Naslovnica Blog Stranica 31

Koje začine koristiti u pripremi mesa za zimnicu

Agrosavjet
-
0
Koje začine koristiti u pripremi mesa za zimnicu

Začine koristimo ne samo da bi dali istančan ukus mesu i mesnim perađevinama već oni imaju blagotvoren uticaj na ljudski oraganizam.

SO KAO NEZAMIJENJLJIV KONZERVANS

Kuhinjska so je izvanredan začin, koji mesu daje pikantan ukus i nezamjenjljiv je konzervans, bez koga se ne bi moglo ni zamisliti čuvanje mesa u prirodnim uslovima. Kao posljedica nedovoljno posloljenog mesa, javljaju se promjene u izgledu i ukusu gotovih proizvoda. To je posebno uočljivo poslije njegovog dimljenja i sušenja. Na preslanoj površini mesa obavezno se javljaju bjeličasti kristali soli.

LOVOR

Lovor je aromatični list zimzelenog žbuna Sredozemlja. Koristi se u čuvenoj kuvanoj salamuri, jer mesu (posebno mesu divljači) „popravlja“ ukus i aromu.

KORIJANDER

korijander

Zreli i osušeni plodovi prijatnog su mirisa i naljutog, sladunjavog uskusa. Ima veoma široku primjenu (kao začin i lijek) a neizbiježan je sastojak kuvane salamure i dodatak mesnatim kobasicama.

VENJA (KLEKA, BOROVNICA)

Zreli dvogodišnji plod je veličine graška. Bogat je mirisnim etarskim uljem, slatkog i aromatičnog mirisa. Koristi se za spravljanje „kuvane“ salamure i pri dimljenju mesa.

BOSILJAK

suvi bosiljak

U preradi mesa koristi se lišće bosiljka za pravljenje raznih kuvanih salamura, presolca, a ređe i manje i pri dimljenju mesa. Podstiče lučenje stomačnih sokova pa samim tim pospiješuje varenje i podstiče apetit.

RUZMARIN

Zimzeleno šiblje igličastih listova. Upotrebljava se kao začin za meso jaček mirisa ali se dodaje i svinjetini. Zbog intezivnog mirisa, treba ga pažljivo dozirati. Služi i pri dimljenju trajnih mesnih prerađevina. Pomaže varenju, oživljava krvotok i poboljšava apetit.

PELIN

PELIN

Gorko aromatično začinsko bilje. Upotrebljavamo ga štedljivo. Masna jela čini svarljivim i tako poboljšava probavu. Koristi se pri dimljenju suhomesnatih proizvoda i slanine (pančete).

PAPRIKA

Ljuta paprika

Sušena, mljevena ili tucana, slatka ili ljuta parpika obilato se koristi kao začin u industrijskoj i posebno domaćoj preradi mesa.

Mnoge prerađevine kao što su kobasice, kulen, zatim prerađevine od iznutrica, gotovo se ne mogu zamisliti bez ovog začina. Pored izvanrednog pikantrnog ljutog ukusa, mesu i prerađevinama daje lijepu crvenu boju.

BIJELI LUK

bijeli luk

Bijeli luk je jedna od najstarijih uzgajanih biljaka, a došao je sa Blistog istoka. Ima višestruku ulogu u preradi mesa i posebno proizvodnji kobasica. Koristi se kao samljeven, isječen ili scijeđen.

Pored toga što poboljšava ukus djeluje kao antiseptik, pročišćava krvne sudove, i snižava pritisak.

BIBER

biber
Foto: magično bilje

Kada se odlučivalo koji se začini su najviše zastupljeni u preradi mesa, biber bi odnio prevagu sa paprikom. Ovaj najpopularniji začin koristi se u mesnim perarađevinama samljeven. U zrnu je dragocjeni dodatak raznim kuvanim salamurama i pacu, za popravljanje ukusa raznim vrstama mesa.

KIM

Kim je sjeme jednogodišnje biljke, intezivnog mirisa i ukusa. Bogat je magnezijumom. Pored ostalog, služi i kao začin mesnim proizvodima, posebno onim od divljači.

Pročitajte: PRIPREMA MESA ZA DIMLJENJE

Koje cvijeće se sadi u novembru: Veliki jesenji vodič za sadnju

Agrosavjet
-
0
Koje cvijeće se sadi u novembru: Veliki jesenji vodič za sadnju

Kada novembar zakuca na vrata, mnogi vrtlari misle da je vrijeme da spreme svoje alate i sačekaju proljeće. Međutim, ovaj mjesec je savršen za sadnju određenih vrsta cvijeća koje će donijeti boje i radost vašem vrtu kada se priroda ponovo probudi.

