Naslovnica Blog Stranica 34

Tri vrste cvijeća koje se sade u septembru, a cvjetaju sve do snjegova

Jesen je savršena za baštovanstvo jer je puna kiše i blagog vremena. U tom periodu u bašti je neophodno napraviti novu organizaciju, posaditi novo cvijeće koje će biti otpornije na vremenske uslove koji dolaze.

Cvijeće koje će izdržati prve nalete zime, a i dalje cvjetati su:

Hrizanteme

Bez hrizanteme ne može da se zamisli jesen i prelijepa bašta. Danas ih imate u svim mogućim bojama, pa vi izaberite onu koja se najljepše slaže sa fasadom vaše kuće. Kinezi vjeruju da ovaj cvijet u bašti donosi samo sreću, pa šta onda više čekate?

Aster

Biljka koja podsjeća na zvijezdu zbog čega je i Grci tako zovu. Izdržaće nalete vjetra, studeni i kiše i opet će probijati svoje zvjezdaste glavice, šarene i srećne sve do decembra.

Cinije

Patuljasta cinija će savršeno da se uklopi u balkon, jer posađena u saksije nepogrešivo uspijeva svima. Ako ih sadite u bašti, kombinujte ih uz ruže stablašice ili neko cvijeće koje ima dugačke drške.

Cinije u standardnom obliku uvežite kanapom kako ne bi popadale od kiše i vjetra, a kada dođe vrijeme za mrazeve tokom noći leje prekrivajte najlonom kako biste ih zaštitili, prenosi Stil.

Retrovegetacija i njen uticaj na rodnost u narednoj vegetaciji

Ove godine došlo je do ranog opadanja lišća sa šljiva i krušaka. Uzrok tome možemo tražiti u više faktora. Prvi uzrok tome je jaka suša koja se desila od druge polovine jula i cijeli avgust mjesec. Opadanje lišća je pojačala i situacija zato što smo imali mnogo kiše u prvom djelu vegetacije a poslije se desila nagla promjena u sušni period sa ekstremnno visokim temperaturama što je pojačalo defolijaciju. Pored toga došlo je do razvoja bolesti, na šljivi šupljikavost lišća (Stigmina carpophila), a na krušci koprivina grinja (Tetranicus urticae). Kao što smo napomenuli ove godine ova pojava se desila ranije odnosno ovakva situcija je bila već na početku septembra mjeseca.

Pojava retrovegetacije kod voćaka, odnosno ponovna pojava lisne mase nakon opadanja iste je štetan proces, jer osim što smanjuje otpornost biljaka na niske temperature, one u narednu sezonu ulaze oslabljene, daju niži prinos i osjetljivije su na napade bolesti i štetočina.

Retrovegetacija se najčešće javlja krajem septembra i početkom oktobra mjeseca. Ova pojava je uslovljena toplijim vremenom i povećavanjem vlage u zemljištu tokom ova dva mjeseca. Uočljivo je da se temperatura povećala posljednjih par decenija zbog posljedica globalnog zatopljenja bez obzira koliko se to osporavalo činjenice govore drugačije. Uzećemo primjer da je u prosjeku najviša temperatura Banjaluke za septembar mjesec 21,5 stepen celzijusa.

Utvrdivši da je u 2021 godini maksimalna prosječna tempnjratura bila 26,4 stepena celzijusa da se zaključiti da je ipak na snazi Globalno zagrijavanje. Kao posljedica ovoga dolazi do ranijeg otvaranja pupoljaka u rano proljeće i uslijed aprilskih mrazeva dolazi do propadanja istih.

Da se ne bi desila pojava retrovegetacije u voćnjaku potrebno je zaštititi biljku na vrijeme. Defolijacija se uglavnom dešava zbog apsolutnog nevođenja mjera zaštite voćaka tokom vegetacionog perioda. Ima slučajeva da se to desi voćarima koji prestanu štititi voće uslijed nezainteresovanosti za voćnjak zbog neadekvatnog prinosa te godine. To se uglavnom dešava kada se prestane sa mjerama zaštite od juna pa do polovine jula mjeseca. Vegetativna masa se zarazi nekim od patogena kao što su kod jabuka i krušaka čađava pjegavost i krastavost plodova, a šljiva, trešnja i višnja sa šupljikavosti lišća. Uslijed nekroze lišće opadne u julu i avgustu mjesecu a novo počne izbijati u septembru.

Značajno je ovdje napomenuti da bi sa samo par tretmana kaptanom riješili ovaj problem. Ako se retrovegetacija ipak desila moramo blagovremeno reagovati.

U slučaju da je nešto malo pupoljaka tokom septembra i oktobra mjeseca krenulo da se otvara preporuka je da se u rano proljeće napravi intezivnija rezidba kako bi se voćka što prije oporavila od stresa i uspostavila ravnotežu između rasta i rodnosti.

U slučaju da je voćka jako olistala i većina lisne mase se nalazi na vrhovima stabala tu lisnu masu treba obavezno orezati prije zime. Višestruki rezovi na biljci se ponašaju kao otvorene rane koje su podložne raznim infekcijama. Obzirom da naredni period donosi hladno i vlažno vrijeme gdje je uslov za njihovo ostvarivanje daleko uvećan potrebno je biljku zaštititi preparatina na bazi bakra. Ova vrsta preparata ima fungicidno i baktericidno dejstvo tako da biljka u potpunosti ulazi zaštićena u stanje mirovanja tokom zimskog perioda.

Izvor: pssrs.net

Proizvodnja rakije lozovače i komovice

U svijetu su rakije od grožđa izuzetno cijenjene i zauzimaju posebno mjesto. Neka od najpoznatijih pića na svijetu, pored vina, proizvode se upravo od grožđa (konjak). Za proizvodnju rakija od grožđa koristi se grožđe plemenite vinove loze.

Za proizvodnju lozovače koristi se grožđe koje ne sadrži dovoljno šećera da bi se od njega dobilo kvalitetno vino. Lozovača se proizvodi destilacijom prevrelog kljuka od grožđa. Grožđe se odmah nakon berbe mulja a iz kljuka treba izdvojiti peteljkovinu. Kljuk se prebacuje u sudove za vrenje gde se ostavlja 20% slobodnog prostora kako ne bi došlo do kipljenja. Dužina fermentacije zavisi od temperature prostorije i obično traje sedam dana. Kraj fermentacije je najbolje utvrditi širomjerom, a smatra se da je fermentacija završena kada se na skali Ekslovog širomjera očita vrijednost 0° ili nekoliko stepeni iznad 0°. Destilacija prevrelog kljuka je obično dvokratna pri čemu se prvo dobija sirova meka rakija koja se potom redestiliše. Dodavanjem destilovane vode destilat svodimo na željenu jačinu. Od 100kg kljuka od grožđa dobija se oko 15 litara rakije lozovače jačine 50 vol/% alkohola.

Komovica je rakija odnosno nusprodukt u procesu pravljenja crvenog vina. Komovica se proizvodi destilacijom prevrele komine od grožđa koje ostaje nakon cijeđenja vina u proizvodnji crvenih vina. Komovica se može dobiti i podvrgavanjem slatke komine koja se dobija kod cijeđenja šire u proizvodnji bijelih vina. Prevrela komina kod proizvodnje crvenih vina u sebi može sadržavati još neprevrelog šećera pa je prije destilacije treba ostaviti na dodatno vrenje. Kominu tokom fermentacije ili čuvanja do destilacije treba zaštititi od vazduha. Vrenje slatke komine obično traje oko tri sedmice. Prevrela komina se lako kvari pa je destilaciju potrebno obaviti u što kraćem roku nakon završetka fermentacije. Od 100 kg komine dobijene od vina jačine 10 vol/% alkohola može se može se očekivati 10 litara rakije komovice jačine 50 vol % alkohola.

Izvor: pssrs.net

Uz ova četiri načina zamrznite i čuvate paradajz

Zamrzavanje paradajza je vrlo praktično za one koji imaju veće količine ovog povrća, a nemaju kada da ga pojedu ili termički obrade u sok, salsu ili neku drugu zimnicu.

Kao i za one koji su zbog velikih vrućina izbjegavali kuvanje soka usred ljeta, pa su taj posao ostavili za hladnije dane.

Šta se gubi zamrzavanjem?

On gubi neke nutrijente, ali zadržava većinu korisnih sastojaka. Na primker, gubi dio C vitamina, ali zadržava likopen, antioksidans koji se čak bolje apsorbuje u organizam kada je termički obrađen – kuvanjem ili dinstanjem. Osim toga, ostaju i vlakna i minerali kao što su kalijum, magnezijum i kalcijum.

S obzirom da je pun vode, zamrzavanje dovodi do promiene teksture ploda zbog pucanja ćelijskih zidova što znači da će, kada se odmrzne, biti kašast, ali i dalje iskoristiv za mnoga jela kao što su supe, umaci, sataraš.

Iz iskustva znamo da i odmrznut imaju onaj specifičan miris, ali priznajemo, tekstura se značajno mijenja.

Evo četiri načina kako ga zamrznuti

1. Zamrzavanje cijelih

Ovaj način možete koristiti ako imate manje plodove ili čeri paradjz i dovoljno mjesta u zamrzivaču. Kasnije ga možete koristiti za sve namjene. Možete ih prvo blanširati da biste uklonili kožicu iako, ona će se vrlo lako skinuti nakon odmrzavanja. Važno je da ih u kesice ne stavite dok su svježe jer će se zalijepiti, pa će kasnije biti teško rukovati s njima.

Prvo ih operite, osušite i stavite na neki tanjir, lim i sl. pa stavite u zamrzivač na nekoliko sati. Nakon toga ih izvadite i prebacite u kesicu.

2. Nasjeckan

Ako želite da skratite vrijeme pripreme obroka, najbolje je nasjeći plodove na željenu veličinu – sitnije za umake, krupnije za staraš i sl. Nakon toga ih zamrznite na isti način kao cijele, a onda prebacite u kesice.

3. U obliku pirea

U slučaju da nemate dovoljnu količinu za kuvanje soka ili pirea koji biste čuvali u špajzu, paradajz možete izblendati, sipati u posudice za led, manje plastične posude ili kesicu, pa ih koristiti po potrebi.

4. Pečen

Možete ih zamrznuti i pečene. Ako su manji, dovoljno je da ih prepolovite, a veće isjecite na deblje kriške. Stavite ih na lim za pečenje, posolite i prelijte uljem. Pecite ih na 180°C dok ne omekšaju, oko 20-30 minuta. Nakon hlađenja ih stavite u plastične posude ili kesice.

Savjeti i preporuke

Čitav paradajz, komadiće i pire ne morate odmrzavati prije korišćenja nego ih odmah ubacite u jelo.Računajte na to da je zamrznut paradajz već omekšao, pa će im trebati kraće vrijeme termičke obrade.

Preporuka je da se potroše do šest meseci, a najkasnije do godinu dana, jer vremenom gube ukus, prenosi Agroklub.

3 načina da sami osušite paprike i čili papričice kod kuće

Bilo da ste u prodavnici ili na pijaci pronašli omiljenu vrstu paprike, tu blagodet možete da pretvorite u zalihu za zimu koja će da upotpuni ukus vašim obrocima. Evo tri načina kako možete da osušite običnu ili čili papričicu u kućnim uslovima.

Sušenje paprike na vazduhu

Ukoliko su kraj ljeta i početak jeseni suvi s dnevnim temperaturama iznad 20 stepeni, najlakši način za sušenje paprike je na vazduhu.

Korak 1: Priprema paprike

Odaberite paprike koje nisu debele, jer se deblje paprike neće dovoljno brzo osuštiti i mogu da počnu da mijenjaju oblik.

Odaberite svježe paprike, bez fizičkih oštećenja od insekata ili bolesti.

Korak 2: Postupak sušenja na vazduhu

Pomoću duge igle i konca nanižite papriku na konac provlaćeči ga kroz stabljiku. Ostavite dovoljno prostora između paprika za protok vazduha.

Objesite paprike da se suše na mjestu s dobrim protokom vazduha i sunca. Zavisno od vlažnosti vazduha, ovaj postupak može da traje 3-4 nedelje, dok se paprika potpuno ne osuši. Paprika je potpuno suva kada postane lomljiva.

Ovako osušenu papriku čuvajte u hermetički zatvorenim teglama dalje od sunčeve svjetlosti.

Dehidrirajte papriku dehidratorom za hranu

Ukoliko se dogodi da je ljeto vlažno, vlaga u zraku može da spriječi da se paprika prirodno osuši na vazduhu. Upotreba dehidratora hrane je najbrži i najlakši način sušenja paprike. On djeluje cirkulacijom, odnosno laganim protokom blago zagrejanog vazduha.

Korak 1: Priprema paprike

Odaberite svježe paprike bez ikakvih vidljivih oštećenja. Male čili papričice možete da sušite cijele. Veće paprike će brže da dehidriraju kad se narežu na komade.

Koristite rukavice kada rukujete sa ljutom paprikom u isijecite ih na jednake komade

Korak 2: Postupak sušenja u dehidratoru

Raširite papriku na mrežu za sušenje i podesite temperaturu između 50-60 stepeni (ili prema uputstvima za vaš dehidrator hrane).

Provjeravajte tokom postupka sušenja i uklanjajte suvu papriku, jer svi komadi neće se sušiti istom brzinom. Paprika je u potpunosti suva kada je lomljiva. Vrijeme dehidracije može da traje 4-12 sati, zavisno od debljine paprike.

Dehidriranu papriku čuvajte u staklenim posudama sa poklopcem, poput tegli, dalje od direktne svjetlosti kako bi sačuvale boju.

Sušenje paprike u rerni

Paprike ili čili papričice možete da osušite i u rerni na vrlo niskoj temperaturi.

Korak 1: Priprema paprike

Ukoliko je veća paprika, isijecite je na jednake komade da bi se brže osušila, a male možete da sušite cijele.

Korak 2: Postupak sušenja u rerni

Rasporedite paprike na podlogu za pečenje i stavite u rernu na 65 stepeni. Ostavite vrata od rerne malo otvorena da bi ispuštala vlagu.

Pročitajte: Kako do pune korpe paprike: Savjeti za obilnu berbu

Provjeravajte papriku na svakih 30 minuta, obrnite ih po potrebi, a one suve komade uklonite. Zavisno od vrste paprike, sušenje u rerni može da traje 1-2 sata. Paprika je potpuno suva kada je lomljiva.

Potpuno osušenu papriku čuvajte u hermetički zatvorenim teglama, dalje od sunčeve svetlosti.

Upotreba suve paprike i čili papričica

Upotreba sušene paprike je svestrana. Možete ih stavljati direktno u čorbe i one će se hidrirati dok čorba vri. Možete i da ih sameljete u prah i upotrebite u omiljenim receptima.

Takođe možete i da ih rehidrirate, a evo i kako.

Zagrejte tiganj na srednje jaku vatru. Ubacite suve paprike i prepecite ih dok ne zamirišu, što je oko 30 sekundi sa svake strane. Zatim, dodajte kipuću vodu i pustite da se paprike namoče. Dodajte dovoljno vode da pokrije paprike i pustite ih da upijaju vodu oko 15-30 minuta.

Izvor: Grow a good life / preuzeto sa agromedia.rs

Turšija od crvenih paprika: Prije nego što stigne prava zimnica

Ova jesen stigla je ranije nego što je uobičajeno, tako da domaćice mogu biti u dilemi – da li je vrijeme za pravljenje ‘prave’ zimnice ili je i dalje rano.

U svakom slučaju dobro će vam doći recept za crvene paprike koje možete jesti već dva dana nakon sto ih pripremite.

Sastojci:

1 kg crvenih paprika

10 čenova bijelog luka (može se povećati/smanjiti po želji)

1 čaša jabukovog sirćeta

1/2 čaše maslinovog ulja (može i suncokretovo)

1 puna kašičica soli

8-10 zrna bibera (opciono)

1 kašičica sjemenki kima (opciono)

1/4 veze peršuna

Priprema:

Najprije uklonite sjemenke iz paprika. Isjeckajte na ne previše sitne komade. U jednu šerpu stavite sirće, ulje i so, kada proključa, dodajte paprike i kuvajte 3 minuta. To je dovoljno. Nakon što isključite šporet, dodajte peršun i biber dok je još vruće. Stavite u sterilizovanu teglu dok je vruće i ostavite na sobnoj temperaturi dok se ne ohladi. Zatim stavite u frižider i ostavite dva dana. Jedan dan je takođe dovoljan, ali nakon dva dana dobijate vrhunsku turšiju, prenose Vijesti.me.

Pogleldajte video pripreme ove salate na instagram profilu Bajkovito selo

Spremite biljke za jesen prije nego što bude kasno

Na pragu promjene godišnjih doba treba promijeniti ljetnji režim njege biljaka jer temperatura pada, a količina sunčevog svjetla koje primaju tokom dana se smanjuje.

Biljke osjećaju ove suptilne promjene i potrebno je da unesete male izmjene u njihovu njegu kako bi ostale zdrave i u punoj kondiciji.

Pošto se Zemlja blago udaljava od Sunca, mijenja se ugao pod kojim svjetlo prodire u prostorije. Zato treba da počnete da pomalo premještate saksije kako biste osigurali biljkama optimalnu količinu svjetlosti. Možda će, u prvo vrijeme, biti potrebno nekoliko pokušaja i promašaja, ali sigurno ćete naći položaj koji će biljkama najviše odgovarati.

Kako pada temperatura, a količina svjetla se smanjuje, biljkama će biti potrebno i manje vode. Zato proredite zalivanje i obavezno provjeravajte da li je zemlja suva prije nego što je ponovo ovlažite.

Pravilo za većinu biljaka je da prva dva centimetra treba da se osuše, a to provjerite prstom.

Mada im treba manje zalivanja, biljkama odgovara da vazduh bude vlažniji, naročito onima koje potiču iz tropskih krajeva. Pored ovlaživača, korisno je i da grupišete saksije, jer nekoliko biljaka zajedno mogu da stvore mikroklimu sa odgovarajućom vlažnošću.

Jesen je i pravo vrijeme za presađivanje biljaka – ako vidite da neke od njih prosto „pucaju“ od izdanaka, promijenite im saksiju za broj veću (oko 2cm u prečniku) ili podijelite na dvije saksije, prenosi Mondo.

Domaći džem od šljiva iz rerne: Ukusniji i bez konzervansa

Ako tražite jednostavan, ali ukusan način da pripremite džem od šljiva, isprobajte ovaj recept u kojem se džem peče u rerni. Ovaj metod je ne samo lakši, već omogućava bogatiji ukus koji će se dugo zadržati.

U nastavku vam donosimo recept i detaljan način pripreme.

Džem od šljiva iz rerne

Sastojci:

  • 3 kg šljiva
  • 1 kg šećera
  • 3 kašike ruma
  • jedna kaščica cimeta
  • vanilin šećer

Priprema:

  1. Šljive dobro operite, osušite na kuhinjskoj krpi ili ih ostavite da se same osuše. Zatim ih prepolovite i izvadite koštice. Važno je da odbacite oštećene ili crvljive šljive, a najbolje je koristiti zrele i mekane plodove.
  2. Zagrijte rernu na 200°C. U dublju tepsiju stavite prepolovljene šljive i dodajte šećer i vanilin šećer. Dobro promiješajte i prilagodite veličinu tepsije tako da šljive budu raspoređene u jednom sloju – zbog ravnomjernog pečenja.
  3. Poklopite tepsiju i stavite u rernu. Prvih 30 minuta šljive se peku pod poklopcem. Nakon toga, izvadite tepsiju, promiješajte šljive i vratite u rernu bez poklopca.
  4. Ostavite da se džem krčka 2,5 sata, povremeno ga miješajući kako bi se ravnomjerno zgusnuo.
  5. Kada primijetite da se džem zgusnuo, dodajte rum i cimet i vratite u rernu na još 10 minuta.
  6. Izvadite džem iz rerne i sipajte ga u unaprijed sterilizovane tople tegle. Zatvorite tegle i čuvajte ih na hladnom i mračnom mjestu sa konstantnom temperaturom.

Isprobajte ovaj metod pripreme džema u rerni i uživajte u bogatom i intenzivnom ukusu!

Kako napraviti kompost za 14 dana koristeći Berkli metod: Cvijeće i povrće posađeno u njega raste i buja velikom brzinom

Ovaj metod kompostiranja, razvijen na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, maksimizira mikrobiotsku aktivnost za proizvodnju visokokvalitetnog komposta za samo 14-18 dana.

Svi znaju da je kompost kao crno zlato za vašu baštu. Ali često dobijanje dobrog komposta može potrajati.

Ovaj metod toplog kompostiranja, razvijen na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, maksimizira mikrobiotsku aktivnost za proizvodnju visokokvalitetnog komposta za samo 14-18 dana.

Potrebni alati: vile, grabulje i cerada za pokrivanje gomile komposta.

Priprema: Potrebno je napraviti veliku gomilu komposta kako bi se stvorila velika toplota. Trava, grančice, povrće – sve se secka na sitno. Što je materijal tvrđi treba da se secka sitnije.

Materijali koje ćete kompostirati moraju biti specifična mešavina materijala bogatih ugljenikom (braon) i azotom (zeleno). Materijali bogati azotom su mesto odakle dolazi toplota. Odnos ugljenika i azota treba da bude oko 30:1.

„Zeleni“ deo komposta ili materijali bogati azotom

  1. Pokošena trava
  2. Uvelo cveće
  3. Zelene grane isečenog drveta, žbunja ili ruža.
  4. Ostaci voća i povrća, ljuske od jaja

„Smeđi“ ili materijali bogati ugljenikom

  1. Slama
  2. Karton
  3. Papir – novine, salvete, papirni ubrusi, filteri za kafu
  4. Osušene stabljike kukuruza
  5. Otpalo lišće
  6. Osušene borove iglice
  7. Piljevine
  8. Komadići suvog drveta

Izmešajte gomilu zelenog i smeđeg komposta vilama. Zalivajte dobro gomilu komposta. Zatim ga dobro stisnite, izgazite. Ali pre toga dobro natopite gomilu, svaki deo mora biti 50% natopljen.

Da proverite da li je sve dobro natopljeno, uzmite rukama deo i probajte da stisnete kompost, ako izađe par kapi – lepo je natopljeno.

Uzmite ceradu i lepo sve umotajte, postavite kamenje okolo kako bi cerada bila dobro uklopljena.

Gomilu komposta pokrivate kako bi se održala vlaga, toplota, ali i kako bi u toj sredini lepo sve istrulilo.

Svaki dan nakon prvih 24 do 48 sati, okrećite, prevrnite i promešajte gomilu komposta. Koristite vile i grabulje za mešanje.

Kada sve promešate opet lepo sve ušuškajte ceradom ili najlonom. Nastavite da mešate kompost svaki dan. Za 14 dana gomila će postati manja, a materijal će postati braon boje.

Dobijeni kompost možete da koristite u bašti, za prihranu cveća… Iako zvuči komplikovano Berkli metod je veoma jednostavan i dobar način pravljenja komposta.

Recept koji je oduševio mnoge: Spakujte grožđe u tegle za zimu (VIDEO)

Dok ovih dana uživamo u slatkom domaćem grožđu, svima nam je barem jednom prošlo kroz glavu kako bi bilo lijepo ta mirisna i ukusna zrna sačuvati za zimu i dane kada ih nema.

Međutim, kako to da napravimo bez da ih prerađujemo ili ako ne želimo da od grožđa pravimo vino, sirće ili džem?

Navodno postoji dobar trik.

Posljednjih dana svi pričaju o načinu na koji se to može i napraviti, a za to su vam, uz grožđe, potrebna samo dva sastojka, koja grožđu neće promijeniti ukus, prenosi Superžena.

Od grožđa možete praviti i ulje i pekmez, ali, ako želite da isprobate metodu čuvanja svježih zrna kako biste uživali u grožđu tokom cijele godine, tada isprobajte recept u nastavku.

Potrebno vam je:

– grožđe

– voda

– šećer

Priprema:

Pripremite velike tegle koje ćete oprati i sterilisati.

Skinite zrna s grozdova, stavite ih u veliku posudu ili šerpu i dobro operite i ocijedite. Punite tegle do vrha zrnima, a zatim svaku teglu napunite vrućom vodom i na kraj dodajte jednu kašiku šećera. Tegle čvrsto zatvorite, pa ih na stranu poklopca slažite jednu do druge u veliku šerpu (najbolje onu koji koristite za pečenje ajvara). Šerpu napunite vodom, zagrijte do ključanja i pustite da kuva pet minuta. Isključite i ostavite tegle tako dok se ne ohlade.

Kad su se ohladile, tegle izvadite iz šerpe, obrišite i spremite na tamno i hladno mjesto, najbolje podrum ili špajzu (ali ne i u frižider).

Ovako pripremljeno grožđe možete jesti već nakon nekoliko dana, ali i nedjelja.