugoj godini taj iznos može da se duplira, a prihoduje se narednih 5 godina, piše Ekapija.
Tu su i troškovi analize zemljišta, njege cvijeća, kao i izdvajanje za mašine. Na to treba dodati i troškove transporta.

Uspješan primjer

Biljana i Mirko Gajić, nakon više godina provedenih u Švedskoj, gdje su živeli i radili, vratili su se u svoje rodno selo u RS – Crnjelovo.
U početku hobi, a danas, kako je pisao Kurir polovinom prošle godine, žive od uzgoja ruža, ukrasnog rastinja, tuja i čempresa. Na svom imanju uzgajaju deset vrsta sadnica ruža, sorti „poliante“ i stablašica. Posla oko njih ima, priča domaćin Mirko Gajić, ali kada je u svom rodnom zavičaju, ništa mu nije teško. U inostranstvu, priča, nije imao lak život.
– Tamo ima para, ali nema života. Radi svaki dan 12 sati. Odeš u 9 od kuće, dođeš u 22 sata, i 12, 13 sati sa putem. Nema slobodnog dana, ako hoće pare, zavisi u kojoj branši. Ja sam provodio po šest mjeseci bez slobodnog dana i skoro da to i nije život nikakav. Ovdje imaš odmor, imaš sve, imaš zdravu porodicu i to je najbitnije. Tamo nema ništa. Mi smo počeli negdje prije 20 godina, ruže, četinari, sve se proda. Dođu kući i odvezu, ovdje u BiH, oni dođu, naruče, sad ide i brzom poštom, sad je malo lakše. Nikakav problem nije bio, samo sad je manja zarada, nije ko prije što je bilo. Ranije je bilo manje uzgajivača, sad je malo više, ali još uvijek može da se prodaje – priča Gajić.
U posao je uključena cijela porodica, ali Mirku u svemu najviše pomaže njegova supruga Biljana. Oazu ruža i zelenila na njihovom porodičnom imanju potrebno je održavati svakodnevno. Čišćenje korova, orezivanje, kalemljenje, prihrana i zaštita, a kako bi ih spasili od visokih temperatura, vrše navodnjavanje sistemom kap po kap, svaki drugi dan.
– Pretežno radimo sami, sin nam pritekne u pomoć kada je vađenje ruža i tuja. Nemamo radnike uopšte, mi se organizujemo sami. Posao oko ruža jeste zahtjevan, non-stop smo u njivi“.
Kada posaditi ruže?
Oni koji imaju ružičnjak ili planiraju da ga naprave znaju da se i oko sadnje treba valjano potruditi. Kako je pisao Agroklub, ovo cvijeće može da se sadi od juna do oktobra, odnosno u mjesecima kada zemlja nije smrznuta. Optimalno bi bilo da je temperatura vazduha iznad šest stepeni Celzijusa, a najpogodnije zemljište za obradu je ono kada nije previše vlažno odnosno blatnjavo.
Ukoliko je temperatura vazduha iznad 20 stepeni najbolje bi bilo da ruže sadite u kasnim popodnevnim ili večernjim satima.
Prije nego što se pristupi sadnji treba imati na umu da su ruže dugovječne, ostaju 10, 20 i više godina na stalnom mjestu i veoma je bitno odabrati pravo mjesto i položaj, odgovarajuće zemljište i kvalitetnu sadnicu.
– Ukoliko neko planira da sadi ruže, trebalo bi da zna da zemljište mora da bude na sunčanoj strani i naravno da bude zaklonjeno od jakog vjetra. Ruže najbolje uspjevaju na blago kiselom, plodnom i umjereno vlažnom tlu. Priprema zemljišta prije sadnje nije komplikovana; plodno tlo prvo treba prekopati, zatim usitniti frezom – kažu u Gradskom zelenilu Novi Sad.
Sadnice, prije sadnje, treba da budu orezane i zdrave
Nakon što ste izabrali mjesto i obradili zemlju, slijedi kopanje rupa, a veličina se određuje na osnovu korjena biljke. Rupa bi trebalo da bude duboka i široka na oko 30 centimetra, a razmak sadnje između dvije ruže je od 40-50 cm (čajevke), od 25 do 30 cm (mnogocvjetne), od 20 do 25 cm za patujaste ruže, a ukoliko planirate puzavičaste i ruže penjačice, njihov razmak treba da bude od 0,7 do jednog metra.
Kada kupujete sadnice, kažu u „Zelenilu“ vodite računa da su orezane, zdrave i spremne za sadnju.
Kada vrijeme bude idealno i kada krenete sa sadnjom, ruže izvadite iz kese, a koren potopite u sud sa vodom ili ih navlažite s mokrom krpom. Ukoliko želite da vam uspje korjen ruže ne smije da bude na suncu. Ukoliko se korjen osuši, najvjerovatnije da se sadnice neće primiti. Kada su svi ovi uslovi ispunjeni, ruže stavite u već pripremnjene jamice, gdje treba voditi račina da se ostavi mjesto za kalemljenje, koje bi trebalo da bude dva do tri milimetra iznad nivoa zemlje.
Kada zasadite ružu, ne preporučuje se pritiskanje zemlje rukama oko sadnice, jer se s tim može poremetiti dubina, a dešava se i da se pokidaju žilice oko korjena.
Kada se nagrne zemlja, oko sadnice rasporediti dve do tri kašike mineralnog đubriva, a zaliva se sve do momenta dok zemlja ne upije svu vodu. Ako je sušan period ruže treba zalivati jednom u 15 dana, ali tako što ćete pored humke iskopati kanalić u koji ćete sipati vodu.
Kada izbiju pupoljci, znači da ste uradili ‘veliki’ posao. Međutim, slijedi njihova njega, koja se sastoji u redovnom okopavanju, zaštiti od bolesti i štetočina i ljetnjoj rezidbi.

Namirnica koja tjera zmije

Ako želite da se zaštitite od zmija ovog proljeća, možda već imate rješenje u svojoj kuhinji! Ljudi tvrde da jedna obična namirnica može natjerati zmije da bježe glavom bez obzira.

Sa dolaskom toplijih dana, sve više vremena provodimo u dvorištu i bašti, ali to znači i veće šanse da naiđemo na nepoželjne goste – zmije!

Ako želite da ih držite podalje, postoje jednostavna i prirodna rješenja, a jedno od njih se nalazi u skoro svakoj kuhinji – soda bikarbona!

Ljudi na društvenim mrežama tvrde da je dovoljno posuti sodu bikarbonu oko bašte, dvorišta, garaže ili podruma kako bi zmije izbjegavale to područje.

„Zmije kada osete sodu bikarbonu, bježe kao lude!“, napisao je jedan korisnik Fejsbuka, dok drugi tvrdi da se nakon toga više nikada ne vraćaju.

Osim sode bikarbone, zmije ne podnose ni miris amonijaka. Staru krpu natopite amonijakom i ostavite na nekoliko mesta u dvorištu. Ova metoda se pokazala kao vrlo efikasna.

Takođe, možete koristiti sirće – pospite ga po ivicama bazena ili drugih vlažnih mesta gde bi se zmije mogle pojaviti.

Jedan neobičan, ali delotvoran trik je i ljudska kosa! Nakon češljanja, dlake sa četke pobacajte duž ograda i staza. Zmije ne vole miris kose i držiće se podalje.

Stručnjaci savjetuju dodatne mjere

Kako biste spriječili zmije da se uopšte pojave, važno je održavati dvorište urednim. Redovno kosite travu, uklanjajte kamenje i građevinski otpad kako biste im onemogućili skloništa.

Još jedno efikasno rješenje je naftalin. Stavite ga u plastičnu bocu sa rupicama i podignite iznad tla kako ga kiša ne bi isprala. Njegov jak miris zmije osjećaju izdaleka i neće se približavati vašem dvorištu.

Uz ove trikove, vaše dvorište će ostati bezbjedno i bez neželjenih gostiju ovog proljeća.

(Informer)

Đubriva KAN i ASN za prvu prihranu žitarica

0

Pravovremena prva prihrana važna je za sve žitarice, a naročito za ječam. Uz to što ova prihrana utiče na koncentraciju hlorofila u listu, intenzivniju fotosintezu i rast biljaka, njena presudna uloga je u formiranju primarnog i sekundarnog izboja u busu, koji predstavljaju produktivne vlati jer nose klas.

Izostanak ove prihrane ili pak kašnjenje u njenoj upotrebi najviše utiče na smanjenje potencijalnog prinosa zrna zbog manjeg broja klasova u žetvi. Optimalno vrijeme za prvu prihranu ne može se unaprijed preporučiti jer ovisi o vremenskim prilikama. Svakako treba izbjegavati prvu prihranu po hladnom vremenu i smrznutom tlu kada su biljke ionako u stanju mirovanja.

Temperaturni prag za kretanje vegetacije je 5ºC, a kretanjem vegetacije povećava se i potreba za hranivima tako da se ova temperatura smatra i pragom za primjenu prve prihrane. U prvoj prihrani preporučuje se primjena azotnih đubrivaa i to đubriva koja sadrže azot u amonijskonitratnom obliku, kao što su ASN i KAN.

ĐUBRIVO ASN

ASN je mineralno đubrivo koje sadrži 26 % azota, od čega je 20 % u amonijskom obliku, a 6 % u nitratnom. Uz azot sadrži i 15 % sumpora topivog u vodi. Kombinacijom ovih hraniva pospješuje se njihova iskoristivost. Poznato je da sumpor pospješuje usvajanje azota od strane biljaka, a osim toga primjenom ovog proizvoda omogućuje se i oslobađanje sekundarnih hraniva u tlu kao što su mangan, željezo i bor.

ĐUBRIVO KAN

KAN sadrži 27 % azota, od čega je 13,5 % u amonijskom obliku i 13,5 % u nitratnom obliku. Uz azot sadrži još (6,5 – 8,5) % kalcijuma i 4,8 % magnezijuma. Kalcijum je vrlo važan zbog održavanja strukture tla dok je magnezijum sastavni dio hlorofila i kao takvi korisni su i potrebni biljkama za njihov normalan rast i razvoj. S obzirom na sastav KAN ima prednost ako se primjeni na kiselim tlima jer će kalcijum blagotvorno djelovati na snižavanje kiselosti i povećanje dostupnosti hraniva biljkama.

Količina ASN-a ili KAN-a potrebna za prvu prihranu zavisi od puno faktora. Najvažniji su uzgajana kultura, količina padavina od sjetve do prve prihrane i izabrana sorta. Za prihranu pšenice primjenjuje se veće količine đubriva nego za prihranu ječma i drugih kultura sklonih polijeganju. Isto tako ukoliko je palo više oborina u periodu nakon sjetve pa do prve prihrane gnojidba mora biti pojačana. Ukoliko je izabrana sorata otporna na polijeganje također se može primijeniti veća količina azotnog đubriva. Svakako treba naglasiti da će za prvu prihranu biti sasvim dovoljno 40 – 60 kg/ha azota. To bi značilo 150 – 220 kg/ha ASN-a ili KAN-a.

Izvor: agroportal.hr

Kako izbjeći „loše komšije“ u bašti: Ove 3 biljke koje ne bi trebalo da UZGAJATE PORED KRASTAVACA, uništićete rod očas posla

Krastavci su prilično lagane biljke za uzgajanje, bez jakih simpatija ili velikih razlika sa drugim biljkama.

Ipak, ako želite da imate dobre prinose izbegavajte da ih sadite pored: aromatičnog bilja, dinja i krompira.

Aromatično bilje

Bosiljak definitivno ne sadite pored krastavaca. Žalfija usporava rast krastavaca, a nana ne prija ni jednoj biljci iz razloga jer se njen korijen širi kao korov.

Dinje

Insekti koji vole da se goste dinjama takođe vole da jedu krastavce. A kada jednom pronađu i razviju ukus za njih, možda nikad više neće otići iz vaše bašte. U suštini, kada zajedno posadite tikvice, dinje i krastavce stvarate mini kulturu koja je neuništiva ali dobra samo za sebe, piše Stil.

Uklopiti sve u svoju baštu je kao slaganje slagalice.

Krompir

Kao što ste možda već primijetili, krompir je biljka koja će uzeti sve iz bašte. Ako u blizini rastu krastavci, možda ćete primijetiti razliku u kvalitetu i veličini ploda koji se može ubrati.

Glavni razlog da se krompir i krastavci ne sade zajedno je taj što krompir može da podstakne plamenjaču. Ako imate kasniju sortu krompira zasađenu u vašoj bašti, uvjerite se da je posađena što dalje od vaših krastavaca.

Sa manjim vrtovima, stvaranje udaljenosti između biljaka može biti teško, ako ne i nemoguće.

Samo budite svjesni potencijalnih problema i uvijek pazite na znake bolesti, kako biste mogli što prije reagovati ako nešto pođe po zlu.

Pročitajte: srpska info

Ugroženost od slinavke i šapa: Apel za povećane biosigurnosne mjere

Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske izdalo je važno saopštenje povodom širenja zaraze slinavkom i šapom u Evropi. Nakon potvrđenih slučajeva u Njemačkoj i Mađarskoj, dodatni slučajevi su sada registrovani i u Slovačkoj. Prema Nacionalnoj referentnoj laboratoriji DVU–VU Cvolen, od 21. marta 2025. godine potvrđeni su pozitivni rezultati uzoraka sa tri farme goveda u okrugu Dunajska Streda, blizu slovačko-mađarske granice. Ukupno 2.771 (1.699 muznih krava, 501 telad, 492 junice i 79 bikova).  životinja na tim farmama sada je u riziku, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za region.

Blizina zaraze i potencijalni rizik za BiH

Iako su pogođene farme udaljene 306 km vazdušnom linijom od granice Bosne i Hercegovine, stvarna udaljenost je značajno kraća kada se uzme u obzir moguće ugroženo područje. S obzirom na visok stepen zaraznosti ove bolesti, neophodno je hitno povećati biosigurnosne mjere kako bi se sprečilo njeno širenje.

Preporučene biosigurnosne mjere

Udruženje apeluje na sve poljoprivrednike, kupce stoke, otkupljivače mlijeka, kao i distributere stočne hrane da pojačaju mjere biosigurnosti i da prate uputstva nadležnih institucija.

Mjere za stočare:

  • Postavljanje dezinfekcionih barijera na farmama.
  • Stroga kontrola ulaska divljih i „stranih“ životinja.
  • Izbjegavanje miješanja stoke sa drugim gazdinstvima.
  • Dezinfekcija vozila i opreme prije ulaska na farmu.
  • Pažljiva procjena prilikom uvoza stoke, uz obavezan negativan test na slinavku i šap.

Mjere za otkupljivače mlijeka i distributere stočne hrane:

  • Obavezna dezinfekcija vozila za prevoz mlijeka i hrane prije i poslije dolaska na farmu.
  • Uvođenje dezinfekcionih barijera u objekte.
  • Stroga kontrola prevoza živih životinja.

Posebna pažnja na uvoz svježeg sirovog mlijeka:

  • Prerađivači koji uvoze mlijeko iz EU, posebno iz zemalja sa registrovanim slučajevima zaraze, moraju pojačati biosigurnosne mjere.
  • Kritična tačka je ukrštanje puteva kamiona koji prevoze mlijeko iz zaraženih područja.

Apel nadležnim institucijama

Udruženje traži od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da unaprijedi kontrole trgovine živim životinjama, uvede njihovu evidenciju i omogući praćenje preko GPS sistema.

Takođe, neophodno je da Komisija za veterinarstvo hitno donese odluku o obaveznom testiranju svih životinja koje ulaze u BiH na prisustvo slinavke i šapa.

Distributeri stočne hrane i proizvođači hraniva pozivaju se na dodatne mjere predostrožnosti pri nabavci i distribuciji, kako bi se smanjio rizik unosa zaraze u BiH.

Saopštenje u orinalu možete pročitati ovdje

Bilje na balkonu: Šta posaditi u martu za brz rast i bogat urod?

Mart je odličan mjesec za početak sadnje bilja na balkonu, jer se dani produžuju i temperatura postepeno raste.

Iako je još uvijek rano za neke biljke koje zahtijevaju toplinu, postoji nekoliko vrsta bilja koje možete posaditi na balkonima u martu. Evo nekoliko prijedloga „Nezavisnih„:

Peršun (Petroselinum crispum)

Peršun je izuzetno otporan na hladnoću i može se posaditi već u martu. Možete ga posaditi u posude ili tegle, a zahtijeva sunčano mjesto i redovno zalijevanje.

Bosiljak (Ocimum basilicum)

Bosiljak je biljka koja voli sunce i toplinu, pa ako su temperature već dovoljno visoke, možete početi s njegovom sadnjom u martu. Sadi se u posude koje možete držati na sunčanom balkonu, a važno je paziti da tlo bude uvijek vlažno, ali ne previše mokro.

Majčina dušica (Thymus vulgaris)

Majčina dušica je otporna na hladnoću i može se posaditi u martu, posebno ako je balkon zaštićen od jakih vjetrova. Ova biljka voli sunčana mjesta i suvo tlo, pa je odlična za balkone koji imaju dobar izvor svjetlosti.

Menta (Mentha spp.)

Menta je jednostavna za uzgoj i može se posaditi već u martu. Potrebno joj je sunčano ili polusjenovito mjesto, a redovno zalijevanje je važno, ali pazite da ne bude previše vlažno jer menta može trunuti.

Origano (Origanum vulgare)

Origano je još jedna biljka koja može podnijeti hladnije temperature i može se posaditi početkom proljeća. Kao i majčina dušica, origano voli sunčana mjesta i dobro drenirano tlo.

Cilantro (Coriandrum sativum)

Cilantro (korijander) je biljka koja preferira hladnije temperature, tako da se može posaditi u martu. Voli sunčana mjesta, ali može podnijeti i polusjenu. Redovno zalijevanje je važno, ali pazite da ne prekomjerno zalijevate.

Lavanda (Lavandula spp.)

Lavanda se može posaditi na balkonu u martu, jer je to biljka koja voli sunce i dobro drenirano tlo. Lavanda je otporna na sušu, ali joj je potrebno puno svjetlosti da bi dobro rasla.

Luk (Allium fistulosum)

Ako želite posaditi nešto od povrća, luk je dobra opcija za mart. Možete posaditi mladi luk u posude i on će brzo rasti. Luk voli sunčana mjesta i zahtijeva povremeno zalijevanje.

Rotkvica (Raphanus sativus)

Rotkvica je brzorastuća biljka koja se može posaditi u martu. Voli hladniju temperaturu, pa je idealna za ranu proljetnu sadnju na balkonu. Potrebno joj je sunčano mjesto i redovno zalijevanje.

Salata (Lactuca sativa)

Salata je još jedna biljka koja se može posaditi na balkonima u martu, jer voli hladnije temperature. Salata ne zahtijeva puno prostora, pa je idealna za sadnju u posudama ili teglama. Potrebno joj je sunčano ili polusjenovito mjesto i redovno zalijevanje.

Savjeti za sadnju bilja na balkonu u martu:

Izbor posuda: Odaberite posude s dobrom drenažom kako bi voda mogla slobodno prolaziti, čime se sprječava truljenje korijena.

Zaštita od mraza: Ako noći još uvijek mogu biti hladne, možete pokriti biljke zaštitnom folijom ili ih staviti na zaštitno mjesto tijekom noći.

Pravilno zalijevanje: Pazite da biljke ne preplavite vodom, jer mnoge od njih ne podnose stalno vlažno tlo. Redovno, ali umjereno zalijevanje je ključno.

Sadnjom ovih biljaka u martu možete uživati u svježim začinima i bilju tokom cijele proljeća i ljeta.

Izvor: nezavisne novine