Naslovnica Blog Stranica 34

Ovo je top 10 vrsta povrća koje može da se sije u junu

Jun je mjesec u kojem već beremo prve plodove posijane i posađene proljetos.

Iskusni baštovani oko paradajza uvijek posipaju ovaj prah: Rezultati vidljivi poslije 2 dana, imaćete zdrave i sočne plodove

Soda bikarbona odlična je za paradajz, a iskusni baštovani imaju određene cake kako bi plod bio sočniji.

Kako je sve toplije, mi se više posvjećujemo sađenju cvijeća ili postavljanju temelja za bogate žetve voća i povrća iz bašte. Kod nekih sorti, posebno kod paradajza, to ne funkcioniše uvijek kako treba. Tu je, naravno, dobrodošla pomoć sa interneta.

Sadite paradajz horizontalno na zemlji!

Paradajz raste vertikalno, ali stvarno dobar trik je da raste horizontalno. Zašto? Pa to pomaže biljci da razvije mnogo jači i širi korijenski sistem. Važno je da listovi koji su na vrhu biljke ostanu iznad tla.

Pročitajte: Gajenje paradajza bez zalivanja prema metodi Kazarina – Za više krupnijih i sočnijih plodova

Pospite sodu bikarbonu po zemlji

Soda bikarbona je neka vrsta tajnog oružja koja osigurava da paradajz raste dobro! Kada je biljka porasla oko 2,5 cm, 4 kašičice treba posuti oko biljke, ali vodite računa da ne dohvati biljku. Već nakon dva dana vidjećete promjene jer se zemlja alkalizuje. Proces možete ponoviti neko vrijeme prije same berbe. Soda bikarbona je ta koja će smanjiti kiselost zemljišta i da paradajz bude ukusniji.

Kako se rešiti ptica koje jedu paradajz?

Ne znamo samo mi ljudi da je paradajz stvarno ukusan. Čak i ptice u našim baštama to znaju odlično. Da biste ih spriječili da jedu paradajz ostavite posudu sa vodom pored same biljke. Tako će ptice moći da ugase žeđ, bez potrebe da pribegavaju zrelim plodovima i tako će ostati više za vas.

Posadite prezreo paradajz ponovo

Još jedna sjajna ideja je da posadite prezreo paradajz. Da, stvarno radi! Prije nego što bacite ovakav paradajz, trebalo bi da ga koristite za nešto praktičnije. Isjecite paradajz na kriške i stavite ga u zemlju u saksiju. Nakon toga dodajte malo zemlje na sam vrh. Trebaće mu sporadično 1-2 nedelje da ponovo poraste, a nakon toga ga možete presaditi.

Dakle, ovog ljeta nema prepreka za najbolji prinos paradajza.

(Stil/ Krstarica)

Ljetna sadnja kupusa

U pravilu, kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima.

Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir pretkultura. Najbolje pretkulture za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krompir, krastavac i paradajz.

Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovinom maja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, točnije oko 20. juna. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovini jula što znači da je sadnja moguća tokom cijelog avgusta.

Međutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tokom septembra ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavice, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utiče izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm, a unutar reda 30-40 cm.

Najpoznatije sorte kasnog kupusa su:

  1. VARAŽDINSKI KUPUS – kasna sorta namijenjena kiseljenju. Riječ je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svijetlozelene boje. Prosječna težina glavice iznosi 2 kg. Dužina vegetacije iznosi 150 dana.
  2. FUTOŠKI KUPUS – kasna sorta namijenjena kako za potrošnju u svježem stanju tako i za kiseljenje. Dužina vegetacije iznosi 160 dana, a prosječna težina glavice 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristične svijetlozelene boje.
  3. SLAVA – nešto ranija sorta kupusa koja formira čvrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Dužina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilično nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u lošijim uvjetima uzgoja. zvor: Green Garden

5 načina da vam jagode rađaju do jeseni

Ukoliko imate malu bašticu punu jagoda ili je to ipak par saksija na balkonu, poslušajte savjet baštovana i neka vaše jagode rađaju do prvih snjegova.

1. Izaberite pravu sortu jagoda

Postoji Sorta Brila, Sibila i Aprika – sve ove sorte jagoda imaju funkciju brzog prilagođavanja, otpornosti na bolesti i visokok stepena rađanja.

2. Njegujte prave uslove za uzgoj

Posadite jagode u zemlju u rano proljeće ili jesen. Dobro, dobro drenirajuće, ilovasto zemljište sa pH vrijednosti između 5,5 i 6,8 je najbolja situacija. Obogatite zemlju dobro trulim stajnjakom ili kompostom, jer jagode to obožavaju.

Izložite ih sunčevoj svjetlosti od četiri do šest sati, a kada zalivate jagode izbjegavajte da pokvasite lišće.

3. Podstaknite rast đubrenjem

Uobičajeno, đubrenje jagoda treba obaviti u proljeće, i ponovo kada bobice počnu da se pojavljuju.

Uravnoteženo 10-10-10 granulirano đubrivo koje je vremensko oslobađanje hraniće biljku tokom cijele sezone ako se primjeni u proljeće. Ova opcija je odlična za voće koje se uzgaja u kontejnerima.

Neki baštovani tvrde da će upotreba đubriva bogatog kalijumom tokom cvjetanja i plodova povećati veličinu i broj bobica.

Organske opcije za ishranu jagoda su koštano brašno, kameni fosfat, brašno od morskih algi, sojino brašno itd.

4. Uklonite nove sadnice

Da je jagoda zdrava pokazuje i to što je rodila nove sadnice. Vi te nove sadnice morate da uklonite jer one uzimaju snagu glavnoj jagodi. To će doprinijeti boljem rastu jagode i rađanju takođe.

5. Njegujte biljke do zrelosti

Mlade biljke će dati samo male bobice, dok će zrele biljke dati veće plodove.

U prvoj godini, mnogi baštovani odlučuju da otkinu cvjetove jagode, umjesto da im dozvole da rode. Ovo omogućava biljkama da ulože svoju energiju u proizvodnju boljeg useva sljedeće godine.

Uz malo strpljenja, neće proći mnogo vremena prije nego što budete uživali u najvećim, najsočnijim plodovima jagoda koje možete zamisliti, prenosi „Stil.kurir.rs„.

Navodnjavanje tikvica za postizanje visokih prinosa

Navodnjavanje tikvica ključno je za postizanje visokih prinosa, a prvo navodnjavanje obavlja se odmah nakon presađivanja biljaka. Da bi se osigurao optimalan rast i razvoj, poljski vodni kapacitet (PVK) treba održavati na 70-80%.

Za precizno određivanje vlažnosti zemljišta preporučuje se korištenje tenziometra. Ovaj uređaj omogućava praćenje trenutne vlažnosti zemljišta, što olakšava određivanje početka i trajanja navodnjavanja. Vlažnost se može odrediti i vizuelnim pregledom zemljišta i pravljenjem loptica od zemlje: nakon navodnjavanja, uzme se uzorak zemlje ispod sistema za navodnjavanje i pokuša napraviti loptica.

Ako loptica od zemlje puca, zemljištu nedostaje vode. Ako je zemlja previše vlažna i lijepi se za ruke, ima previše vode. Kompaktna loptica koja se ne raspada niti lijepi za ruke znak je optimalne vlažnosti zemljišta.

Pročitajte: Tikvice brzo rastu – Možete ih saditi nekoliko puta u sezoni

Intervali i norme navodnjavanja mijenjaju se s rastom i razvojem biljaka. Tikvice su veliki potrošači vode zbog svog velikog lišća i volumena nadzemnog dijela, što povećava evapotranspiraciju. U fazi intenzivnog branja, kada je nadzemni dio najviše razvijen i ima najviše plodova, biljke troše najviše vode.

Pravilno navodnjavanje osigurava visok prinos tikvica, dok precizno praćenje vlažnosti tla doprinosi efikasnom korištenju resursa i zdravom rastu biljaka.

Najvažniji savjeti za pripremu dvorišta za ljeto

Osim proljetnog čišćenja kuće, vrijeme je da razmislite i o nekim osnovnim poslovima u vrtu koji će vam pomoći da pripremite svoje dvorište za ljetne mjesece.

Osim proljetnog kuće, vrijeme je da razmislite i o nekim osnovnim poslovima u vrtu koji će vam pomoći da pripremite svoje dvorište za ljetne mjesece.

Donosimo vam nekoliko ključnih savjeta koji će vam pomoći da brzo i lako uredite vašu privatnu oazu.

Sadnja ljetnog cvijeća

Unesite dašak boje u vaš vrt i posadite ljetno cvijeće poput petunija, nevena i cinije. Odaberite različite boje kako biste stvorili vizuelno privlačne cvjetne gredice. Tek posađeno cvijeće dobro zalijte i oko njega malčirajte tlo kako biste zadržali vlagu i suzbili korov.

Provjera sistema za navodnjavanje

Provjerite je li postojeći sistem za navodnjavanje u dobrom stanju kako bi vaše biljke uvijek dobijale dovoljno vode tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Provjerite curi li išta negdje, je li crijevo začepljeno te postoje li neke oštećene komponente koje po potrebi zamijenite.

Uredite prostor za druženje

Pripremite se za uživanje u ljetnim druženjima pod vedrim nebom uređujući prostor za druženje u svom vrtu. Postavite udobne stolice i stolove za opuštanje s prijateljima i porodicom, te dodajte udobne jastuke i prostirke za dodatnu udobnost. Razmislite o postavljanju ukrasnih svjetiljki ili lanterna za ugodnu atmosferu u večernjim satima.

(Index.hr)

Rastvor od BIJELOG LUKA protiv plamenjače paradajza: Prirodno rješenje iz vaše kuhinje

U svijetu organskog vrtlarstva, prirodni pripravci sve više dobijaju na popularnosti kao efikasna i ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu biljaka. Jedan od takvih preparata, koji se pokazao izuzetno djelotvornim u borbi protiv plamenjače paradajza, je rastvor od bijelog luka.

Plamenjača paradajza (Phytophthora infestans) predstavlja ozbiljnu prijetnju za paradajz, uzrokujući značajne gubitke u prinosu. Međutim, uz jednostavan organski pripravak, moguće je zaštititi vaše biljke bez upotrebe hemijskih pesticida.

Priprema i primjena rastvora od bijelog luka

Bijeli luk je poznat po svojim antifungalnim svojstvima, što ga čini idealnim saveznikom u borbi protiv plamenjače. Priprema ovog prirodnog preparata je jednostavna i zahtijeva minimalno vremena i resursa.

Sastojci:

  • 40 g bijelog luka
  • 10 litara vode

Postupak pripreme:

  1. Bijeli luk samljeti.
  2. Dobijenu smjesu potopiti u 10 litara vode.
  3. Ostaviti da odstoji 24 sata.
  4. Nakon 24 sata, procijediti tečnost.

Upotreba: Pripremljeni rastvor koristi se za prskanje paradajza kao preventivna mjera protiv plamenjače. Preporučuje se prskanje svakih 15 dana, kao i nakon svake kiše, kako bi se osigurala stalna zaštita biljaka.

Ovaj prirodni pripravak ne samo da je efikasan, već je i ekološki prihvatljiv, neškodljiv za ljude i životnu sredinu. Vrtlari koji preferiraju organski pristup mogu sa sigurnošću koristiti ovaj rastvor, znajući da će njihovi paradajzi biti zaštićeni na prirodan način, piše agrosavjet.com

Koristeći rastvor od bijelog luka, možete doprinijeti očuvanju okoline i zdravlju vaše porodice, dok uživate u bogatom prinosu zdravih i ukusnih paradajza. Ovaj recept je još jedan dokaz da se priroda često može pobrinuti za sebe, pružajući nam sve što je potrebno za održavanje zdravih biljaka.

Najbolji recept za sok od kajsije

Od samo par sastojaka napravite preukusan domaći sok od kajsija.

Ako želite da napravite domaći sok  onda je ovaj recept od kajsija savršen za vas.

Ono što je najvažnije, jesto to da se pravi jako brzo i lako, a najbolje od svega je što je osvježavajuć i zdrav.

Recept za sok od kajsije    Sastojci: 

  • Jedan kilogram kajsija,
  • 200gr šećera,
  • jedan limun
  • jedna litra vode,
  • jedna kesica konzervansa.

Priprema:

Prvo operite kajsije, očistite ih od koštica i isjecite na četiri dijela. Vodu i šećer stavite da provri, a zatim dodajte kajsije i kuvajte 5 minuta.

Nakon toga dodajte sok od jednog limuna i sve to lijepo mikserom izblendajte pa kuvajte još 5 minuta. Za to vrijeme obavezno je da skidate pjenu koja će se pojaviti na površini. Sklonite ih sa vatre i dodajte konzervans. Kada se završi, sipajte u vruće sterilisane flaše i odmah ih zatvorite, prenosi Informer.

Pored paradajza posadite 3 struka ove biljke i rađaće kao nikada prije

Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza.

Pored svake sadnice paradajza poželjno je posaditi tri sadnice bosiljka. Berete li redovno vrhove bosiljaka, razgranaće se i proizvesti više aromatičnih listova, a neće prerano otići u cvijet.

Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajz djeluje kao prirodna zaštita i pospješuje njegov rod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar susjed paradajzu je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).

Pored paradajza dobro je saditi i niski pasulj ili crni azuki – grah jer mahunarke fiksiraju azot u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno đubrivo. Visoki pasulj i grašak ipak ne treba saditi pored paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Mrkva povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvoriće sitnije korijenje.

Ono što nikako ne biste trebali posaditi do paradajza je krompir, krastavac i komorač jer izlučevine njihova korijenja negativno djeluju na rast paradajza.

Paradajz je podložna i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, stoga bi te biljke trebalo saditi podalje.

Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva svojstva iz zemlje. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, kelerabu, rotkvu, špinat, peršun, praziluk ili kupusnjače – tako se ujedno i bolje iskorišćava prostor oko paradajza koji rastu u visinu, prenosi „Krstarica„.

Gajenje ORAHA: Moderni pristupi za veći prinos i profit

Orah ima dugu tradiciju gajenja u našim agroekološkim uslovima, ali se to uglavnom svodilo na sadnju pojedinačnih stabala na okućnicama, pored puteva i na manjim parcelama. Poslednjih godina raste interesovanje za podizanje zasada na većim površinama uz primjenu savremenih tehnologija gajenja.

Da bi se izvršio pravilan izbor sorti oraha prije podizanja zasada, određivanja razmaka sadnje i izbora tehnologije gajenja, neophodno je upoznati se sa tipom plodonošenja oraha, pri čemu je važno naglasiti da postoje dva osnovna tipa rađanja i jedan prelazni.

  1. Terminalnom tipu plodonošenja – pripadaju sorte koje rađaju samo na vrhovima grana, odnosno, po obodu krune. Zbog izražene apikalne dominacije i velikih razmjera krune razmak prilikom sadnje je veći (80-120 stabala po hektaru) i kasnije stupaju u period punog plodonošenja. Najpoznatije sorte iz ove grupe su Franket, Šejnovo, sorte iz grupe Gazenhajm, kao i domaće selekcije (Šampion, Ovčar, Tisa, Srem). Orezivanje se obavezno obavlja ručno i svodi se na proređivanje zbog formiranja mješovitih pupoljaka na vrhovima jednogodišnjih grana.
  2. Prelazni tip – mješoviti pupoljci su raspoređeni uglavnom terminalno, ali se ispod njih formira 1-2 pupoljka lateralno. Grananje je bolje nego kod prve grupe, a udeo plodova iz lateralnih mešovitih pupoljaka je 5-20%.
  3. Lateralne sorte se odlikuju bočnim tipom plodonošenja i kod njih se rod pojavljuje duž čitave grane, tj. u unutrašnjosti krune što omogućava da se sade u gustom intezivnom sklopu, pri čemu je ova stabla neophodno orezivati, da bi se grane podmlađivale i obezbijedilo bolje osunčavanje i dobili krupni plodovi. Gajenjem sorti ovog tipa plodonošenja u gustom sklopu može da se zasadi i do tri puta više sadnica po hektaru (250-300, pa čak i do 400) nego u klasičnim zasadima sa sortama terminalnog tipa rađanja. Apikalna dominacija kod lateralnih sorti je slaba, a grananje dobro, pri čemu je udio plodova, koji se formiraju iz bočnih pupoljaka 50-90%. To su Čendler, Tulare, Pedro, Lara, Fernor, a od naših selekcija Rasna i Novosadski kasni rodni, čija je lateralna rodnost 50-60%

U našim agroekološkim uslovima prisutna je česta pojava poznih proljećnih mrazeva, tako da treba birati one sorte sa lateralnim tipom rađanja, koji kasnije kreću sa vegetacijom, obično u drugoj polovini aprila. Najviše se preporučuju Čendler i Lara, a na nadmorskim visinama izad 600 metara i Fernor, koji se odlikuje izuzetno kasnim početkom vegetacije. Vodeće lateralne sorte su samooplodne, ali se preporučuje 5-10% oprašivača u zasadu, kao što su Franket i Rasna.

Stabla lateralnih sorti su slabije bujnosti i omogućavaju gustu sadnju sa razmacima 7-8 metara između redova i 4-5 metara u redu (250-350 stabala po hektaru). Prvih nekoliko godina po sadnji obično se izbjegava rezidba, a kasnije je izvodljiva i mašinska, što omogućava intezivno stvaranje bočnih izdanaka. Obično se preporučuje modifikovana piramidalna kruna, a kod sorti oštrih uglova grananja i tamo gdje nema jakih vetrova i kotlasta kruna. U toku formiranja uzgojonog oblika sprovode se mnogi pomotehnički zahvati-povijanje, pinciranje, prstenovanje, prikraćivanje grana, uklanjanje suvišnih ljetorasta do osnove.

Stabla lateralnih sorti ranije prorode, a puni rod daju već u 7-8 vegetaciji nakon sadnje, pri čemu prinos može biti 4-5 tona po hektaru pa i više.