Naslovnica Blog Stranica 37

Odlično organsko đubrivo: 5 načina da iskuristite LJUSKE OD JAJA za baštu i sobno cvijeće

Ljuska od jaja je izuzetno hranljiva za zemljište, a to baštovani odlično znaju.

Nije tajna da su jaja puna proteina, vitamina i minerala i da su zbog toga najhranljivija namirnica na svijetu. Širom svijeta prosečna osoba pojede oko 150 do 200 jaja godišnje.

Šta se dešava sa svim tim ljuskama od jaja?

Ljuska kokošijeg jajeta sastoji se od 96% kalcijum karbonat kristala koji su međusobno vezani za proteine. Zbog svega toga nikad, ali nikad ne bacajte ljuske od jaja.

Predlažemo vam 5 načina kako možete da iskoristite ljuske od jaja u svom vrtu ili bašti:

1. Đubrivo

sadnja paradajza
Foto: agrosavjet.com

Najviše kalcijuma nestoja paradajzu i paprikama prilikom rasta. Zbog toga ljuske od jajeta smrvite i stavite u rupu u kojoj ćete posaditi ovo povrće.

U kasnu jesen, kada zemljište pripremate za mirovanje, pobacajte po bašti ljuske od jaja i prekopajte zemlju. U proljeće kada ugreje sunce, biljke će vam biti zahvalne zbog ovoga.

2. Eliminator puževa

Svaki baštovan muku muči sa puževima. Čim nikne prva salata eto njih da je pojedu do poslednje travčice. Ali sada ljuske od jaja na grubo izlomite i napravite granicu oko salate ili drugih biljaka i ne brinite. Puževi neće moći da pređu preko grubih ivica ljuski od jaja, savetuje naturallivingideas.com

3. Čašica za rasad uzgoj rasada u ljuskama od jajeta

Kada razlupate jaje dobijete dve jednake ljuske. Napravite male rupe na dnu tih ljuski, radi drenaže, zatim ljuske napunite zemljom stavite u njih seme i nazad ih vratite u kartonske kutije. Nakon par nedelja seme će brzo da nikne a vi sačekajte dok biljka ne postane dovoljno jaka za presađivanje u baštu. Nema potrebe da vadite rasad iz ljuske od jajeta. Jednostavno sve zajedno posadite u baštu. Ljuska će se vremenom razgradit i korenu dati preko potrebno đubrivo.

4. Hrana za ptice

Ukoliko želite da pomognete malim ptičicama da prežive hladnu zimu, dovoljno je da u hranilice širom dvorišta izmrvite malo ljuske od jaja pomiješane sa hranom za ptice. To će ih osnažiti dovoljno da prežive surove uslove života.

5. Estetika

Zemlju oko biljke možete da pokrijete lepo opranim ljuskama od jaja. Saksijsko cvijeće će bujati a vi ćete imati lijepu dekoraciju a zemlja oko cvijeća se neće ni videti.

Orahovača – recept star 90 godina

Orahovača je liker star vijekovima. U svakom kraju Balkana su je pravili. Negdje su kombinolali samo zelene orahe i alkohol, negdje su dodavali i med. Treba vam malo sastojaka, ali dosta vremena, jer orahovača je spremna tek posle 40 dana.

Ljekoviti liker od oraha, popularna orahovača, u narodnoj medicini vijekovima se koristi za bolesti želuca i štitne žlezde.

Ovaj prirodni recept idealan je za jačanje imuniteta, a pomaže i kod anemije.

Mlad orah, dok je još zelen, bogat je vitaminom C i jodom i blagotvoran za štitnu žlijezdu.

Ako želite da napravite ukusnu i zdravu orahovaču, na sajtu City Magazine prenose savršen recept star 90 godina.

Sastojci:

  • 18 mladih zelenih oraha
  • 1 kg šećera (ili još bolje meda)
  • 2 litra domaće rakije
  • 2 limuna
  • 1 pomorandža
  • 2 karanfilića
  • 2 do 4 listića pelina
  • 1 štapić cimeta
  • 1 mahuna vanile
  • 5 zrna kafe
  • 1 vanilin šećer
  • 1 litar belog vina

Priprema:

Orahe operite, isijecite ih napola ili čak na četiri dijela.

Limun i pomorandžu operite, isijecite na tanke komade i dodajte u lonac

U veliki lonac ili plastičnu posudu stavite red oraha, pa ih posipajte polovinom šećera.

Dodajte limun, pomorandžu, karanfilić, pelin, cimet, vanilu i zrnca kafe, potom ostatak oraha i šećera.

Na kraju sve prelijte rakijom i dobro promiješajte i poklopite.

Posudu držite na suncu 40 dana, ali svaki dan je malo promiješajte kako bi se sastojci što bolje povezali.

Nakon 40 dana mješavinu procijedite kroz gazu, dodajte litar vina i vanilin šećer.

Dobijeni liker prelijte u staklene flaše i držite ih na tamnom i hladnom mjestu.

Pepelnica jabuke – Kako zaštiti jabuku od ove bolesti

Prouzrokovač pepelnice jabuke je parazit (Podosphaera leucotricha). Napada sve zeljaste delove jabuke (lišće, letoraste, cjvetove i plodove) stvarajući karakterističnu brašnastu sivobijelu navlaku na njima. U slučaju osjetljivog sortimenta pepelnica može biti štetnija od čađave pegavosti listova i krastavosti plodova jabuke.

Klimatski uslovi našeg podneblja odgovaraju parazitu, pa ukoliko se ne sprovedu adekvatne mjere zaštite pričinjava značajne štete i gubitke. Pored gubitka u kondiciji voćaka, čini i direktne štete prouzrokujući simptome na plodovima. Simptomi oboljenja vidljivi su na izdancima, listovima, cvetovima u vidu bele, a vremenom sive brašnaste navlake. Iz zaraženih pupoljaka razvijaju se kratki deformisani izdanci. Zaraženi cvjetovi su sitniji, deformisani, vremenom izumiru i opadaju. Na plodovima se simptomi ispoljavaju u vidu mrežavosti. Kod kasnijih zaraza simptomi ostaju lokalizovani u okviru pega. Tokom ljeta zaražavaju se pupoljci koji postaju zagasite boje. Jako zaražena stabla su zakržljala, imaju kratke izdanke, sitne listove i plodove.

Parazit se razvija na površini biljnih organa, prezimljava u vidu micelije, a konidije patogena prouzrokuju sekundarne infekcije. Sa stanovišta uslova spoljne sredine, pepelnica nije zahtevna: micelija se razvija već na 5°C, konidije mogu da izvrše sekundarne infekcije na temperaturama između 10-32°C (optimalno 22-24°S), za šta je još potrebna minimalna vlažnost vazduha od 40%.

Za brzo širenje patogena potrebno je toplo i sparno vrijeme. Intenzitet oboljenja zavisi od brojnih agrotehničkih činilaca, a agrotehničke i nepesticidne mjere su od velikog značaja, posebno izbor sorata manje osetljivih na navedenog parazita, tip zasada, formiranje redova u pravcu duvanja dominantnih vetrova, a jedna od najbitnijih nepesticidnih mjera je mehaničko uklanjanje bijelih mladara pri rezidbi.

Osnovna mjera zaštite jabuke od pepelnice se ostvaruje primjenom fungicida, a hemijske mjere zaštite treba uskladiti sa borbom protiv čađave pjegavosti listova i krastavosti plodova jabuke. Suzbijanje pepelnice jabuke počinje još od faze zeleni listići 10 cm iznad ljušture pupoljka ukoliko se vizuelnim pregledom primijete simptomi.

Savetodavac zaštite bilja Aleksandar Zdravković

Zeleni pijesak – organsko đubrivo koje čini čuda u bašti

Kada je baštu potrebno obogatiti hranljivim materijama, popraviti kvalitet zemljišta i nahraniti biljke, na raspolaganju je nekoliko opcija gotovih prirodnih đubriva. Jedno od najboljih je zeleni pijesak.

Zeleni pijesak je organsko đubrivo koje sadrži depozite minerala koji su nekada bili dio okeanskog dna.  Sastoji se od morske potaše, silicijum dioksida, magnezijuma, kreča, fosforne kiseline, gvožđe oksida i oko 30 drugih minerala u tragovima.

Odnos azota-fosfora-kalijuma (NPK) je otprilike 0-0-3, što praktično znači da je odličan izvor kalijuma koji je važan osnovni element za ukupno zdravlje biljaka i njihovu otpornost na bolesti.

Postoje mnoge prednosti upotrebe zelenog pijeska. Koristi se kao regenerator tvrdog zemljišta, popravljajući mu strukturu i sadržaj hranljivih materija. Pjeskovito zemljište, takođe, može da ima koristi od zelenog pijeska jer može da mu poveća kapacitet zadržavanja vlage. Pored navedenog, zeleni pijesak pomaže boljem razvoju korijena biljaka, poboljšava cjelokupno zdravlje biljaka, itd.

Kako se koristi zeleni pijesak?

Ovo prirodno đubrivo nije rastvorljivo u vodi i zato se rasipa po tlu. Nanosi se u rano proljeće. Nije toksično za ljude i životinje i, ono što je jako važno, nije štetno za sve važne mikroorganizme i crve u baštenskoj zemlji.

Iako zvuči kao revolucionarno otkriće, zeleni pijesak, zapravo, nije ništa novo. Riječ je o jednom od najboljih sertifikovanih organskih izvora kalijuma. Postoji već decenijama i veoma je popularan kod profesionalnih baštovana.

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Sobno cvijeće, kao i sezonsko ljetnje cvijeće koje raste u saksijama, s vremena na vrijeme može da zaostane u rastu.

Ukoliko primijetite da su listovi sobnog bilja počeli da klonu i gube boju, a da cvjetnice odjednom prestaju da budu bujne iako dobijaju neophodnu prihranu, problem se uglavnom krije u sabijenoj zemlji.

Da biste riješili ovaj problem, ne morate da presađujete cvijeće u veće saksije, niti da mu mijenjate zemlju.

Sve što bi trebalo da uradite jeste da običnom drvenom olovkom ili drvenim štapićem za kinesku hranu dobro izbušite zemlju i tako pospješite protok vazduha.

Naime, što zemlja duže stoji u saksiji i što cvijeće dobija veću količinu vode, to zemlja počinje više da se stvrdnjava, pa ponestaje prostora koji je potreban da bi kiseonik mogao da cirkuliše kroz zemlju.

Laganim pokretima spustite drvenu olovku ili drveni štapić u saksijsku zemlju što dublje možete. Ukoliko čujete kako korijenčići biljaka pucketaju, nemojte da vas to zavara – samo nastavite da olovkom ili štapićem prolazite kroz zemlju, piše Telegraf.

Kada na ovaj način tretirate zemlju u saksiji, za šta vam po saksiji neće biti potrebno više od pet minuta, biljku zalijte manjom količinom vode koja je odstojala na sobnoj temperaturi. Biljka će upiti vodu, a korijenčići koje ste presjekli prilikom tretiranja zemljišta će se lagano oporavljati.

Ovaj postupak primjenjujte jednom mjesečno. Ako biljka i dalje zaostaje u rastu, presadite je u veću saksiju, a za sadnju koristite novu zemlju, prenosi Krstarica.

Pokretanje plasteničke proizvodnje: Savjeti za uspješan start

Veliki broj gazdinstava na svojim okućnicama imaju plastenike i za svoje potrebe gaje povrće. A sve veći broj mlađih je zainteresovan za plasteničku proizvodnju, jesen je pravo vrijeme da se krene s prvim radovima. Prioritet je odrediti položaj plastenika, izabor folije, priprema zemljišta i sjemena. Tehnologija proizvodnje na otvorenom i u zaštićenom prostoru je slična , ali ima još mnogo detalja gdje mora da se obrati pažnja jer su greške česte. Stvaranjem dobrih uslova pogoduju ne samo gajenim biljkama, već i korovskim biljkama, pa i štetočinama. Zato je borba s njima teža i zahtevnija.

Kvalitet i stanje zemljišta su jako bitni i ono mora da ispunjava određene uslove i kvalitete. Kvalitetna zemljišta koja ispunjavaju naše zahteve moraju imati:

  • dobru plodnost, dobar vodno-vazdušni režim, da su rastresita, ravna i da ima visok sadržaj humusa od 3 do 5%
  • da nisu zakorovljena,
  • da nemaju ostatake pesticida i teških metala,
  • da ne sadrže uzročnike bolesti i štetočine, posebno nematode, i da je nivo podzemnih voda najviše do 1,0 m ispod površine.
Pročitajte: Leptir plastenik: jeftin i praktičan

Prije postavljanja plastenika treba da se sprovede kvalitetna obrada zemljišta, podrivanje, ravnanje i usitnjavanje. Postavi drenažni sistem sa odvodnim kanalima. Ukoliko se ne bi sprovela drenaža vrlo brzo bi došlo do zabarivanja i zaslanjivanja zemljišta, kao posljedica intenzivnog navodnjavanja koja se primjenjuje pri proizvodnji u zaštićenom prostoru. Dobro bi bilo da se ostvari mogućnost kontrole odvođenja vode, odnosno da se zna koliki dio vode biljka iskoristi.

Dezinfekcija zemnjišta je obavezna i fitosanitarna priprema. Cilj je da se unište biljne štetočine još prije početka proizvodnje u plasteniku.

Dezinfekcija zemljišta se obavlja prije zasnivanja rasada, dok se kompost za tople leje, sandučići i saksije dezinfikuju uvijek posle pripreme, a prije sjetve. Brojne štetne insekte, parazite koji prouzrokuju poleganje i sjeme korova najefikasnije uništava vodena para. Ovi, uređaji su skupi, pa se zemljište najčešće zaliva rastvorom: cineba, benomila ili previkura, fungicida koji samo sprječavaju razvoj bolesti. Ako se tokom obrade otkriju žičari, rovci ili larve gundelja, preporučuje se rasturanje zemnjišnih insekticida.

Protiv podgrizajućih sovica preventivno se unose “tetaton granule”. Korove, posebno u manjim plastenicima i lejama, najbolje je uklanjati ručno ili plamenom.

Pored zemljišta, obavezno je dezinfikovati pribor i alat, koji se potapaju u rastvor masne sode ili plavog kamena (5%).

Drveni ramovi, sandučići i kolje ostave se nekoliko sati u rastvoru karboleuma (priprema se od 10-15 litara ovog sredstva i 100 litara vode). Na kraju se izvade i obavezno ostave nekoliko sati napolju, da se prosuše i da karboleum izvetri.

Sjeme proizvedeno na svom gazdinstvu, prije sjetve treba dezinfinkovati fungicidima registrovanim za tu namjenu. Uvijek prednost dati deklarisanom sjemenu, proverenih sjemenskih kuća jer je već zaštićeno.

PSSS-Jagodina savetodavac Dragan Mijušković

Kada se bere list smokve za čaj?

U davna vremena čaj od smokvina lista pio se kao pomoć kod bronhitisa i drugih plućnih bolesti, što ne čudi jer listovi imaju protuupalno djelovanje. Prepuni su hranjivih materija i bogat izvor vitamina A, B1 i B2. Također, sadrže minerale kao što su fosfor, mangan, kalijum, kalcij, natrijum i željezo.

List smokve bere se u kasno proljeće, ljeto ili u ranu jesen. Otrgnite sa stabla zdrave i čitave listove te ih rasporedite po površini na kojoj ćete ih sušiti. Možete svezati peteljke pa objesiti na povišeno mjesto. Sušite ih u sjeni, u tamnoj i prozračnoj prostoriji.

Kad se listovi saviju i mrve pod prstima prilikom stiskanja, znači da su se osušili. Osušene listove usitnite prstima pa pohranite u staklenku s poklopcem. Koristite ih tokom cijele godine.
Čaj od lista smokve – recept
Suvo lišće smokve priprema se na jednak način kao bilo koji ljekoviti čaj. Možete dodati više ili manje listića ovisno o tome želite li jaču ili slabiju aromu čaja.

Sastojci:

  • 2 čajne kašičice suvih, usitnjenih listova smokve
  • 250 ml vode.

Priprema

  1. Zakuvajte vodu u manjem loncu.
  2. Dodajte potrebnu količinu suvog smokvinog lišća.
  3. Poklopite i ostavite da odstoji 15 – 20 minuta.
  4. Gotov čaj procijedite u šoljicu.
  5. Poslužite toplo, a po želji zasladite s malo meda.

Preporučuju se 2 – 3 šoljice čaja dnevno. Čaj od listova smokve pijte 30 dana, svaki dan. Pauzirajte 2 – 3 nedjelje kako bi čaj imao jednako snažno ljekovito svojstvo kod sljedeće kure.

Za šta je sve ovaj čaj kostistan pročitajte OVDJE!

Narodni načini za suzbijanje krompirove zlatice i biljnih vaši u vrtu

Krompirova zlatica i biljne vaši – Ubrajaju se u jedne od najnapornijih štetočina u baštama. Borba protiv ovih proždrljivih nametnika zahtijeva mnogo truda, vremena i novca, ali nisu sve metode su efikasne i dugoročno održive. Ove izdržljive štetočine se iznova pojavljuju na biljkama. Iskusni baštovani znaju da i mali štetnici mogu prouzrokovati velike probleme. Ako se ne preduzmu mjere na vrijeme, postoji rizik da ostanemo bez prinosa – insekti sa nezasitim apetitom napadaju biljke i doslovno uništavaju sve što im se nađe na putu. Dok krompirova zlatica ograničava svoje gastronomske interese na biljkama iz familije solonaceae (pomoćnice) a tu spadaju krompir i paradajz, biljne vaši sa radošću napadaju krastavce, kupus, mahunarke, tikve, kao i voćke, grmlje sa bobicama i cvijeće.

Da biste zaštitili biljke od šteočina, a istovremeno sačuvali budućei prinos, baštovani obično započinju s blagim metodama.

Narodni načini koji mogu pomoći u suzbijanju krompirove zlatice:

  • Ručno sakupljanje – provodi se na malim površinama dok je broj štetnika mali. Postupak se ponavlja nekoliko puta nedeljno. Sakupljene štetočine treba uništiti.
  • Lukova ljuska – djelotvoran način za mali broj insekata. Uzmite bocu od tri litre i napunite je do trećine lukovom ljuskom, zatim dolijte toplu vodu do ruba i stavite je na tamno mjesto na dva dana. Nakon toga, procijedite sadržaj boce i razrijedite ga vodom u omjeru 1:2. Zatim dodajte 10 g tekućeg sapuna, dobro promiješajte i poprskajte sadnice.
  • Rastvor od senfa – jeftin prirodni repelent koji odbija insekte. Razrijedite 100 g senfa u prahu u 1 litri vode i dodajte malo tekućeg sapuna, promiješajte i poprskajte biljke.
  • Uništite krompirovu zlaticu krompirovom zlaticom: Ovo je vrlo zanimljiv metod borbe protiv krompirove zlatice, koji se zasniva na tome da se jedna vrsta ne hrani svojom vrstom (nekanibalizam). Ovaj postupak se sastoji od toga da se u posudu kojoj znamo zapreminu (0,25L, 0,5L, i tako dalje) prikupi što više krompirovih zlatica.Zatim se te zlatice istucaju tučkom ili nekim drugim predmetom (kamenom), i ta zapremina zlatica se prelije sa dvadeset puta većom količinom vode. Recimo, ako imamo posudu od jednog decilitra zlatica, prelijemo je sa dva litra vode. Zatim se takav rastvor ostavi da odstoji 7-10 dana, i onda se obavezno vrši njegovo razblaženje u odnosu 1:3 (na jedan litar rastvora dodaje se tri litra vode). Tim rastvorom tretiramo stabljike krompira.
  • Posipanje drvenim pepelom – prije cvatnje, postupak provodite svake dvije nedelje, a nakon cvjetanja – jednom mjesečno. Rano ujutro, nakon rose ili nakon kiše, obilno posipajte grmove pepelom. Preporučena količina je 5-7 kg na sto kvadratnih metara sadnica. Ako nemate peć, može biti teško nabaviti toliko pepela. Takođe, pepeo je koristan jer njegovo prisustvo tjera mrave i puževe.

Narodni načini suzbijanja biljnih vaši:

  • Voda – zalijevanje grmlja običnom vodom pod pritiskom kako bi se insekti oborili na zemlju – tada će se lisne vaši moći vratiti samo uz pomoć mrava. Ovaj način se koristi za kulture s gustim lišćem, jer snažan mlaz može oštetiti listnu površinu.
  • Neem ulje je prirodni insekticid koji se dobija iz sjemenki biljke Azadirachta indica. Pomiješajte 1 kašičicu neem ulja s 1/2 litre vode i dobro promiješajte. Koristite kao sprej za biljke.
  • Preparat od koprive pokazao je, takođe, dobre rezultate. Za njegovu primjenu potreban je 1 kg svježe koprive ili da 200 g suve koprive prelijemo sa 10 litara vode. Zatim treba ostaviti da kopriva odstoji potopljena 12-24 sata, ne duže jer u tom slučaju kopriva gubi svojstva insekticida. Preparat potom procedimo i tretiramo napadnute biljke. Ovaj preparat je uspješan u borbi protiv zelenih lisnih vaši, dok se kod crnih vaši pokazao manje efikasan.
  • Infuzija pepela – u kanti vode razrijedite 2 šoljice pepela i ostavite da odstoji 12 sati. Nakon toga možete započeti s tretmanom.
  • Infuzija češnjaka – usitnite 150 g češnjaka i prelijte s 10 litara vode. Ostavite smjesu da odstoji jedan dan, a zatim je poprskajte na biljke.
  • Pripravak od duvana:
    • može se uzeti pepeo od cigara i time posuti zemlja oko biljke koju su napale lisne vaši,
    • od listova duvana se može napraviti čaj tako što se namače tri sata u toploj vodi, doda mu se malo deterdženta sa suđe i time prska biljka.

STAVITE OVO BLIZU CVIJEĆA I BILJNE VAŠI ĆE SAME BJEŽATI: Veoma je JEFTINO, nikada nećete imati problema

Biljne vaši predstavljaju veliki problem za cvijeće, posebno u periodu kada počnu da cvjetaju, a vaši se iznenada pojave na njima. Ali postoji rješenje i za to.

Naime, postoje biljke koje je dobro da posadite u okolini cvijetnih žbunova, a prema riječima stručnjaka, to su bijeli luk i vlašac, koje same od sebe imaju jaku aromu i tjeraju biljne vaši.

Takođe, kao dobro rješenje pokazao se i rastvor koji ih suzbija. Naime, uzmite nekoliko kapi deterdženta za suđe i razblažite sa vodom. Tu smjesu isprskajte po zaraženom bilju, vodeći računa da isprskate i ispod listova gde se često kriju jaja biljnih vaši. Sapunica će uništiti voštani, zaštitni deo koji su štetočine napravile i one će umreti.

Ali budite pažljivi, ova mješavina će ubiti i korisne insekte, zbog čega ne smete da je često primjenjujete..

Pročitajte: Evo nekoliko zanimljivih načina da očistite kućne biljke

Takođe, neke domaćice praktikuju i da parčetom vate natopljenom alkoholom pređu listove biljke. Na taj način ćete ukloniti larve sa listova. Nakon toga, operite biljku mlakom vodom.

U borbi protiv vaši dobra su i esencijalan ulja timijana, paprike, karanfilića i ruzmarina. Stavite 4 do 5 kapi u vodu, pa sve stavite u raspršivač. Dobro isprskajte zaražene biljke. Ova mješavina će uspešno ukloniti biljne vaši, ali će ubiti i njihova jaja.

Zaštitite jagodu od truleži i insekata posle kiše

U prethodnom kišnom periodu jagoda na otvorenom bila je pred samo branje, tako da je kiša koja je pala dovela do pojave truleži. Jedan od onih koji je pretrpio štetu i izgubio cijeli tadašnji rod na otvorenom je i Igor Ranković iz Begaljice u Beogradu.

– Sve do kiše je bilo odlično, kad je pala kiša ne znam šta se desilo, ali rod je kad je trebalo da se bere istrulio, sad ovaj sledeći je dobar. Da li je u kiši bilo neke prljavštine ne znam, ali je kompletan rod stradao. Ne samo kod mene, kod svakog ovde, posle te prve kiše – rekao je Ranković za Dobro jutro. Kako se to ne bi desilo i u nekom narednom periodu Mira Gavrilović diplomirani inž. poljoprivrede – fitomedicina, objasnila je šta i kada treba upotrebiti od fungicida.

– Jagoda je sad u fazi cvjetanja i sazrijevanja plodova. Nagle promjene temperatura i naizmenične pojave kiše i sunca, predstavljaju veliku mogućnost za razvoj truleži plodova (Botritis cinereal) i pojavu štetnih insekata, zbog čega je potrebno izvršiti dodatnu zaštitu jagode – rekla je zaštitarka, naglašavajući da je to najbolje učiniti fungicidima sa malom karencom.

– Za suzbijanje truleži potrebno je preventivno izvršiti zaštitu zasada jagode fungicidima sa malom karencim kao što su Enter ili ili Teldor, koji imaju karencu od svega 3 dana. Za štetne insekte, tripse i biljne vaši, neophodno je upotrijebiti preparat Laufer ili Sivanto prime, koji isto imaju malu karencu od svega 3 dana – osim zaštite potrebno je i prihraniti voće đubrivima.

– Uz primjenu fungicida i insekticida neophodna je prihrana biljaka tečnim ili vodotopivim đubrivima. Kalcijum plodovima jagode daje čvrstinu, a Kalijum krupnoću ploda. Preporuka je uzimati đubriva sa povećanim sadržajem Ca i K, i na razmak od 7 dana dodavati biljci. Prihrane koje preporučujemo: Wuxal Ca ili Wuxal Aminocal i Wuxal K. – zaključila je Mira Gavrilović dipl. inž. poljoprivrede.

Tekst: Zorica Dragojević