Lale (Tulipa)

Lale su pravi simbol proljeća i jedan od omiljenih izbora među vrtlarima. Njihove lukovice sadite u novembru kako biste uživali u živopisnim bojama iduće godine. Da biste ih pravilno posadili, izaberite sunčano mjesto sa dobro dreniranim tlom. Iskopajte rupu duboku 15-20 cm i postavite lukovice sa vrhom prema gore, razmaknute 10-15 cm. Nakon što ih pokrijete zemljom, lagano pritisnite da se osigura čvrstoća.

Narcisi (Narcissus)

Narcisi su izuzetno otporni i lako se gaje, a cvjetaju u proljeće. Njihova otpornost na hladnoću čini ih idealnim za jesenju sadnju. Sadnja se obavlja na sličan način kao i kod lala: iskopajte rupu duboku 15-20 cm na sunčanom ili djelimično sjenovitom mjestu. Lukovice posadite sa vrhom prema gore, na razmaku od 10-15 cm. Pokrijte ih zemljom i zalijte.

Hrizanteme (Chrysanthemum)

Hrizanteme su pravi simbol jeseni i često cvjetaju upravo u novembru. Mogu se saditi u kontejnere i vrtne gredice. Da biste ih posadili, iskopajte rupu dovoljno duboku da stane korijen biljke, postavite biljku u rupu, pokrijte je zemljom, a zatim zalijte. Dodavanje sloja malča pomoći će u zaštiti korijena od hladnoće.

Zumbuli (Hyacinthus)

Zumbuli su poznati po svom divnom mirisu i prekrasnim cvjetovima. Sadnja zumbula u novembru donosi nagradu u obliku raskošnog cvjetanja u proljeće. Iskopajte rupu duboku 15 cm na sunčanim ili djelimično sjenovitim mjestima, a zatim postavite lukovice s vrhom prema gore, razmaknute 10-15 cm. Pokrijte ih zemljom i zalijte.

Dan i noć (Viola tricolor)

Ljubičice dan i noć su otporne na hladnoću i idealne za sadnju u novembru. Njihovi veseli i raznoliki cvjetovi donose radost u vrt tokom zime. Sadnja se vrši na sunčanim ili polusjenovitim mjestima. Iskopajte rupu duboku 10 cm i posadite biljke na razmaku od 15-20 cm, pokrijte zemljom i zalijte.

Ukrasni grašak (Lathyrus odoratus)

Ukrasni grašak je biljka puzavica koja se često sadi u novembru. Njeni mirisni i šareni cvjetovi cvjetaju u proljeće i ljeto, donoseći živopisne boje i miris u vaš vrt. Da biste ga posadili, izaberite sunčana mjesta ili djelimičnu sjenku. Iskopajte rupu duboku 5-10 cm i sjeme posadite na razmaku od 10 cm. Pokrijte ih zemljom i zalijte. Ako joj obezbijedite podršku za rast, dostiže visinu i do dva metra.

Frezije (Freesia)

Frezije su poznate po svom divnom mirisu i šarenilu cvjetova. Sadite ih u novembru kako biste uživali u njihovoj ljepoti sljedeće proljeće. Iskopajte rupu duboku 10 cm na sunčanim mjestima, a zatim postavite lukovice s vrhom prema gore, razmaknute 10 cm. Pokrijte ih zemljom i zalijte.

Asteri (Aster)

Asteri su izdržljive biljke koje cvjetaju kasno u ljeto i jesen, a sadnja u novembru omogućava im da se ukorijene prije zime. Iskopajte rupu dovoljno duboku za korijen. Biljke posadite na razmaku od 30-40 cm, pokrijte zemljom i zalijte.

Puzava ivica (Ajuga reptans)

Puzava ivica je svestrana biljka koja se može saditi u novembru. Ova zimzelena biljka koristi se kao pokrivač tla i može dodati teksturu i boju vašem vrtu. Iskopajte rupu duboku 10 cm i biljke posadite na razmaku od 20-30 cm. Pokrijte zemljom i zalijte.

Morska božikovina (Eryngium)

Morska božikovina je zanimljiva biljka koja se često koristi za ukrašavanje tokom zime. Njeni plavi ili srebrni cvjetovi dodaju živahnost u vrt, dok su njeni listovi otporniji na sušu. Da biste je posadili, iskopajte rupu duboku 15-20 cm na sunčanom mjestu. Biljke posadite na razmaku od 30 cm, pokrijte zemljom i zalijte.

Engleske ruže (Rosa ‘David Austin’)

Engleske ruže, poput David Austinovih engleskih ruža, poznate su po svojoj ljepoti i mirisu. Sadnja ovih ruža u novembru omogućava im da se dobro ukorijene prije zime, što rezultira bogatijim cvjetanjem na proljeće. Iskopajte rupu duboku 30 cm na sunčanom mjestu sa dobro dreniranim tlom. Biljke posadite na razmaku od 60 cm, pokrijte zemljom i zalijte, a na kraju dodajte sloj malča.

Ukrasni luk (Allium)

Ukrasni luk je biljka koja donosi jedinstvene cvjetove u obliku lopti. Da biste ih posadili, izaberite sunčana mjesta i iskopajte rupu duboku 10-15 cm. Lukovice postavite s vrhom prema gore, na razmaku od 20-30 cm, pokrijte zemljom i zalijte.

Kukurijek (Helleborus)

Kukurijek je prelijepa biljka koja cvjeta u proljeće. Sadnja u novembru pomaže kukurijeku da se ukorijeni i donese svoje šarene cvjetove čim proljeće dođe. Iskopajte rupu duboku 15 cm na sjenovitom mjestu i biljke posadite na razmaku od 30-40 cm, pokrijte zemljom i zalijte.

Savjeti za sadnju

Za uspješnu sadnju važno je izabrati pravi položaj za svaku biljku, pripremiti tlo i posaditi biljke pravilno. Većina lukovica voli sunčana mjesta, dok su neke vrste (kao dan i noć) tolerantne na sijenku. Tlo treba da bude dobro drenirano i bogato hranljivim materijama, pa razmislite o dodavanju komposta kako biste poboljšali kvalitet tla. Pratite preporučene dubine sadnje za svaku vrstu; u pravilu, lukovice se sade na dubinu koja je tri puta veća od njihove visine.

Sadnja cvijeća u novembru može donijeti radost i boje vašem vrtu, čak i u hladnim mjesecima. Ove biljke ne samo da će obogatiti vaš prostor, već će vas i podsjetiti na ljepotu proljeća dok se priroda polako budi. Zato iskoristite novembar da pripremite svoj vrt za proljeće, prenosi Zadovoljna.

Kosta Šumar pčelar koji se bavi vještačkom oplodnjom pčela

Agrosavjet
-
0
Kosta Šumar pčelar koji se bavi vještačkom oplodnjom pčela

Kosta Šumar pčelar koji je boravio u Češkoj na obuci za vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime se planira baviti u narednim sezonama.

-To će uticati na poboljšanje pčelinje proizvodnje, kako kod mene tako i u cijeloj BiH. Radiću na očuvanju i uzgoju Apis mellifera carnica pčele. To je medonosna pčela koja je oduvijek bila zastupljena na našim područjima – rekao je Šumar.

On kaže da je riječ o najboljoj pčeli prema svim karakteristika za ovo područje. Šumar je magistar na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i kaže da niko do sada nije radio njegovu temu magistarskog rada koja se odnosi na vještačku oplodnju matica i da je jedini pčelar koji će se baviti time.

On priča da se njegove košnice nalaze u podnožju planine Romanija, u selu Podmjedenik koje je 17 kilometara udaljeno od Pala, te da proizvodnju planira podići na viši nivo. Šumar ističe da ima 100 košnica i da čuva tradiciju svoga djeda.

-Pčelarstvom i proizvodnjom meda počeo sam se baviti iz hobija, a poslije je to preraslo u veliku ljubav. Sadašnjim kapacitetom možemo pokriti trenutnu potražnju na kućnom pragu, koja iznosi od 600 kila do tone – navodi Šumar.

Osim meda, Kosta proizvodi i matičnu mliječ, propolis, pergu, vosak, sve visoke ljekovitosti.

Pročitajte: 14 zabluda o medu u koje se već godinama vjeruje

-Matičnu mliječ i pergu rijetko ko proizvodi, pogotovo mlađi pčelari. Nije zahtjevno, ima posla, ali mnogo volim da radim. Otac i brat mi pomažu tokom vrcanja meda koji se nekada dešavao u avgustu i septembru, a sada ima više paša, pa se vrca od aprila pa nadalje. Svaka godina kod pčelara je različita i ne može se porediti sa prethodnom – objašnjava Šumar.

Postoje razne vrste meda – bagrem, livadski, šumski, razni cvjetni medovi, sve što je zastupljeno u Republici Srpskoj i BiH, kaže Šumar i dodaje da jedan od kvalitetnijih koji pravi jeste šumski. Šumar navodi da bi na Palama teško ko od mladih prihvatio život na selu, ali kada se gleda neka šira slika – krajnje je vrijeme da se okrenu svi zdravom seoskom životu. On naglašava da se sva pomoć pčelara ostvaruje u vidu subvencija preko Udruženja pčelara Pale, opštine Pale, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ali da treba jača podrška i motivacija.

Prema njegovim riječima, sem pomenute podrške doneseni su i novi zakoni kojima se pomažu mladi u poljoprivredi, što je veliki napredak i od velike je pomoći za poljoprivrednike.

-Jačom podrškom i motivacijom svaki poljoprivrednik unaprijediće proizvodnju – poručuje Šumar i ističe da poljoprivredna proizvodnja iziskuje disciplinu, motivaciju i obavlja se svakodnevno, a ne periodično. Šumar je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.

On smatra da se tu mladim poljoprivrednicima pruža podrška, razmjenjuju iskustva, znanja, ali i promovišu vlastiti proizvodi iz svih krajeva Republike Srpske i šire.

Šumar poziva sve da kupuju domaće, radi razvoja poljoprivrede, a mladim poljoprivrednicima poručuje da ne napuštaju svoju zemlju.

Izvor: pssrs.net

Recept za KISELI KARFIOL: Ova biljka jača imunitet, čisti krvne sudove, ukus božanstven

Agrosavjet
-
0
Recept za KISELI KARFIOL: Ova biljka jača imunitet, čisti krvne sudove, ukus božanstven

Karfiol spada u red najzdravijeg povrća, ali i u ono koje prečesto zaboravljamo. Nepravedno zanemaren, karfiol je vrijedan dar prirode koji se može pripremiti na bezbroj načina, ali jedan od najpopularnijih svakako je kiseli karfiol u zimnici.

Ovo povrće, inače, u 100 grama ima samo 25 kalorija, što ga čini niskokaloričnom namirnicom, a karfiol će vam biti od velike koristi bili na dijeti ili ne.

U 100 grama on ima samo pet grama ugljenih hidrata, skoro zanemarljivu količinu masti, a obiluje mikronutrijentima poput vitamina iz B kompleksa i vitamina C, fitohemikalijama, proteinima i vlaknima. Tu su i brojni minerali: kalijum, fosfor, selen i mnogi drugi.

Karfiol ima snažno antioksidativno dejstvo, zbog čega je on odlično sredstvo za prevenciju mnogih oboljenja.

Pročitajte: Turšija od karfiola bez sterilizacije

Naučna istraživanja su pokazala da redovno konzumiranje ovog povrća može da smanji upale i sačuva kardiovaskularno zdravlje, kao i da pomać u detoksikaciji, smanji rizik od srčanog i moždanog udara, reguliše nivo holesterola u krvi…

Sastojci:

  • -1 velika glavica karfiola (oko 2 kilograma) ili dvije manje
  • -3 litra vode
  • -3 decilitra sirćeta
  • -10 kašika šećera
  • -3 kašike soli
  • -1 kesica vinobrana

Priprema

Dobro operite karfiol, pa ga podelite na cvjetiće i stavite da odstoji 10 minuta u hladnoj vodi.

Za presolac u duboku šerpu sipajte tri litra vode, sirće, šećer i so, skuhajte, pa ostavite da se hladi.

Za to vrijeme, sipajte vodu u drugu šerpu, posolite i ostavite da proključa, pa ubacite karfiol i kuhajte oko tri minuta. Potom izvadite cvjetiće karfiola i vratite ih u hladnu vodu na minut-dva. Zatim procijedite i redajte cvjetiće u sterilisane tegle.

U presolac sipajte 1 kesicu vinobrana (oko 5 grama), dobro promiješajte, pa time prelijte cvjetiće karfiola.

Zatvorite tegle i vaš kiseli karfiol je spreman.

Zašto lišće opada u jesen: Prirodni ciklus preživljavanja drveća

Agrosavjet
-
0
Zašto lišće opada u jesen: Prirodni ciklus preživljavanja drveća

Svake jeseni, pejzaži se transformišu u prizore bogatih boja, kada se zeleno lišće polako pretvara u živopisne nijanse crvene, žute i smeđe, prije nego što u potpunosti opadne. Ovaj prirodni fenomen nije samo vizuelna promjena već ključni proces pomoću kojeg se drveće prilagođava hladnijim mjesecima i omogućava sebi preživljavanje. Ali zašto zapravo lišće opada i koja je uloga ovog procesa?

Mehanizam opadanja lišća

Tokom jeseni, kako dani postaju kraći, a temperature padaju, drveće počinje da se priprema za zimu. Ovo smanjenje svjetlosti uzrokuje pad u fotosintezi – procesu kojim biljke proizvode energiju pomoću sunčeve svjetlosti. Lišće, koje u toplijim mesecima služi kao fabrika hrane, postaje energetski nepraktično za održavanje, pa biljka povlači hranljive materije iz lišća natrag u stabljiku i korijen, čuvajući zalihe za proljeće.

U ovoj fazi, aktivira se hormon etilen, dok apscizinska kiselina inicira proces razdvajanja lista od grane. Kada se formira sloj ćelija između lista i stabljike, list pada, sprječavajući dalji gubitak vode kroz isparavanje, što je posebno važno tokom zime kada biljka ne može lako nadoknaditi izgubljenu vodu.

Smanjenje gubitka vode i zaštita biljke

Opadanjem lišća drveće sprječava gubitak vode. Naime, lišće isparava vodu kroz sitne pore (stome), a zimi, kada voda iz tla postaje manje dostupna zbog mraza i niskih temperatura, biljka ne može lako nadoknaditi isparenu vodu. Bez lišća, drvo štedi vlagu i smanjuje rizik od sušenja tokom zime.

Pored toga, lišće može biti oštećeno jakim zimskim vjetrovima i snijegom. Kada je krošnja ogoljena, smanjuje se vjerovatnoća lomljenja grana zbog nakupljenog snijega, čime se biljka štiti od fizičkih oštećenja.

Pročitajte: Zašto lišće mijenja boju na jesen

Koje vrste drveća gube lišće, a koje ga zadržavaju?

  • Listopadno drveće: Drveće kao što su javor, breza, hrast, i jasen, gubi lišće u jesen. Ove vrste, poznate kao listopadne, dizajnirane su tako da se prilagode sezonskim promjenama i pripreme se za zimu bez lišća, čime čuvaju energiju i vodu.
  • Četinari: S druge strane, četinari poput bora, smreke i jele zadržavaju svoje iglice tokom zime. Iglice imaju deblju zaštitnu kutikulu koja smanjuje gubitak vode i omogućava im da prežive hladne uslove bez potrebe za odbacivanjem. Četinari su prilagođeni da isparavaju manje vode, čime su u stanju da sačuvaju svoje iglice i nastave fotosintezu čak i tokom zime.

Priprema za proljeće

Tokom jeseni, kako biljka povlači hranljive tvari iz lišća natrag u svoje centralne dijelove, ona gradi zalihe koje će joj biti potrebne za novi rast kada dođe proljeće. Na taj način, drveće ne samo da preživljava zimu već i osigurava zdrav rast i bujanje krošnji u toplijem dijelu godine.

Opadanje lišća u jesen nije samo prirodan ciklus već i vitalni mehanizam preživljavanja drveća u promjenjivim uslovima. Svaka vrsta ima svoj način prilagođavanja, a fenomen jeseni još jednom pokazuje koliko je priroda u svojoj suštini sofisticirana i prilagodljiva.

Afrička ljubičica cvijet koji buja tokom cijele zime: Ne zaliva se često, idealan za početnike, ne zahtijeva posebnu pažnju

Agrosavjet
-
0
Afrička ljubičica cvijet koji buja tokom cijele zime: Ne zaliva se često, idealan za početnike, ne zahtijeva posebnu pažnju

Sve male biljke, kao što su sitne paprati ili puzavice, rastu dobro uz afričke ljubičice, pa ipak su najlepše same ako zasadite veći broj primjeraka zajedno.

Afrička ljubičica (Saintpaulia), jedna od omiljenih sobnih biljaka širom svijeta, sinonim je za toplinu i nostalgiju doma.

Ova biljka često budi sjećanje na domove naših baka, gdje je krasila prozore i unošila živopisne boje u prostor. Njeno mesnato lišće prekriveno je tankim, finim dlačicama koje biljci daju baršunast izgled i čine je izuzetno prijatnom na dodir. Lišće je tamnozelene boje, dok cvjetovi dolaze u raznim nijansama i oblicima, od jednostavnih do bogato punih cvjetova.

Afrička ljubičica cvjeta zimi, što je čini idealnom za oplemenjivanje enterijera tokom hladnih mjeseci. Njeni cvjetovi variraju u bojama od klasične plave i ljubičaste do nježnih nijansi roze, bele i tamno bordo. Zahvaljujući tome, možete lako odabrati boju koja najbolje odgovara vašem prostoru, pružajući vizuelno osveženje u vrijeme kada mnoge biljke miruju.

Kako se zaliva afrička ljubičica?

Zalivajte biljku odozdo, u tanjirić da se listovi i cvjetovi ne bi pokvasili, a zatim izlijte višak. Cijele godine zalivajte jednom nedeljno, ali nemojte dopustiti da zemlja bude zasićena vodom. Ako je vlažna, prekosčite tu nedjelju i ne zalivajte. Ako voda dođe na listove, oni mogu postati plijesnivi ili ako su na suncu mogu se pojaviti spržene površine. Prehranjivanje ljeti svake 2-3 nedjelje.

Potreban joj je vlažan vazduh, ali je nikad ne prskajte. Stavite saksiju na mokre kamenčiće ili u veću saksiju obloženu tresetom ili mahovinom. Dobro uspijeva u kuhinji ili kupatilu gdje ima pare. Ne prija im promaja ni plinski dimovi. Najbolje rastu na tresetnom kompostu.

Pročitajte: Ljubičice zalivajte ovim eliksirom, cvjetaće bujnije nego ikad prije

Kada presaditi?

Presađujte kada listovi postanu sitni i suviše se nagomilaju, po svoj prilici svake druge godine. Presađujte u samo jedan broj veću saksiju jer bolje cvjetaju u manjim posudama.

Razmnožavanje: reznicama lista s peteljkom, koje se zasade u zemlju ili stave u vodu. Uzmite ih u kasno proleće i držite pri temperaturi 21 stepen C. Za šest meseci dostignu veličinu za cvjetanje i pokažu osobine svojih roditelja. Biljka se može uzgojiti u proljeće iz sjemena, no sadnice variraju u kvalitetu. Za klijanje je potrebna temperatura 18-21 stepen Celzijusa. Iako može trajati u beskonačnost, bolje je razmnožiti nove biljke svakih 12-18 mjeseci da bi se osigurala nova cvatnja i zdrava zaliha.

Kada cvjeta?

Cvjeta cijele godine, a najviše ljeti, ali i tokom cijele zime. Zahvalna je i omiljena sobna biljka. Nema nikakvih zahtijeva, ali višestruko uzvraća ako se pravilno njeguje.

Ako se biljka ostavi da miruje šest nedjelja pri nižoj temperaturi nego obično (12-15 stepeni C) a zatim drži nešto suvljom uz zalivanje dva puta mjesečno, pojaviće se više većih cvjetova. Taj postupak podstiče razvoj mnogih cvijetnih pupoljaka, a može se raditi u bilo koje doba godine.

Izvor: stil.kurir.rs

Najbolji domaći sok od dunje: Imunitet će vam biti kao čelik

Agrosavjet
-
0
Najbolji domaći sok od dunje: Imunitet će vam biti kao čelik

Sok od dunje, pripremljen od ovog aromatičnog voća s blagom kiselošću, idealan je napitak za jačanje organizma.

Dunja je bogata vitaminom C i antioksidansima, a uz svoja protivupalna dejstva pomaže boljoj probavi i jačem imunitetu, što ovaj sok čini pravim izborom za bolje zdravlje.

Osvežavajući i pun jedinstvene arome, ovaj sok lako možete pripremiti kod kuće.

Sastojci:

  • – 1 kg dunja
  • – 1 l vode
  • – 200-300 g šećera (ili po ukusu)
  • – sok od 1 limuna (opciono)

Priprema:

Operite dunje, oljuštite ih i očistite od koštica. Isjecite ih na komade. U velikoj šerpi stavite komade dunje i prelijte ih sa 1 l vode. Kuvajte na srednjoj temperaturi dok dunje ne omekšaju (oko 30-40 minuta).

Kada su dunje mekane, koristite cjediljku ili gazu da procijedite sok. Dobro pritisnite kako biste dobili što više tečnosti.

Pročitajte: Čuvanje plodova dunje

U dobijeni sok dodajte šećer po ukusu i, ako želite, sok od limuna. Ponovo zagrijte sok dok se šećer ne rastopi, ali ne treba ga kuvati.

Vrući sok sipajte u čiste, sterilizovane flaše i dobro ih zatvorite. Sok možete čuvati u frižideru ili ga pasterizovati za duže skladištenje.

Dodatni savjet:

Sok od dunje može biti odličan osvježavajući napitak, a možete ga poslužiti i sa malo leda ili ga koristiti kao dodatak koktelima, prenosi Krstarica.

Kvarenje vina: Mikrobiološka kontaminacija i njeni efekti

Agrosavjet
-
0
Kvarenje vina: Mikrobiološka kontaminacija i njeni efekti

Vino je složeno piće čije osobine i kvalitet mogu biti pod uticajem različitih faktora tokom procesa proizvodnje i sazrijevanja. 

Nedostaci vina: mane i kvarenje

Kada govorimo o nedostacima vina, fokusiramo se na probleme kao što su bistrina, boja, miris i ukus. Ovi nedostaci nastaju usled nepoželjnih promena u sastavu vina, koje se nazivaju manama i kvarenjima. Mane su neželjene promene koje nastaju hemijskim ili fizičko-hemijskim procesima, poput oksidacije, redukcije i taloženja. Nasuprot tome, kvarenja vina se javljaju pod uticajem mikroorganizama.

Najčešće mane vina

Najčešće mane vina uključuju pojavu taloga i promjene boje, koje se često razvijaju tokom sazrijevanja vina. U tom periodu, ključno je obratiti pažnju na sprečavanje kontaminacije mikroorganizmima koji uzrokuju kvarenje. Ti mikroorganizmi su često prisutni na opremi i u loše održavanim vinskim sudovima.

Prevencija mikrobiološke kontaminacije

Kvarenje vina putem odnosno mikrobiološke kontaminacije se najčešće sprječavaju adekvatnim sumporisanjem vina. Alternativne metode, kao što su pasterizacija, sterilizacija i specijalne filtracije, koriste se rjeđe. Kontrola kvarenja vina se još uvek dijeli na aerobna i anaerobna. Poznato je da jedno kvarenje može biti rezultat djelovanja više mikroorganizama, dok jedan mikroorganizam može učestvovati u različitim vrstama kvarenja.

Pročitajte: Uticaj klime na vinovu lozu

Aerobna i anaerobna kvarenja

Klasične mane u aerobi uključuju vinsku cvjetnost i ciklulnost, dok su anaerobna kvarenja prevrenulost, gorčina, tegavost, kao i manitna i mlečna fermentacija.

Uticaj mikroorganizama

Mikroorganizmi koji uzrokuju kvarenje su oni čiji rast nije poželjan u vinu. Njihova aktivnost može dovesti do stvaranja nepoželjnih mirisa, ukusa, promene boje ili taloženja. U ovu grupu spadaju i vinski kvasci i bakterije mlečne kiseline, koji mogu negativno delovati kada im za to nije vreme.

Čistoća podruma

Održavanje čistoće podruma tokom cijele godine je ključno za sprječavanje kvarenja vina. Moderna oprema u vinogradima se lakše održava čistom nego stariji uređaji i drvene ili betonske sudove. Loše održavanje čistoće može dovesti do problema tokom fermentacije, jer mikroorganizmi najbolje uspevaju u okruženju bogatom šećerima i sa malim količinama alkohola.

Značaj higijene

Neprovođenje higijenskih mjera može dovesti do stvaranja kontaminirajućih mikroorganizama na površinama, kao što su podovi, zidovi i oprema. Redovno čišćenje prostora i opreme je pitanje dobre higijenske prakse, posebno za sudove u kontaktu sa grožđem i vinom.

Izvor: pssrs.net

Uslovi držanja nerastova

Agrosavjet
-
0
Uslovi držanja nerastova

Uzgajanje svinja zahteva posebnu pažnju kada su u pitanju uslovi držanja, posebno kod nerastova koji se koriste za priplod. Od pravilne ishrane, adekvatnog smeštaja do odgovarajuće temperature u objektima, svaki faktor ima važnu ulogu u osiguravanju dobrih reproduktivnih rezultata. U ovom tekstu obrađujemo ključne faktore koji utiču na reproduktivne pokazatelje i zdravlje nerastova, dajući korisne savete za uzgajivače koji žele da unaprede efikasnost svog priplodnog stada.

Uticaj uslova držanja na reproduktivne pokazatelje i zdravlje nerastova

Reproduktivni rezultati, zdravstveno stanje, kao i eksploatacioni vijek nerastova, zavise od uslova u kojima se drže i koriste. Sa pojavom visokoproduktivnih rasa i sojeva svinja, koji brzo rastu i daju visok prinos mesa, značaj optimalnih uslova držanja dodatno je potenciran. Stoga, uzgajivači svinja treba da posvete posebnu pažnju stvaranju odgovarajućih uslova za efikasno korišćenje nerastova.

Odabir i priprema muške prasadi za priplod

Muška prasad za priplod treba birati iz najboljih legala, uz preporuku da broj prasadi po leglu bude osam. Poželjno je da period sisanja traje između 35 i 40 dana, a boravak u boksovima za odgoj nakon odbijanja majke treba svesti na minimum – do 10-15 dana. Tokom performans testa, preporučena veličina boksa iznosi oko 2.5 m², kako bi se osigurali brzi rast i postizanje težine od 100 kg do 150 dana starosti.

Pročitajte: Polna i tjelesna zrelost nazimica

Smještaj i fizička aktivnost nerastova

Nakon selekcije, adekvatan smještaj uz slobodu kretanja i kvalitetnu ishranu omogućava normalno fizičko i reproduktivno sazrijevanje nerastova. Kretanje je važno za razvoj, jer postoji značajna povezanost između mesnatosti i zdravlja nogu. Takođe, preporučuje se smještaj nerastova u blizini zalučenih krmača, radi osiguravanja vizuelnog, zvučnog i mirisnog kontakta, što pozitivno utiče na njihov libido.

Prilagođavanje na temperaturne uslove

Visoke i niske temperature nepovoljno utiču na reproduktivnu sposobnost nerastova, a nagle promjene temperature izazivaju najveće probleme. Hlađenje i kontrola temperature u objektima može značajno poboljšati reproduktivne rezultate, kao što su kvalitet i pokretljivost spermatozoida, što je dokazano u istraživanju u Sjevernoj Irskoj. Nerastovi sa tanjom slaninom osjetljiviji su na temperaturni stres od onih sa debljom leđnom slaninom.

Preporuke za korišćenje nerastova u priplodu

Nerastovi ne bi trebalo da se koriste za priplod prije sedmog mjeseca života. Stručnjaci preporučuju prvu upotrebu kod čistokrvnih nerastova tek nakon 230 dana starosti, uz obavezan nadzor. Sa odrastanjem, nerastovi se koriste 4-5 puta nedeljno, što doprinosi povećanju broja prasadi u leglu. Takođe, dugotrajna pauza može negativno uticati na kvalitet sperme, pa se preporučuje redovno mjerenje tjelesne temperature kako bi se preduprijedili negativni efekti eventualnih bolesti.

Izvor: pssrs.net

Kako zimi uzgojiti svježe povrće u stanu

Agrosavjet
-
0
Kako zimi uzgojiti svježe povrće u stanu

Uzgajanje povrća u stanu tokom zime može biti odličan način da osigurate svježe namirnice, čak i kad temperature padnu.

Iako zima ograničava izbor biljaka koje će uspješno rasti, nekoliko vrsta povrća i začinskog bilja može lijepo napredovati u zatvorenim uslovima. Evo šta možete uzgajati, kao i nekoliko savjeta za optimalne uslove rasta.

Povrće koje možete uzgajati u stanu zimi:

Lisnato povrće: Špinat, rukola, blitva, i mikrobilje kao što su zelena salata i klice brokolija lako rastu u plitkim posudama i relativno brzo niču. Samo im treba dovoljno svjetla.

Začinsko bilje: Peršun, vlasac, bosiljak, menta, majčina dušica, origano i ruzmarin su idealni za zimu u zatvorenom jer nisu previše zahtjevni, a brzo niču i korisni su za kuhanje.

Lukovice: Mladi luk možete uzgojiti tako što ćete sačuvati korijen (bijeli dio) i staviti ga u vodu dok ne pusti izdanke. Može se kasnije premjestiti u zemlju ili i dalje držati u vodi.

Mrkva: Iako zahtijeva dublju posudu, mrkva može uspješno rasti na osunčanoj prozorskoj dasci ili pod lampama za rast. Dovoljno je prostora za korijenje i redovno zalijevanje.

Paradajz trešnjasti: Sitni paradajz može roditi u stanu ako ima dovoljno svjetlosti (idealno pod lampama za uzgoj), ali zahtijeva više prostora i brige.

Rotkvice: Brzo rastu i ne zauzimaju mnogo prostora, a zahtijevaju minimalno održavanje, idealne su za zimu.

Uslovi za uspješno uzgajanje:

Svjetlost: Tokom zime je manje prirodnog svjetla, pa je idealno koristiti lampe za uzgoj (LED ili fluorescentne) kako bi biljke dobile dovoljno energije. Postavite ih na 12-14 sati dnevno.

Temperatura: Većina povrća dobro uspijeva u umjereno toplim prostorijama (oko 18-21°C). Izbjegavajte hladna prozorska stakla i hladne prozračne zone.

Zalijevanje: Zimi se zemlja suši sporije, pa pazite da je ne prelijete. Provjeravajte zemlju i zalijevajte kada gornji sloj postane suv.

Ventilacija: Biljke vole svjež vazduh, pa povremeno otvorite prozor ili osigurajte ventilaciju kako bi spriječili nakupljanje vlage i pojavu plijesni.

Ovim uslovima možete tokom zime uspješno uzgojiti zalihe svježeg povrća, začina, i mladica koje će donijeti ukus i nutritivnu vrijednost na vaš sto.

Izvor: nezavisne novine

1...303132...1.017Stranica 31 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia