Naslovnica Blog Stranica 35

Mušmula: Zaboravljena voćka – otporna, hranljiva i ljekovita

Agrosavjet
-
0
Mušmula: Zaboravljena voćka – otporna, hranljiva i ljekovita

Mušmula (Mespilus germanica L.) je vrsta voćaka koja je predstavnik grupe jabučastog voća u koje spadaju još jabuka, kruška i dunja. Stara je voćna vrsta koja je prema pisanim podacima gajena u antičkoj Grčkoj i Rimu. Smatra se da potiče sa Kavkaza odakle je širenjem preko Grčke i Rima došla na Balkansko poluostrvo.

Mušmula uspijeva u jako nepovoljnim uslovima bez opasnosti od izmrzavanja obzirom da cvjeta tokom maja mjeseca, dajući visoke prinose i kvalitet plodova. Plod mušmule se koristi za jelo i preradu u smekšanom stanju od davnina, prije svega zbog svojih hranljivih i ljekovitih svojstava. Gnjili plodovi potpomažu funkcije organa za varenje, prije svega zbog velikog sadržaja taninskih i pektinskih materija. Nedozrela mušmula zbog povišenog sadržaja tanina koji stežu sluzokožu koristila za zaustavljanje krvarenja usne duplje i desni. U slučajevima potrebe stezanja tkiva i protvivupalnog djelovanja koristi se list mušmule zbog veoma visokog sadržaja tanina. List mušmule se koristi za spravljanje raznih mješavina čajeva.

Plod mušmule je specifičnog izgleda, uglavnom loptastog oblika, pokožica je mrka sa izraženim ostacima čašice, pokožica je tvrda i neznatno hrapava. Meso ploda dok nije gnjilo je svijetlo braon (krem) boje, a kada ugnjili je tamno braon i izgleda kao pasta. Ima slatko nakiseo, prijatno osvježavajući ukus i diskretnu aromu. Plodovi se beru u novembru i decembru, a koriste se za jelo i različite vidove prerade (pripremanje pasta, marmelada, džemova, likera i rakije) kad ugnjile dve do šest nedelja posle berbe.

Stablo mušmule podnosi do ( -20<sup>O</sup>S) i mada joj najviše odgovaraju vinogradarske zone uspješno se može gajiti do 700, čak i 1000 metara nadmorske visine. Odgovaraju joj različiti tipovi zemljišta, ali najbolje rezultate daje na plodnim i krečnim, a najslabije podnosi zbijena i pretjerano vlažna zemljišta. Može se kalemiti na divlju krušku, oskorušu, bijeli glog i dunju. Podlogu treba birati prema tipu zemljišta, tako da je na dubokim zemljištima mušmulu najbolje koristiti kalemljenu na divljoj krušci, na siromašnim na oskoruši, na suvim plitkim i krečnim na bijelom glogu, a na plodnom i strukturnim kalemljenim na dunju.

Agrotehnika mušmule nije zahtjevna, rezidba je minimalna i svodi se na proređivanje grana i grančica. Mušmula je vrsta veoma otporna na bolesti, tako da se praktično može gajiti bez hemijske zaštite, što je svrstava u red visoko vrijedne biološke hrane. Veoma je zahvalna za organski način gajenja. Mana joj je velika osetljivost na bakterioznu plamenjaču koja je jedan od glavnih činilaca slabog širenja i gajenja na okućnicama i hobi varijantama.

Kako odabrati paradajz da je pravi domaći, a ne iz plastenika

Agrosavjet
-
0
Kako odabrati paradajz da je pravi domaći, a ne iz plastenika

Iako znamo da proljeće nije sezona kada treba kupovati paradajz i očekivati da je sočan i ukusan – malo ko će mu odoljeti na tezgama koje su u ovo doba godine najšarenije. Ipak, da biste izabrali domaći, a ne neki hibridni koji je na oko savršen a bezukusan morate da se oslonite na staromodne trikove.

Kada kupujete paradajz najbolje je da birate kod prodavca koji nudi raznovrstan paradajz, koji nije iste veličine, boje, malo je kvrgav ili deformisan. Što je paradajz nepravilnijeg oblika veća je vjerovatnoća da je prirodno uzgajan.

Tražite lokalno

Ako ste u prilici kupujte od seljaka u njihovom domaćinstvu. Najizvrsniji paradajz će skoro uvijek biti onaj koji je prešao najkraću razdaljinu, i veća je vjerovatnoća da će sazrjeti u zemlji, a ne u zadnjem dijelu kamiona i hladnjača.

Držite, ali ne stiskajte

Manji paradajz treba da bude čvrst, ali ne kao kamen. Veći paradajz treba da bude težak za svoju veličinu i da ne bude ni previše čvrst ni previše mekan ili natečen.

Pomirišite

Ako se aroma ne osjeća kada ga pomirišete paradajz je nedozreo. Odličan paradajz treba da miriše i da sa slašću osjetite njegov bogat ukus.

Ako nije ljeto, izaberite čeri

Kada vam treba paradajz van sezone, najbolji izbor je čeri paradajz. Pošto je manja vjerovatnoća da će imati oštećenja u transportu, manje sorte kao što je čeri paradajz mogu da sazrijevaju duže prije nego što se beru, što znači da su obično ukusniji, piše Bon Apetit.

Nije grijeh koristiti konzervisano

Čak i u sezoni ako planirate da kuvate nešto sa sokom od paradajza uvijek birajte konzervisan. Lakše je i traje kraće sama priprema sosa, čorbe ili nekog jela, prenosi „Politikin magazin„.

Njega jagode posle berbe: Zakidanje stolona

Agrosavjet
-
0
Njega jagode posle berbe: Zakidanje stolona

Jagoda je voćka sa najkaćim životnim vijekom. U zavisno od sorte i načina gajenje može da se obezbijede i dvije berbe godišnje. Da bi se iskoristili svi potencijali ne treba zapostaviti njegu nakon berbe, u koju spada i zakidanje stolona.

Produkcija stolona i živića u proizvodnim zasadima jagoda zavisi od više faktora, kao što su sorta, tip zemljišta, koliko je obezbijeđeno vode, ishranjenost bokora… Stoloni se počinju intezivno razvijati nakon završetka berbe jagoda, od juna do septembra.

Pročitajte: Čime “hraniti” jagode? Dajte im samo 3 doze ove mješavine i one će roditi kao nikada prije

Upravo u tom period potrebno je redovno ih zakidati, u fazi kada dostignu dužinu 10-15 cm. Pošto se razvijaju trošeći hranu od matične biljke, slabe njen razvoj i negativno utiču na prinos i kvalitet plodova u narednoj godini. Primjenom ove pomotehničke mjere prinos se može povećati i do 50 posto u odnosu na zasade gdje su stoloni pušteni da se slobodno razvijaju.

Stoloni se ne zakidaju jedino u slučaju kada se koriste za podizanje novog zasada. Uslov za to je da su dobrog zdravstvenog stanja. Uklanjanje stolona se obavlja ručno makazama ili nožem. Ne preporučuje se čupanje kako ne bi došlo do povređivanja čitave biljke. U zasadima u kojima se ne koristi malč folija uklanjanje stolona se može obaviti mehanizovano – prilikom međuredne obrade.

Smokvina mliječna tečnost rješenje za bradavice i druge kožne probleme!

Agrosavjet
-
0
Smokvina mliječna tečnost rješenje za bradavice i druge kožne probleme!

Smokvino mlijeko ili sok iz smokve dugo je poznato po svojim ljekovitim svojstvima, dobiva sve veću pažnju zbog svoje sposobnosti da se nosi s raznim kožnim problemima. Ova tečnost, koja se prirodno pojavljuje kad se odlomi list smokve ili sam plod, pokazala se kao blagotvorna za tretiranje fleka, pijega, keratoza, bubuljica, ekcema i drugih kožnih izraslina, uključujući i mjesta sa psorijatičnim promjenama.

Stavljanje smokvinog mlijeka na kožu postalo je popularno među pojedincima koji traže prirodne metode za njegu kože. „Svi tvrde da smokva čisti svaku fleku“, kaže jedan od korisnika, naglašavajući njezinu učinkovitost u uklanjanju različitih nepravilnosti na koži.

Jedno od najupečatljivijih svojstava smokvinog mlijeka je njegova sposobnost da se nosi s bradavicama. „Za bradavice je preki lijek“, tvrdi jedan korisnik. Postupak je jednostavan – mlijeko se nanosi na bradavicu dva puta dnevno. „To treba ponavljati svakodnevno dok se bradavica ne osuši i nestane“, savjetuje on.

Međutim, važno je napomenuti da se ovaj metod ne preporučuje za bradavice na određenim osjetljivim dijelovima tijela, npr. oko očiju, intimnim zonama itd…

Smokvino mlijeko predstavlja prirodnu alternativu mnogim kozmetičkim proizvodima na tržištu, nudeći ne samo učinkovitost već i sigurnost bez štetnih hemikalija. Njegove blagotvorne karakteristike čine ga vrijednim dodatkom u rutinu njege kože za one koji traže prirodna rješenja za svoje kožne probleme.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Ishrana tovnih pilića

Agrosavjet
-
0
Ishrana tovnih pilića

Živinarska proizvodnja je jedna od grana stočarske proizvodnje koja je u poslednjih nekoliko decenija doživjela najveći napredak. Unapređenje ove proizvodnje nastalo je najviše zahvaljujući selekciji i uzgoju genetski visokoproduktivnih sojeva i hibrida, ali i zahvaljujući novim saznanjima i tehnologijama iz oblasti ishrane, držanja i zdravstvene zaštite ovih vrsta životinja.

U poređenju sa ostalim nepreživarima, probavni trakt živine je dosta drugačiji i relativno je kratak u odnosu na dužinu tijela, tako da se hrana u njemu veoma kratko zadržava, svega oko 12 časova. Ishrana živine zasniva se na visokosvarljivoj koncentrovanoj hrani jer je aktivnost mikroorganizama u njihovom probavnom traktu minimalna, ali su zato troškovi ishrane dosta visoki i iznose od 60-65%.

Brojleri su mladi pilići koji sa 5-7 nedjelja postižu tjelesnu masu oko 2kg, kada se kolju i na tržište isporučuju u obliku polutki, trupova i raznih dijelova kao što su: bataci, karabataci, grudi, krilca i dr.

Kod spravljanja obroka za tovne piliće treba voditi računa da se zadovolje potrebe u energiji, proteinima, aminokiselinama, masnim kiselinama, vitaminima, mineralnim materijama, kao i odnosu energije i aminokiselina. Prilikom izbora hraniva mora se dobro poznavati njihov hemijski sastav, kao i svarljivost svakog hraniva. Hraniva se mogu podijeliti na energetska, proteinska, mineralna, premikse i ostale dodatke.

Pročitajte: Kalcijum, fosfor i vitamin D su neophodni za pravilan rast brojlera

Primarno energetsko hranivo u ishrani tovnih pilića je kukuruz koji se u sastav koncentrovane smjese dodaje oko 60%. Sadrži 7-9% proteina niske biološke vrijednosti, ali je lako svarljiv. Ječam ima za oko 10% manju energetsku vrijednost od kukuruza i oko 10-12% više proteina, takođe niske biološke vrijednosti i daje se u količinama od 5-10%. Prije upotrebe u ishrani tovnih pilića, ječmu je neophodno odstraniti osje. Zob sadrži dosta sirove celuloze, pa zbog toga nije pogodna za ishranu tovnih pilića i u smejese se dodaje najviše do 10%. Pšenica je žitarica koja se manje koristi u ishrani domaćih životinja a više u ishrani ljudi. Ima najviše proteina od svih žitarica (10-15%), koji su bolje biološke vrijednosti i najčešće se koristi u kombinaciji sa kukuruzom. Takođe, da bi se zadovoljile energetske potrebe tovnih pilića, u obroke se dodaju biljna ulja (najčešće suncokretovo i sojino) ili životinjske masti, ali u količinama ne većim od 10%.

Pročitajte: Uzgoj pataka – Korisni savjeti

Od proteinskih hraniva biljnog porijekla, najčešće se koriste sojini derivati: punomasni sojin griz, ekstrudirani punomasni griz, kao i sojine sačme i pogače. Sojina sačma sadrži do 50% proteina i ona je poslije kukuruza najzastupljenije hranivo u smjesama, a u obroke se može dodavati do 40%. Prije upotrebe u ishrani tovnih pilića, soja se mora termički obraditi jer sadrži antinutritivnu materiju-tripsin inhibitor, koji se neutrališe visokim temperaturama. Suncokretova sačma ima 30-40% proteina i ima više aminokiseline metionina, a manje lizina nego sojina sačma, pa je najbolje koristiti u kombinaciji ove dvije sačme. Dodaje se u manjim količinama jer pilići ne podnose visok sadržaj sirove celuloze, s obzirom da se na tržištu uglavnom može naći suncokretova sačma sa djelimično oljuštenim sjemenom.

Od ostalih proteinskih hraniva biljnog porijekla, najčešće se koriste: stočni grašak, bob, lupina, a u smjese se može dodati i dehidrirano lucerkino brašno, najviše do 5%. Od proteinskih hraniva životinjskog porijekla, u ishrani tovnih pilića najviše se koristi riblje brašno, koje sadrži od 60-70% sirovog proteina, dobre biološke vrijednosti. Osim što sadrži esencijalne aminokiseline, riblje brašno sadrži i mineralne materije: Ca, P, Mn, Fe i J, vitamine B kompleksa, kao i dosta soli. Riblje brašno ima i svoje nedostatke: skupo je, ima neprijatan miris koji prenosi na meso, podložno je kvarenju i može biti zaraženo salmonelom. Zbog neprijatnog mirisa mora se potpuno isključiti iz poslednje faze tova.

Pročitajte: Savjeti za uspiješan početak gajenja plića – Temperatura, ishrana, osvijetljenost

Mesno i mesno-koštano brašno imaju visok sadržaj proteina, dobrog aminokiselinskog sastava, ali se dosta rijetko koriste u smjesama. U poslednje vrijeme nerijetko se se potpuno izostavljaju hraniva životinjskog porijekla iz smjesa, a aminokiseline se nadoknađuju dodavanjem sintetskih aminokiselina.

Od mineralnih hraniva u ishrani tovnih pilića najviše se koriste: stočna kreda, monokalcijum fosfat, dikalcijum fosfat i trikalcijum fosfat. U koncentrovana hraniva obavezno se dodaje i stočna so (NaCl) od 0,25-0,30%. Mikroelementi: gvožđe, mangan, kobalt, bakar, cink, selen, jod i vitamini (A, D, E i K, vitamini B kompleksa, vitamin C) ulaze u sastav premiksa, koji se uglavnom dodaje samo 1% u smjese. U premikse još ulaze: antioksidansi, antibiotici, koksidiotik i biljni nosač. Ishrana tovnih pilića se može organizovati u dvije ili tri faze.

Da li insekticidi odlaze u prošlost? Stiže alternativa – lijepak za insekte!

Agrosavjet
-
0
Da li insekticidi odlaze u prošlost? Stiže alternativa – lijepak za insekte!

Lijepak za insekte na bazi jestivog biljnog ulja mogao bi da postane zelena alternativa hemijskim pesticidima koji se koriste u poljoprivredi, pokazalo je novo istraživanje.

Lijepak za insekte inspirisan je biljkama karnivorama koje koriste lepljivu materiju da bi uhvatile svoj plijen, prenosi Gardijan. Ključna prednost ovakve zaštite biljaka od štetnih insekata je u tome što je malo vjerovatno da će štetočine steći otpornost koja bi zahtijevala razvijanje mnogo većeg i jačeg tijela kod insekta.

Štetočine uništavaju velike količine hrane, a upotreba hemijskih pesticida porasla je za 50 odsto u poslednje tri decenije, uporedo sa rastućom globalnom populacijom koja potražuje više hrane.

Neki farmeri već koriste alternative hemijskim pesticidima, kao što je uvođenje drugih insekata koji eliminišu štetočine, ali se smatra da su nove lepljive kapi prvi biorazgradivi pesticid koji će ući u (masovniju) upotrebu.

Izvor: Tanjug

 

Još uvijek nije kasno: Povrće koje MOŽETE POSADITI u junu

Agrosavjet
-
0
Još uvijek nije kasno: Povrće koje MOŽETE POSADITI u junu

Sa svojim dugim, toplim danima,  jun je užurbano vrijeme u ovoj sredini baštovanske godine. 

Jun je vrijeme da posadite cvijeće i usjeve koje ste posijali u zatvorenom prostoru u proljeće kao dio vaših baštenskih ideja , kao i da berete i ponovo i posijete ranije zasade povrća da biste produžili period žetve do jeseni.

Kada je riječ o tome šta posaditi u junu,, ovo je vrijeme da se pobrinete da posadite za predstojeću jesen i zimu, dok berete plodove ranijih zasada.

Ako ste počeli da uzgajate jagode ranije tokom godine, one bi trebalo da daju plodove u junu, pa nastavite da redovno berete kako biste unapredili proizvodnju voća, prenosi Novosti magazin.

Ljetnji kupus 

Sorte ljetnjeg kupusa mogu da obezbede kupus tokom cijele godine i o njima se lako brine. Razmaknite ga na 37 cm jedan od drugog, sa 30 cm između redova kao dio vaših ideja za povrtnjak. Pazite da ne uzgajate kupus na istom mestu na kom ste ga uzgajali.

Gajite ljetnji kupus na veoma čvrstom tlu, sa dosta odležanog komposta. Uklonite kupusne leptire i gusjenice i zaštitite biljke mrežama. Takođe pokušajte sa pratećom sadnjom kako biste štetočine držali dalje od vaših usjeva kupusa.

Rotkvice

Sada kada je prošla opasnost od mraza i kada se zemlja zagrejala, možete ubaciti sjeme rotkvice u zemlju. Svojim hrskavim i jakim ukusom, rotkvice su divan dodatak letnjim salatama.Lako je naučiti kako uzgajati rotkvice , a neke od sorti možete ubrati u roku od samo nekoliko nedjelja od sjetve.

Cikorija

Svestrana salata, čiji listovi se mogu kuvati ili jesti sirovi, cikorija ima divno hrskave i delikatno gorke listove koji imaju karakterističan ukus. Seme vrste cikorije možete sijati na otvorenom, direktno u dobro pripremljeno, slobodno drenirano zemljište na sunčanom mjestu u junu. Posijte seme na dubinu od 1,5 cm ili posadite u redove na 30 cm jedan od drugog. Ukusni usjevi bi trebalo da budu spremni za berbu od kasnog ljeta do jeseni.

Zelena salata 

Sjajan trik za krastavce i jagode: Samo kap ove tečnosti spasiće cijelu baštu od truljenja

Agrosavjet
-
0
Sjajan trik za krastavce i jagode: Samo kap ove tečnosti spasiće cijelu baštu od truljenja

Jod je antiseptik širokog spektra koji uništava široko polje bakterija, gljivica i drugih „napasnika“, uzročnika infektivnih i upalnih procesa kod ljudi. Međutim, da li ste znali da jod možete da koristite da biste spasli i baštu od razbih bolesti biljaka?

Pametni baštovani već dugo primenjuju jod da bi uspješno izlečili gljivične bolesti biljaka.

Plamenjača

Da biste spriječili plamenjaču na paradajzu potrebno je da napravite sledeći rastvor:

9 litara vode pomiješajte sa 1 litar surutke i dodajte toj tečnosti još 2 ml apotekarskog jod (5% koncentracije). Nakon 12 do 14 dana od presađivanja biljke u zemljište, prskajte je ovim rastvorom i nastavite redovno prskanje svakih 10 do 12 dana.

Ako primijetite prve lezije na biljkama, odmah ih izvadite iz grmlja paradajza, a ostatak isprskajte ovom otopinom joda i ponavljajte prskanje svakih 5 dana. Podmukla plamenjača bi trebala da se povuče.

Pepelnica

Rastvor na bazi jod odlično suzbija pepelnice, koja zna da izjeda biljku sporije, ali zato ne i bezopasnije. Od pepelnice najčešće oboljevaju krastavci, tikvice i bundeve.

Ako primijetite prve znake ove bolesti, počnite da tretirate usjeve sa rastvorom (9 litara vode, 1 l surutke, 1 ml joda), ponavljajući postupak svakih 5 do 7 dana. Ako budete uporni možete se potpuno osloboditi ove bolesti.

Iskusni baštovani će vam reći, da biljke tretirane rastvorom joda duže rađaju.  Čak i ako nema znakova pepelnice, prskajte krastavce ovim rastvorom svakih 10 do 12 dana.

Ako je od pepelnice „stradalo“ neko drugo povrće, sadnice ili ukrasno drveće, tretirajte ga rastvorom joda i to 5 ml joda rastvorite u kanti vode.

Trulež krastavca

Napravite rastvor od 10 litara vode i 1 ml lekarskog joda, pa sa njim tretirajte korijen krastavca i spriječite truljenje koje je neizbježno tokom vrućeg i kišnog perioda. Svaki grm krastavca polijte sa litar ovog rastvora.

Istim  rastvorom možete da tretirate i tikvice, s tim što možete na 10 l vode da dodate čak 5 ml joda.

Kupus

Kupus voli jod. Da bi kupus bio zdrav zalivajte ga sa rastvorom od 10 l vode u koju ste dodali 2 ml joda. Svaku biljku zalijte sa 1 litrom ovog rastvora. Videćete kako „glava“ kupusa raste kao „iz vode“.

Jagode

Sačuvajte jagode od sive truleži tako što ćete 5 do 7 dana prije cvjetanja jagode i zemljište oko njih obilno zaliti rastvorom od 10 l vode i 1 ml joda. Ugrabite prije cvjetanja da jagode čak dva puta zalijete ovim rastvorom i videćete da ih ni jedna bolest neće snaći, piše Stil.

Jabuke

Od truleži možete zaštiti i jabuke ako ih isprskate sa rastvorom od joda (10 l vode i 10 ml joda). Prska se list i plod i to 10 dana pre berbe.

Grožđe

Zaštitite grožđe od truljenja tako što ćete napraviti rastvor od 10 litara vode i 8 ml joda te s njim obilno isprskati listove i plod. 10 dana pred branje nemojte da koristite ovaj rastvor.

Da biste dezinfikovali bilo koje sjeme, potrebna vam je samo jedna kap farmaceutskog joda razblažena u 1 l destilovane vode. U taj rastvor natopite gazu ili pamučnu krpu pa je dobro iscijedite, u nju umotajte sjeme i ostavite ga da odstoji 6 do 8 sati. Posle toga sjeme osušite na sobnoj temperaturi i posijete.

Ljekovita svojstva trešnje

Agrosavjet
-
0
Ljekovita svojstva trešnje

Trešnje su jedno od voća s najnižim glihemijskim indeksom. Glihemijski indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utiče na lučenje inzulina.

Kao mjera se uzima glukoza koja ima glihemijski indeks 100. Nakon konzumiranja hrane s visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količina inzulina brzo pada nivo glukoze u krvi, dolazi do hipoglihemije a što pojačava potrebu za slatkim. Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih slatkiša. Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL holesterola u krvi, koji je inače faktor koji uveliko pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim materijama, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Trešnja raste i samoniklo – kao divlja trešnja, koja je zdravo voće čiji se plod i peteljka koriste. Sjemenke su se dugo upotrebljavale za proizvodnju ulja koje je sprječavalo pojavu srčane kapi, a peteljka se koristila kao diuretik.

Prednosti prehrane bogate voćem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomaže kod smanjenja tjelesne težine, bez masti je ili je sadrži samo u tragovima, bogata je vitaminima i mineralima, ne sadrži holesterol, bogata je fitokemihalijama, bogata je antioksidansima koji štite organizam uništavajući štetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadrži dodani šećer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbi će nas i prijeko potrebnom vodom.

U 100 grama hranjiva vrijednost trešnje (svježih) jednaka je 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijumom te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

Pet biljaka koje privlače ljubav i strast u kuću

Agrosavjet
-
0
Pet biljaka koje privlače ljubav i strast u kuću

Biljke su vijekovima poznate po tome što imaju tu moć da u dom privuku energiju poput sreće i blagostanja. No, neke biljke u dom mogu privući i ljubav.

Svi koji imaju biljke znaju da one u dom donose posebnu energiju. Poznate su i kao izvor pozitivne energije, pa će upravo takvu energiju privući i u okolinu, odnosno prostor u kojem se nalaze.

Postoje biljke koje čiste vazduh, privlače novac, a postoje i one koje privlače ljubav. Pojedine biljke privlače strast i romantiku dok neke simbolizuju dug i srećan zajednički život.

U nastavku donosimo koje su to biljke i kako se brinuti o njima.

Jasmin

U pitanju je biljka za koju se vjeruje da njen opojni miris može uticati na snove i energiju koju tim snovima privlačimo. Takođe, djelotvoran je i u privlačenju ljubavi, a njegovo eterično ulje smatra se jednim od najmoćnijih afrodizijaka. Osim ljubavi, jasmin u dom može privući i novac, odnosno finansijsku stabilnost.

Jasmin je prilično otporna biljka koja voli puno svjetlosti koja može biti i direktna, ali lako preživljava i u sjenovitijim uslovima. Kao i sve ostale biljke sa ovog spiska, voli umjereno zalivanje pa, ako je uzgajan u saksiji, prije zalivanja je najbolje provjeriti da li je zemlja oko njega blago suva. Listovi će požutjeti ako je zemlja oko jasmina previše vlažna.

Azaleja

Biljka koja je simbol pozitivnosti i vjere da će se svi životni događaji odvijati u najboljem smjeru. Upravo zato, u brojnim kulturama azaleje se daruju kao poklon za vjenčanje i godišnjice braka jer simbolizuju dug i srećan zajednički život u koji privlače ljubav i strast.

Azaleja je grmolika biljka koja može rasti i napolju i unutra. Ako je želite u svom domu, u saksiji, smjestite je na svijetlo mjesto, ali ne na direktno sunce. Ona ne voli visoke temperature pa joj je idealno da boravi u prostoriji u kojoj je temperatura između 15 i 22 stepena, ali što je u prostoriji hladnije, to će ona duže cvjetati. Jednom kada precvjeta, savjetuje se da je prebaciš na neko sjenovitije mjesto dok ponovo ne pokaže pupoljke.

Ruža

Ruže, posebno crvene, oduvijek su simbol ljubavi i upravo se one najčešće poklanjaju za Dan zaljubljenih, godišnjicu braka i slično, a nezaobilazne su i u vjenčanim buketima. Stoga će posjedovanje ruže kao žive biljke (u mini verziji za dom, u većoj verziji u dvorištu) unijeti pozitivnu energiju i privući ljubav. Crvene i jarko ružičaste ruže najviše će privući strast dok će bijele i ruže u svijetlijim bojama privući nježniju vrstu ljubavi.

Ruže obožavaju dnevno svjetlo i potrebno im je barem šest sati sunca na dan. Čak im ne smeta ni direktno sunce ako se nalaze napolju. No, ako su u stanu ili kući, ne preporučuje se da ih se preko ljeta drži na prozoru kako ih sunce ne bi oštetilo. Takođe, vole vlažno tlo, ali treba paziti da je dobro drenirano, odnosno da se voda ne zadržava predugo uz sam korijen.

Anturijum

Anturijum privlači sreću i pozitivnu energiju koja jača ljubavne veze. S obzirom na to da su mu cvjetovi srcolikog oblika i crvene boje, u svaku će prostoriju u kojoj se nalazi, unijeti dozu romantike. Takođe, simbolizuje beskonačnu ljubav pa je idealan poklon za vjenčanja i godišnjice veze ili braka.

Anturijumu najviše odgovaraju svijetle prostorije, ali ne i direktno sunce te temperatura između 18 i 26 stepeni. U zavisnosti od veličine saksije u kojoj se nalazi, potrebno ga je zalivati otprilike jednom nedjeljno, ali je prvo najbolje provjeriti da li je prvih nekoliko centimetara tla suvo.

Orhideja

Orhideja svojom energijom stvara umirujuću i harmoničnu atmosferu i time pozitivno utiče na jačanje veza i prijateljstava.

Takođe, orhideja je simbol ljepote, strasti i plodnosti pa upravo zato u dom privlači i energiju ljubavi.

S obzirom na to da su tropske biljke, orhideje vole nešto vlažniji ambijent te zahtijevaju zalivanje otprilike jednom nedjeljno, odnosno kada prvi sloj zemlje bude suv. Takođe, vole svjetlost, ali nikako ne direktnu, prenosi „Zadovoljna„.

1...343536...995Stranica 35 of 995

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia