Naslovnica Blog Stranica 312

Ako nemate dovoljno sunca u domu, ovih OSAM biljaka RASTE U MRAKU

Agrosavjet
-
0
Ako nemate dovoljno sunca u domu, ovih OSAM biljaka RASTE U MRAKU

Kućne biljke mogu donijeti toliko radosti u naše živote. Pružaju nam kiseonik, ljepotu, nešto o čemu treba da brinemo i hranimo dušu.

Problem je u tome kako možete uzgajati biljku u zatvorenom prostoru ako imate slabo osvjetljenje ili nemate sunčevu svjetlost? Na kraju krajeva, vaš učitelj iz trećem razreda vam je rekao da je biljkama potrebna sunčeva svjetlost da bi rasle. Dobra vijest je da i dalje možete uzgajati kućnu biljku, čak i pri slabom osvjetljenju ili bez prirodnog svjetla. Samo treba da izaberete pravu vrstu biljaka.

Biljke koje se snalaze i u mraku

Dakle, hajde da počnemo sa našom listom sobnih biljaka kojima odgovara slabo osvjetljenje za rast, čak i u najmračnijim kancelarijskim prostorima.

1. „Djevojačka kosa“ – Adiantum

Ova paprat ima prilično mekane listove (koji pomalo liče na kosu… otuda i ime!) i izgleda divno kod kuće ili u kancelariji. Ova taktilna biljka je takođe odlična za ublažavanje stresa. Takođe je veoma lako uzgajati!

2. Bromelija

Bromelije su mala tropska čuda koje su savršene za uzgoj u kancelariji sa samo vještačkim svjetlom. Dolaze u raznim bojama da uljepšaju vaš kancelarijski prostor ili dnevni boravak.

3. „Svekrvin jezik“ – Sabljica

Kućna biljka sa veoma niskim prohtjevima za održavanje. Izdržljiva je i može da toleriše veoma slabo osvjetljenje.

4. „Pauk biljka“ – Zeleni ljiljan

Biljka pauk je jedna od mojih omiljenih biljaka za sobe sa slabim osvjetljenjem. Tako ih je lako uzgajati, brzo rastu i proizvode slatke male lijanice. Kao i zeleni ljiljan, i ova biljka je odlična u filtriranju vazduha.

5. „Djevojačka sreća“ – Spatifilum

Spatifilum je biljka sa niskim zahtjevima prilikom održavanja. Ako zaboravite da ih zalijete, listovi će početi da padaju i podsjećaju vas. Kada im date malo vode, listovi se ponovo vraćaju u zdrav oblik.

6. Begonija

Begonije su male biljke koje dolaze u nekoliko boja i oblika. Imaju otmjeno cvijeće i lišće koje ih čini pravim centralnim dekorativnim dijelovima. Oni su odličan dodatak svakom kućnom dekoru.

7. Zamija

Zamija je odlična kućna biljka za slabo osvjetljenje, nije zahtjevna za održavanje. Prekrasno zeleno, sjajno lišće uljepšava svaki prostor. Po feng shui tradiciji, za ovu biljku važi da privlači novac.

8. Maranta

Biljka maranta ima jedinstven izgled sa jarko crvenim venama na sjajnim tamnozelenim listovima. Donja strana listova je takođe prelijepe crvene boje, tako da svakoj prostoriji dodaju divnu boju.

Analiza rodnih pupoljaka prije rezidbe voćaka

Agrosavjet
-
0
Analiza rodnih pupoljaka prije rezidbe voćaka

Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka. Voćnjaci iscrpljeni rodom, sa prevremeno izgubljenom lisnom površinom i nesazrelim ljetorastima mogu stradati od mrazeva, makar se oni dogodili i tokom dubokog zimskog mirovanja, kada voćke najbolje podnose niske temperature.

Rezidba voća – analiza potencijalne rodnosti pupoljaka izvodi se prije rezidbe, u cilju određivanja njenog intenziteta, zatim radi procjene izmrzlosti pupoljaka, radi procjene prinosa i s tim u vezi planiranja izvođenja proređivanja plodova, kao i definisanja potrebnih sredstava za rezače, nabavku pesticida, ambalaže i skladišnog prostora, itd.

Biološka kontrola rodnosti trebala bi da bude osnovni preduslov za sortnu rezidbu i planiranje prinosa, čak i kod sorti koje su sklone alternativnoj rodnosti, s obzirom da je u voćnjacima česta pojava dardova ili rodnih pupoljaka koji su na oko potencijalno rodni, a u proleće ne daju cv,etove, ili ne daju normalno razvijene cv,etove sposobne za oplodnju. Do ove pojave dolazi zbog njihove izmrzlosti ili uslijed nekompletiranja/nepravilnosti u procesima diferenciranja cvijetnih elemenata u pupoljku.

Pročitajte: Zimska rezidba voćaka za budući rod i rast

Broj pupoljaka sa diferenciranim cvjetnim začecima treba analizirati za svaku sortu i svaki tip rodne grančice. Uzorci (200-300 pupoljaka/parceli) se uzimaju sa stabala raspoređenih dijagonalno ili na različitim ali reprezentativnim mjestima po voćnjaku, zatim iz različitih dijelova krune, za svaku sortu na različitim podlogama, tablama i godinama sadnje. Žiletom se na pupoljcima prave uzdužni presjeci pupoljaka i tu se putem binokulara ili lupe uočavaju diferencirani cvjetni začeci.

Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka za svaku sortu

Na osnovu broja pupoljaka sa zdravim i potpuno diferenciranim cvjetnim začecima, izračunava se njihov udio u masi uzorka i time procentualno definiše potencijalna rodnost zasada. Na osnovu analize potencijalne rodnosti pupoljaka određuje se intenzitet rezidbe na sljedeći način:

– U zasadima sa velikom potencijalnom rodnošću (50-70 %) i brojnim rodnim pupoljcima u kruni, a pri normalnom vegetativnom porastu, potrebno je izvršiti oštru rezidbu, pri čemu se odstranjuju sve izrođene grane i značajno se smanjuje broj rodnih pupoljaka na mladom i starijem rodnom drvetu;

– Ako je broj pupoljaka sa obrazovanim cvijetnim začecima umjeren (30-40%), treba skraćivati ili samo prorediti trogodišnje i starije rodne grančice;

– Ako je rodnih pupoljaka manje, neophodno je sačuvati što više rodnih grančica tj. primijeniti slabu (blagu) rezidbu. Kod stabala sa potencijalnom rodnošću manjom od 20 % ostavljaju se svi rodni pupoljci ali i izrođene grane. Ova rezidba primijenjuje se i za voćke koje imaju zadovoljavajući broj rodnih pupoljaka s diferenciranim cvijetnim začecima, ali je njihov broj u kruni mali;

– Ako su oba faktora visoka, a porast mali, neophodna je oštra rezidba da bi voćke ojačale;

– Kod osetljivih vrsta voćaka, kao i u lokalitetima gde postoji opasnost od pojave mrazeva do početka vegetacije, ostavlja se 5-10 % više ljetorasta/stablu kao rezervni rodni potencijal u slučaju naknadnog izmrzavanja rodnih pupoljaka.

Zašto dolazi do naglih uginuća u tovu svinja

Agrosavjet
-
0
Zašto dolazi do naglih uginuća u tovu svinja

Prvo što moramo da znamo je jasan vakcinalni status životinja na farmi gdje smo kupili prasad kao i same karakteristike farme gde se vrši tov prasadi.

Ukoliko smo ispoštovali sve aspekte po pitanju pripreme, odmora i dezinfekcija objekta kao i jasne bio-sigurnosne protokole, životinjama treba obezbijediti optimalne mikro-klimtaske uslove sa konstatnom temperaturom (variranje ne veća od 2 do 3 stepena tokom dana i večeri), kao i dobru provjetrenost objekta 24h. Bitna stavka je svakako da li se životinje hrane ručno (lakše pratiti potrošnju) ili automatski što nam je važno da u svakom momentu pratimo potrošnju hrane, jer je potrošnja hrane jedan od indikatora kako da predupredimo pojavu uginuća i na vrijeme da reagujemo.

Najčešći modus za ovu pojavu su variranju u temperaturi gdje su dnevne temperature često između 20-30 stepeni i uslijed čega tokom dana moramo uz ventilatore upotrijebiti i prirodnu ventilaciju (otvaranje prozora i vrata).

Noć i jutro karakterišu niske temperature najčešće ispod 10 stepeni gdje je neophodno opet izvršiti korekciju mikro-klimata kako bismo unutar objekta imali što manja temperaturna variranja. Često se dešava da se ne uradi korekcija ventilacije u večernjim satima pa dolazi do naglog pada temperature unutar objekta, naročito na farmama gde se ne vrši automatsko regulisanje ventilacije. Ovo je jedan od razloga nastanka problema, svakako možda i najbitniji.

Pročitajte: Kanibalizam i nervoza svinja, razlozi i posljedice

Dalje razloge treba tražiti u samom zdravstvenom statusu prasadi kao i redovnom praćenju istog tokom dana. Nerijetko se pokazalo da nakon određenog perioda naročita ukoliko se uradi preventivna terapija putem hrane ili vode na početku tova, često dolazi do „opuštanja“ naročito ukoliko na farmi ne postoji veterinarski nadzor tokom dana. To znači da nam je neophodno da pratimo svaku promjenu kako u kliničkoj slici životinja, tako i u drugim parametrima (potrošnja hrane, dostupnost i potrošnja vode).

Kako prepoznati problem?

Definitivno kada dobijemo određeno anamnestičke podatke čest odgovor „Sve je bilo u redu samo imamo pojačana uginuća u proteklih 24h“. Ovo je jedan od najčešćih odgovora uz kašalj koji je najčešće sporadičan. E upravo ovde je glavni problem jer imamo kasnu reakciju.

Kada malo dublje uđemo u analizu prije pojave uginuća imali smo obično pad konzumacije hrane koji se u nekim slučajevima kretao i do 70% u 2 do 3 dana pred pojavu uginuća, navodi portal prase.org

Nerijetko to je bilo povezano sa naglom promjenom vremena koja je bila u tom periodu prisutna, gde je najčešće temperaturno variranje u tim danima bilo između 10 – 15 stepeni. Terapiju treba započeti upravo kada primijetimo masovno smanjenje konzumacije hrane i to najbolje putem vode u prva 2 do 3 dana pa kada primetimo pojačanu konzumaciju hrane, možemo nastaviti terapiju i putem hrane. Masovna terapija treba da traje najmanje 7, a neretko i 10 dana.

Pročitajte: Postporođajna neuroza krmača

Najbolje je da osim masovne uradimo i injekcionu terapiju svih životinja kod kojih vidimo izraženu respiratornu kliničku sliku, što podrazumijeva i pojavu kašlja kod životinja koje su „na oko“ kondiciono dobre. Terapija treba da bude što šira antibiotska uz primjenu analgetika kako bi se prvo riješio problem upale kod oboljelih tovljenika. Svakako najbolje je terapiju započeti uz veterinarski nadzor i konstatno praćenje situacije.

Ukoliko imamo uginuća jedan od najboljih načina je da se uradi obdukcija na osnovu koje veterinar određuje terapiju ili uraditi brzu laboratorijsku analizu gdje bi na osnovu biogrma odabrali antibiotik sa kojim bi započeli terapiju. Odabir antibiotika često može biti krucijalan u brzom oporavku oboljelih tovljenika. Pravovremenom reakcijom svakako ćemo riješiti problem i u ovim slučajevima što prije treba kontaktirati veterinara jer često je slučaj da zbog upotrebe nekoliko različitih lijekova ne dobijemo pun terapijski efekat, gdje su česti recidivi u narednih par nedelja.

Dodali bi da je česta greška koju pravimo u tovu tzv. opuštanje gdje smatramo da nakon određene kilaže koju tovljenici dostignu, možemo da gotovo kompletno prekinemo liječenje što se često ispostavi kao pogrešno. Ovde treba uzeti rezervu naročito na farmama koje imaju konstatan veterinarski nadzor koji podrazumijeva i lečenje. Isto moramo da shvatimo da je tradicionalni (neadekvatni objekti) način držanja svinja prevaziđen jer nerijetko ukoliko kupujemo prasad na farmama koje imaju jasan zdravstveni i bio-sigurnoni status, takva prasad zahtevaju i optimalne uslove, jer genetika se u proteklih 20 do 30 godina na našem podnevlju dosta promijenila i zahtijeva optimalne uslove.

KISELI KUPUS: Efikasan kod smanjivanja hormona stresa i nije jedini

Agrosavjet
-
0
KISELI KUPUS: Efikasan kod smanjivanja hormona stresa i nije jedini

Ne postoji magična hrana koja će trenutno smanjiti nivo kortizola (hormon sresa), ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u regulisanju oslobađanja hormona stresa.

Ako ste se ikada osećali kao da ste pod stresom, znate da to nosi danak, i psihički i fizički. Stres pokreće proizvodnju hormona kortizola, koji nas može ostaviti u stalnom stanju pripravnosti.

U odgovarajućim količinama, kortizol reguliše skoro svaki sistem u našem tijelu ako nivoi ostanu povišeni tokom dužeg vremena.

Jedan od neželjenih efekata dugotrajnog visokog nivoa kortizola jeste povećanje tjelesne težine, posebno visceralne masti. To je mast koja okružuje organe, crijeva i jetru.

To dovodi do insulinske rezistencije, visokog krvnog pritiska, koronarne bolesti srca i dijabetesa tipa 2.

Pored toga, kortizol može oslabiti aktivnost ćelija povezanih sa imunitetom. Ovo smanjuje proizvodnju antitijela i s vremenom može oslabiti imuni odgovor tijela.

Ne postoji magična hrana koja će trenutno smanjiti nivo kortizola, ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u regulisanju oslobađanja hormona stresa.

Zeleni čaj

Jedno naučno istraživanje pokazalo je da sastojak zelenog čaja može inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti nivo hormona stresa.

Pročitajte: Kako se pije zeleni čaj?

Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode

Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji nivoa kortizola.

Istraživanja su pokazala da nadbubrežne žlezde imaju visoku koncentraciju vitamina C, a ako jedete ove namirnice, one mogu blagotvorno da utiču na nadbubrežne žlijezde i održavaju nivo kortizola u ravnoteži.

Banane, pomorandže, dinje, spanać, brokoli, slatki krompir i suve šljive

Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalijuma, tako da ovi izvori hrane bogati kalijumom mogu da vrate te nivoe i smanje neželjene efekte koje dolazi sa stresom.

Kiseli kupus

Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga mnogi gube tokom vremena zbog lijekova ili izlaganja određenim faktorima životne sredine.

Jedan od mnogih efekata ovog mikroba jeste i njegov uticaj na mozak da oslobađa oksitocin. Pomaže u smanjenju percipiranog stresa i smanjuje kortizol.

Lactobacillus reuteri se može naći u fermentisanoj hrani kao što je kiseli kupus.

Dijeta igra važnu ulogu u upravljanju simptomima stresa, ali je samo jedan dio slagalice. Glavni zadatak u smanjenju stresa je rad na svakodnevnim navikama kako bismo promijenili odgovor tijela na stresore oko nas.

Zato treba da odvojite trenutak za preispitivanje svojih misli i emocija u vezi sa stresnim događajem, umjesto da odmah reagujete. Ovo će uključivati parasimpatički ili smirujući odgovor mozga, a ne iniciranje impulsivnog odgovora.

Odlazak u krevet i buđenje u otprilike isto vrijeme svakog dana, pored osam sati sna, ključno je za smanjenje stresa. Ovo će regulisati ciklus melatonina i kortizola, koji su veoma važni za zdravlje.

Šta prvo sijati/saditi u bašti

Agrosavjet
-
0
Šta prvo sijati/saditi u bašti

Mogućnost sjetve ili sadnje na otvorenom određena je klimatskim uslovima određenog područja. Prije svega temperaturnim i zahtjevima povrtne vrste prema ovom klimatskom činiocu.

U negrijanim zaštićenim prostorima sjetva ili sadnja moguća je 15 do 20 dana ranije nego na otvoreno. Zavisno od lokacije, početak ili sredina februara vrijeme je sjetve najranijeg povrća u zaštićene prostore i na otvoreno.

Prije same sjetve ili sadnje, povrtnjak je potrebno pripremiti čim to vremenske prilike dopuste. Kraj januara i početak februara pravo je vrijeme za prvu pripremu vrta.

Pročitajte: Fizički postupci pripreme sjemena za sjetvu – KVAŠENJE I SUŠENJE

Već sad počinju pripreme!

Ako nije obavljeno u jesen, obavlja se obrada tla, oranje ili štihanje i prema potrebi organsko đubrenje. Na 10 m2 razbacuje se i unosi u tlo oko 30 kg stajskog đubriva ili 50 do 60 L komposta. Mogu se koristiti i peletirana organska đubriva, čija je primjena vrlo jednostavna. U ovo vrijeme može se početi s kupovinom potrebnog alata, đubriva i na kraju sjemena.

Krajem januara može se za proizvodnju presadnica početi sijati: brokulu, karfiol, kelj, kupus, salatu i slanutak. U predjelima gdje nema snijega i tlo se ne smrzava, na otvoreno se može posijati/posaditi: bob, grašak, bijeli luk i luk.

U februaru, pogotovo ako je toplija i bez snijega, može se u bašti postaviti plastenik kako bi se biljkama osigurali bolji uslovi rasta. U grijanom plasteniku se može obaviti pikiranje vrsta koje to zahtijevaju (plodovito povrće i celer), a sjetva je obavljena rano u januaru.

Takođe, u grijanom zaštićenom prostoru se obavlja sjetva sjemena za proizvodnju presadnica sljedećih povrtnih vrsta: celera, korabice, paprike, patlidžana, peršuna i paradajza.

U toplijim krajevima na otvoreno se može posijati: blitvu, bob, cveklu, grašak, luk, mrkvu, peršun, rabarbaru, radič, rotkvicu, rukolu, slanutak i špinat. Na otvoreno se mogu posaditi presadnice: artičoke, kelja, ranog kupusa i salate, ali i posaditi bijeli luk i lučice luka.

Porast prinosa na uzdignutoj gredici

Sjetvu ili sadnju na otvorenom najbolje je obaviti na uzdignutu gredicu. Uzdignuta gredica predstavlja osnovni dio kućnih vrtova, koji je moguće obraditi bez gaženja tj. sa staza koje je okružuju.

Na uzdignutim gredicama lakše se postižu optimalni uslovi u tlu, što dovodi do porasta prinosa po jedinici površine. Tlo na gredicama se brže zagrijava, što ih čini pogodnima za ranu proljetnu sjetvu.

Takođe, lako se održava dobra struktura tla te kapacitet za vodu i zrak jer nema gaženja po gredicama. Prilikom formiranja gredica, u tlo se može unijeti kompost ili neko drugo organsko đubrivo. Time će se popraviti struktura tla, poboljšati procjeđivanje suvišne vode i povećati kapacitet zadržavanja biljnih hraniva.

Dobra struktura tla osigurava brzo procjeđivanje viška vode, zbog čega nije potrebno odgađati potrebne radove u vrtu. Navedeno olakšava planiranje datuma sjetve ili sadnje i berbe, čime se postiže bolje iskorišćavanje površine i produžava sezona uzgoja.

Uzdignuta gredica povišena je za 15 do 25 cm u odnosu na okolno tlo. Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Ako se gredici može pristupiti samo s jedne strane, ne preporučuje se širina veća od 90 cm.

Dužina gredica je određena prostornim mogućnostima ili potrebama za pojedinu uzgajanu vrstu. Na uzdignutu gredicu se vrlo lako s ciljem zaštite od niskih temperatura postavlja niski tunel ili se prekrivaju agrotekstilom. Ovom zaštitom se temperatura podiže za 2 do 3°C.

Korjenasto povrće klija na niskim temperaturama

Korjenasto povrće (mrkva, peršin, celer, pastrnjak, cvekla) spada u grupu povrća kojem za rast i razvoj pogoduju umjereno topla i vlažna područja. Sjeme klija pri relativno niskim temperaturama, već na 3 do 4 °C, a samo cikla na 6 do 8 °C.

Mlade biljčice relativno su otpornena kasne proljetne mrazeve, što omogućuje sjetvu korjenastog povrća relativno rano u proljeće, pogotovo uz primjenu direktnog prekrivanja.

Kupusnjače

Kupusnjače (kupus, kelj, kelj pupčar, karfiol, korabica, rotkvica) su prilagođene različitim klimatskim i zemljišnim uslovima, ali su za njihov uzgoj najpovoljnija prohladna i vlažna područja. Minimalna temperatura klijanja korabice je 3 do 5 °C, a temperature oko 0 °C u kasnijim fazama rasta izazivaju staklavost lišća i zadebljale stabljike. Klijanje i nicanje rotkvice započinju pri temperaturi od 2 do 3 °C. Minimalna temperatura rasta iznosi 5 °C. Mlade biljke mogu podnijeti niske temperature do -4 °C, a u tehnološkoj zrelosti do -10 °C.

Pročitajte: Pridržavajte se ovih pravila u plodoredu da biste imali što veći prinos

Lisnato povrće

Lisnato povrće (salata, špinat, blitva) su kulture blage ili umjerene klime. Minimalne temperature klijanja sjemena salate su od 2 do 5 °C, a optimalne 15 do 20 °C, kad niče za 3 do 5 dana. Mlada biljka salate može podnijeti temperature do -5 °C, a dobro ukorijenjene biljke sa 5 do 7 listova ozimih kultivara mogu podnijeti kontinentalnu zimu. Međutim, što je salata bliže tehnološkoj zrelosti, osjetljivija je na niske temperature. Klijanje špinata započinje već malo iznad 0 °C, ali je vrlo sporo. Na temperaturi od 5 do 10 °C nicanje je već dobro. Na temperaturi nižoj od 10 °C rast je usporen.

Niske temperature tokom rasta utiču na kvalitet lišća, listovi su sitniji, deblji i više naborani. Pojedini kultivari mogu podnijeti do – 10 °C bez posebne zaštite. Minimalna temperatura klijanja blitve je 5 °C. Pri nižim temperaturama između 5 i 10 °C biljka sporo raste, a optimalna temperatura rasta je 16 do 20 °C, a mlada i potpuno razvijena biljka može podnijeti blage mrazeve. Mlada biljka s nekoliko listova može se vernalizirati na temperaturi od 4 do 15 °C, ako takve temperature potraju 20 do 30 dana, što može biti problem pri ranoj proljetnoj sjetvi i izazvati prijevremenu cvatnju.

Zbog temperaturnih zahtjeva i dužine vegetacije, u grijanim zaštićenim prostorima se tokom zimskog i ranoproljetnog razdoblja proizvode presadnice plodovitog povrća: vrlo su osjetljive na niske temperature i većina ih ugiba kod niskih pozitivnih temperatura. Stoga se sadnja u negrijane zaštićene prostore obavlja tek u aprilu, a na otvoreno u maju.

Pročitajte: PRIJATELJSKA SADNJA – Koje biljke mogu zajedno, a koje se ne podnose

Lukovičasto povrće

Lukovičasto povrće (luk, bijeli luk, praziluk) vrlo dobro podnosi niske temperature pa se uspješno uzgaja jesenskom sadnjom. Dobro ukorijenjene mlade biljke mogu bez oštećenja podnijeti temperature i do -15 °C. Lučice luka i proljetni ekotipovi bijelog luka sade se u rano proljeće čim vremenske prilike dopuste jer su osjetljivi na visoke temperature (> 25-30 °C), koje utječu na jače oblikovanje nadzemne lisne mase, a lukovice ostaju nerazvijene.

Za mahunarke su najpovoljnija područja s umjereno vlažnim, svježim proljećem i početkom ljeta. Najniža temperatura za rast graška je 4,5 °C, pri kojoj sjeme većine sorti klija, zbog čega se sjetva može obaviti vrlo rano u proljeće. Minimalna temperatura klijanja boba je 1 do 3 °C, ali je najsigurnije klijanje pri 5 do 6 °C, dok je optimalna temperatura 20 °C. Bob može podnijeti temperature do -6 °C.

Psi lutalice poklali živinu

Agrosavjet
-
0
Psi lutalice poklali živinu

Na imanju Đemila Katkića, u sanskom naselju Šabića sokak, tokom noći između protekle subote i nedjelje upao je čopor pasa lutalica u ograđeni prostor gdje se nalazi živina, a tom prilikom domaćinu je pričinjena velika materijalna šteta.

Katkić kaže kako tokom noći nije čuo nikakve zvukove, ali da se neugodno iznenadio kada je jutrom krenuo da nahrani živinu. Dodaje kako je po cijelom dvorištu bilo ostataka raskomadanih kokoški i ćurki, te da mu je tom prilikom usmrćeno preko 20 komada peradi.

Kaže kako su se psi nekako provukli u ograđeni prostor, a potom i u kavez gdje je bila zatvorena živina.

„Živim od skromne penzije i ovo je, praktično, sve što imam. Na svu sreću, nisu sve poklali, nešto je i preživjelo. Ovo nije prvi put da mi psi provaljuju na imanje, ali ranije sam uspio da ih na vrijeme otkrijem i spriječim najgore. Pozvao bih vlasti da konačno nešto urade kako bi se stalo u kraj ovome problemu“, kazao je Katkić.

Problem sa velikim brojem pasa bez vlasnika na ulicama Sanskog Mosta već dugo je aktuelan, a o njemu je prije nešto manje od mjesec dana raspravljalo i Općinsko vijeće Sanski Most.

Dogodilo se to nakon što je čopor pasa napao i izujedao desetogodišnjeg dječaka, ali poslije sjednice nije učinjen niti jedna konkretan korak kako bi se počelo rješavanje ovog pitanja.

RAKIJA OD ŽALFIJE – Recepti za dobro zdravlje

Agrosavjet
-
0
RAKIJA OD ŽALFIJE – Recepti za dobro zdravlje

Žalfija je posebna biljka, ona je dobra za grlo i infekcije disajnih puteva ali i za razne infekcije u ustima. Odlična je za želudačane problem i problem sa crijevima.

Žalfija pomaže kod visokih temperature tijela, bolova u tijelu i groznice koje se pojave prije prehlade.

Naučno je dokazano da cimet ubija veliki broj bakterija čak i one koje su otporne na antibiotike.

Samo jedna kašikica cimeta ubija čak 99,5 % bakterija u samo tri dana.

Pročitajte: Cejlonski cimet – Prirodan lijek dragocjeniji od zlata

Rakija od žalfije:

250 grama listova žalfije trebate potopiti u 1,5 litar čiste domaće rakije.

Neka tako stoji 3 sedmice pa procjedite i dodajte 1,5 kilograma bagremovog meda.

U staklene flaše prespite i neka tako stoji još 3 sedmice.

Ponekad promućkajte, a pije se svaki dan po mala kašičica jednom dnevno.

Tinktura za prevenciju bolesti:

Decilitar 70% etilnog alkohola stavite 20 grama sitne žalfije listića.

Neka tako odstoji na toplom mjesec dana.

U malo vode ubacite 15-tak kapi i piti 3 puta dnevno.

Djeca i trudnice ovo ne smiju koristiti.

Pročitajte: Petrovac, žalfija, crni sljez – prirodni lijek za bolno grlo i promukli glas

Žalfija i cimet protiv bronhitisa:

Dvije kašike šećera istopite i prelijte sa pola litra mlijeka.

Kada prokuva sklonite sa vatre i dodajte kašičicu sitne žalfije i pola kašičice cimeta u prahu.

Neka tako odstoji desetak minuta i procjedite i piti tri puta dnevno.

Od čega zavisi rok trajanja jaja i do kada je upotreba bezbijedna

Agrosavjet
-
0
Od čega zavisi rok trajanja jaja i do kada je upotreba bezbijedna

​Rok trajanja jaja zavisi od nekoliko faktora – koliko su svježa, kako su tretirana i na kojem mjestu ih čuvate, a najvažnije je pitanje gdje ste ih kupili.

Kupovina svježih jaja od lokalnog, porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ili malog proizvođača svakako je najbolja opcija, zato što su vam tada najveće šanse da zaista dobijete svježa jaja.

Naime, neoprana jaja koja se donesu direktno iz kokošinjca mogu da stoje van frižidera i do 4 nedjelje prije nego što ih konzumirate.

Pročitajte: Evo koja je razlika između bijelih i smeđih jaja

Za ovako dugotrajan rok zaslužan je površinski zaštitni sloj koji se zove kutikula, i služi kao prirodna barijera za bakterije. Sastoji se uglavnom od proteina i fosfora.

Greška je ako „prljava“ jaja pokušavamo da operemo prije nego što ih odložimo, jer im na taj način uništavamo ovaj tanak, ali izuzetno moćan zaštitni sloj, stoga uvijek birajte neoprana jaja kada ih kupujete direktno od proizvođača.

Ukoliko jaja kupujete u prodavnici, savjetujemo vam da uvijek kupujete ona koja se čuvaju u frižideru, jer su jaja iz prodavnice već prošla kroz postupak pranja.

Pošto pranje jaja uništava prirodnu kutikulu, ona moraju da se ohlade kako bi se spriječio ulazak bakterija.

Pročitajte: S ovim trikom guljenje kuvanih jaja vam više neće biti problem

Prije nego što ih kupite, otvorite pakovanje kako biste provjerili da li su ljuske cijele, odnosno da nisu negdje napukle, i čim dođete kući smjestite ih u frižider, na temperaturi do 4 stepena.

Ovako čuvana jaja, svoj kvalitet će zadržati do tri nedjelje.

Loše i kamenito zemljište nije prepreka da na njemu uzgajate biljke

Agrosavjet
-
0
Loše i kamenito zemljište nije prepreka da na njemu uzgajate biljke

Dragica je željela da radi na svojoj zemlji nešto potpuno prirodno, bez potrebe da upotrebljava hemiju i vještačke dodatke. Njen izbor je pao na ljekovito bilje koje danas uspješno uzgaja na 14 hektara. Iako je imala zemljšte lošeg kvaliteta, uspjela je da razvije posao koji donosi samo pozitivno ljudima i njenoj porodici.

Dragica Stanković živi u Nišu, ima troje dece – tri predivne ćerke. Njena plantaža ljekovitog bilja nalazi se u ataru sela Tamnjanica u opštini Bela Palanka. Na 14 hektara, Dragica sa porodicom gaji preko 30 različitih ljekovitih biljaka, uglavnom mediteranskog porijekla.

– Podneblje je suvo i kamenito pa smo se prije 9 godina zapitali šta bismo mogli da gajimo, da bude potpuno prirodno i da ne moramo da upotrebimo ni gram hemije. Izbor je bio nekako prirodan i logičan – ljekovito bilje. Znali smo odmah da moramo da zaokružimo proizvodnju sa preradom da bismo opstali. I opet se nekako prirodno i logično nametnuo odgovor, da to što proizvedemo treba da pretvorimo u ono što je najkvalitetnije – eterična ulja – priča Dragica.

Rad sa višim ciljem

Dragica je željela da sa svojom porodicom radi nešto što ima viši cilj. Tako su ušli u svijet aromaterapije. Svoj brend su nazvali Siempreviva, što u prevodu znači uvijek životan, uvijek živ.

– Aromaterapija je upotreba čistih eteričnih ulja za poboljšanje zdravlja i načina života. Ono najmoćnije iz biljke je pretočeno u eterično ulje. Prava eterična ulja mogu da imaju nevjerovatne efekte. Na primjer, mogu da pobošljaju raspoloženje, povećaju pozitivnu energiju, umanje glavobolju, olakšaju disanje i još mnogo toga – govori ona.

Pročitajte: Da ubrano ljekovito bilje sačuva sva svoja svojstva ovako ga sakupljajte, sušite i čuvajte

Težak put od njive do prerađenog proizvoda

Od uzgoja biljaka do flašice eteričnog ulja proces je dug i pun izazova. Ovim poslom Stankovići se bave porodično, a uz Dragicu, složno rade suprug, tri ćerke i zet.

– Prvo smo počeli sa nekoliko biljaka. Morali smo da ispitamo razne biljke, iz različitih dijelova svijeta kako bismo pronašli one koje vole našu zemlju. Dosta je tu bilo promašaja, ali je posebna radost kada ispitujete neku novu biljku i ona vam pokaže da ste joj odabrali pravo okruženje – sa ushićenjem govori Dragica.

Dodaje i da je najvažnija i najteža nega biljaka. Kod Dragice mora da bude sve prirodno.

– Naše biljke njegujemo prirodnim preparatima koje sami pravimo, a humusom od naše otpadne biomase prihranjujemo biljke. Naravno, najveći problem je nedostatak radne snage, posebno kada dođe period okopavanja i branja. Starije generacije polako posustaju, a mladi nerado rade poslove u polju – kaže Dragica.

Pročitajte: Ulje ploda divlje ruže – Efikasno za tretiranje ožiljaka, opekotina i oštećene kože!

Ljekovita cvjetna vodica

Pored eteričnih ulja, Dragica proizvodi i hidrolate, koji su sve popularniji u kozmetičkoj industriji.

– Hidrolati ili cvjetne vodice su nusprodukt koji nastaje pri destilaciji biljaka. To je zasićena destilirana voda sa česticama eteričnog ulja. Ova tečnost sadrži brojne ljekovite i aromatične supstance iz žive biljke i ima slično djelovanje kao esencijalno ulje. Jedina razlika je što cvjetnu vodicu možete direktno da naneste na kožu – objašnjava Dragica.

Njihove proizvode kupuju i žene i muškarci, uglavnom ljudi koji primjenjuju zdraviji stil života, ali i oni koji se susreću sa različitim zdravstvenim problemima. Kako sama kaže, najviše se traži španski timijan koji olakšava disanje, zatim vrijesak, origano i smilje.

Osim direktnih kupaca, Dragica je razvila saradnju i sa nekoliko manjih proizvođača prirodne kozmetike, jer hidrolati predstavljaju bazu za hidratantne kreme, losione i tonike.

Ova hrabra žena uspjela je od kamenitog zemljšta da razvije porodični posao, bez ičije pomoći. Naime, Dragica do sada nikada nije koristila subvencije, ni od države ni iz IPARD fondova, a kao jednu od velikih prepreka vidi komplikovanu papirologiju.

Pročitajte: 9 provjerenih prirodnih načina da izliječite herpes zoster

Na pitanje koju bi biljku izdvojila kao najpofitabilniju dobili smo iskren odgovor.

– Najprofitabilnija biljka ne postoji. Klima se mijenja i teško je predvidljiva. Jedne sezone dobijate na jednoj biljci više od drugih, a već sljedeće možete izgubiti – kaže Dragica.

Svima koji bi hteli da se bave uzgojem ljekovitog bilja ona poručuje da gaje više različitih biljaka, a prvenstveno da ih dobro upoznaju i da budu spremni na veliki rad.

Četiri tajne uspješnog uzgoja organskih jagoda – Tržište vapi za njima

Agrosavjet
-
0
Četiri tajne uspješnog uzgoja organskih jagoda – Tržište vapi za njima

Organska proizvodnja i prodaja jagodičastog voća iz godine u godinu premašuje sve rekorde. Čak 15 posto od ukupne prodaje voća na svijetu pripada jagodičastom voću.

Posebno su interesantne organske jagode koje su u vrhu liste prilikom kupovine. Prema statističkim podacima proizvodnje ovog voća na zapadno-evropskom i američkom tržištu čak trećina kupaca pazari barem jednom mjesečno organske jagode, dok 15 posto njih, mahom mlađih od 40 godina, kupuje isljučivo ovo organsko voće. U vrhu redovnih kupaca su porodice sa djecom koje žele da svojim mališanima obezbijede ukusno i zdravo voće.

Pročitajte: Kako spriječiti izmrzavanje jagode?

Prema sprovedenoj anketi organske jagode biraju zato što one uzgajane na konvencionalni način spadaju u voće na kome se najčešće zadržavaju tragovi pesticida, te radi sopstvene i sigurnosti svoje porodice ipak biraju organske jagode, čak i kada su dosta skuplje u odnosu na obične.

Proizvođači jagoda, posebno kod nas, vrlo rijetko se usuđuju da prijeđu na organsku proizvodnju. Razlog? Previše ulaganja i rada, neizvesnost prinosa iako tržište vapi za organskim jagodama. Međutim ovo su samo predrasude i kako bismo ih razbili otkrivamo vam četiri tajne uspešnog uzgoja organskih jagoda.

Četiri tajne uspješnog uzgoja organskih jagoda

  1. Prije svega treba odabrati adekvatno zemljište. Jagode vole dobro propusno zemljište, pošto višak vlage može da dovede do truljenja korjenovog sistema koji je kod ove biljke prilično plitak svega 20 centimetara ispod površine zemlje. Upravo zbog toga humusni sloj treba da bude na dubini od 50 centimetara dok se odozgo sipa pjeskovita ilovača sa malim sadržajem gline. Ukoliko baš nemate idealno zemljište za uzgoj to se može prevazići izborom sorti otpornijih na bolesti. Najbolji prinosi jagoda postižu se na zemljištu u kome je vlažnost 70-80 % od maksimalnog vodenog kapaciteta.
  2. Postoje brojne sorte koje su se pokazale kao odlične za organski uzgoj, pitanje je kako odabrati pravu baš za vaš zasad. Otkrićemo vam tajnu, prilikom izbora sorte raspitajte se u okolnim rasadnicima ili kod komšije. Sorte koje nudi vaš lokalni rasadnik će vjerovatno biti pogodne za vašu oblast, jer je zemljište vrlo slično. Takođe, trebalo bi da obratite pažnju na količinu azota u zemljištu, zato što jagode imaju veću potražnju za azotom u rano proljeće, kada rastu i rađaju, kao i u kasnu jesen. Kako upotreba azotnih đubriva nije u opticaju stručnjaci preporučuju riblje i sojino brašno, kao i brašno od lucerke koje će nadoknaditi manjak azota neophodnog za rast i razvoj biljke. Dobar izbor je i stajnjak, posebno od kokoški, ali treba voditi računa da odleži jer ukoliko je stajnjak previše jak može sagoreti jagode.
  3. Borba sa korovima prilikom uzgoja organskih jagoda je teška i duga. Iako postoje dozvoljeni organski herbicidi oni neće biti dovoljni. Zato kupite par debelih rukavica i u obračun sa korovom krenite lično čupajući ga iz korijena. Plitka kultivacija je takođe dobar izbor, ali da bi to bilo moguće vodite računa o razmaku između leja zasađenih jagoda. Najbolje je koristiti kombinaciju sva ti načina kako biste postigli maksimalne rezultate i omogućili vašim jagodama dobre uslove za rast i razvoj bez dosadnih korova.
  4. I taman kada ste se oslobodili korova eto nove pošasti za vaše jagode u vidu štetočina i patenogenih bakterija. Da biste to izbjegli sadite isključivo zdrave biljke u zemljište sa dobrom drenažom i cirkulacijom vazduha. Prije podizanja zasada obavezno provjerite da li se u blizini nalazi područje sa velikom populacijom štetočina kojih se morate riješiti. Suzbijanje korova je takođe korisno jer su korovske biljke često stanište za štetočine, pa eto razlog više da se otarasite korova. Dobar način zaštite je i malčiranje zemljišta koje nudi dvostruku korist i štiti jagode i od korova i od štetočina. Redovno uklanjajte suve listove i trule plodove kako biste spriječili razvoj patogenih bakterija koje će se brzo proširiti po ostatku zasada.
Pročitajte: Zaštitite jagode od golomrazice malčiranjem

I za kraj još jedan prijedlog. Kako biste bili sigurni da ćete imati dobar rod organskih jagoda možda je najbolje da se odlučite za plastenički način uzgoja koji će vam omogućiti lakšu kontrolu nad uslovima za uzgoj posebno kada je u pitanju borba sa korovima i štetočinama nego kada je u pitanju uzgoj na otvorenom polju.

1...311312313...1.013Stranica 312 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia