недеља, јануар 12, 2025
Naslovnica Blog Stranica 24

Znate li koje su mahunarke najzdravije

Svi smo čuli da su pasulj i mahunarke dobre za srce. Istraživanja su pokazala da je konzumacija tih namirnica, kao dijela uravnotežene ishrane, odličan način za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i drugih hroničnih stanja.

„Pasulj je nutritivno moćan. Ima malo masti i kalorija, a prepun je proteina i vlakana. Takođe, dobar je izvor vitamina i minerala poput folata, gvožđa, kalijuma i magnezijuma. Ovi hranjivi sastojci pridonose zdravlju srca, probavi i prevenciji bolesti“, kaže dijetetičarka Kalin Tru za Parade, prenosi B92.

Postoji puno vrsta pasulja i mahunarki, a spisak najzdravijih slijedi u nastavku.

Leblebija

Leblebija ili slanutak je jedna od najzdravijih mahunarki. Sadrži proteine, vlakna, magnezijum, kalijum i 25 odsto dnevnog preporučenog unosa gvožđa za odrasle žene.

Pola šoljice neslanog slanutka sadrži:

– 135 kalorija

– 6 grama vlakana

– 7 grama proteina

– 22 grama ugljenih hidrata

– 4 grama masti

Sočivo

Sočivo je još jedna zdrava mahunarka, a potpuno je svejedno biramo li crvenu, žutu, zelenu ili crnu.  Sočivo je bogato vitaminima B grupe koji su ključni za zdravlje mozga, energiju i metabolizam.

U pola šoljice neslanog sočiva ima:

– 115 kalorija

– 9 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0,3 grama masti

Crni pasulj

Crni pasulj pun je mikronutrijenata, poput gvožđa, magnezijuma, mangana, folata i tiamina.

Pola šoljice kuvanog crnog pasulja sadrži:

– 114 kalorija

– 8 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0 grama masti

Pinto pasulj

Pinto pasulj je blagog i zemljanog ukusa te je dobar izvor proteina, vlakana i gvožđa.

Pola šalice kuvanog neslanog pinto graha sadrži:

– 123 kalorije

– 8 grama proteina

– 22,4 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0 grama masti

Edamame

Edamame sadrže dobru količinu ugljenih hidrata i proteina, pa su odličan izbor za vegetarijance i vegane. Tu su i mikronutrijenti poput folata, vitamina K, C i B te gvožđa.

U pola šoljice kuvanih edamame mahuna ima:

– 148 kalorija

– 16 grama proteina

– 7 grama ugljenih hidrata

– 5 grama vlakana

– 7 grama masti

Crveni pasulj

Ovaj pasulj karakterišu crvena boja i mesnati ukus.

U pola šoljice neslanog crvenog pasulja nalazi se:

– 113 kalorija

– 8 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 7 grama vlakana

– 0 grama masti

Izvor: nezavisne.com

Berba i čuvanje cvekle: Savjeti za proizvođače

Prilikom berbe cvekle potrebno je obratiti posebnu pažnju na nekoliko ključnih faktora kako bi se osigurala njena svježina i kvalitet tokom čuvanja.

Prije svega, važno je da se cvekla bere dok je mlada i bez oštećenja. Svako oštećenje može dovesti do gubitka soka i predstavljati ulazna vrata za mikroorganizme koji uzrokuju propadanje cvekle. Idealno vrijeme za berbu je po suvom vremenu, jer vlažni uslovi otežavaju proces berbe i čišćenja.

Cvekla se nakon berbe mora temeljno očistiti, pri čemu korijen ne smije biti prekinut, a lisne drške treba prikratiti na 1 do 1,5 cm. Optimalna temperatura za čuvanje cvekle kreće se između 0 i 10 ºC. Kada se čuva u frižideru, u perforiranim najlon vrećicama, cvekla može ostati svježa do 20 dana.

Pročitajte: Ključni korak u organskoj proizvodnji cvekle

Međutim, za duže čuvanje, preporučuje se temperatura od 0 do 2 ºC uz vlažnost vazduha od 90 do 95%.

Oblik cvekle takođe igra značajnu ulogu u njenom čuvanju. Spljoštene sorte imaju kraći vijek trajanja u skladištu u poređenju sa okruglim i cilindričnim sortama. Kvalitetno čuvanje cvekle tokom zime omogućava njeno korišćenje u svježem stanju tokom dužeg perioda.

Za domaće potrebe i manju preradu, značajnu ulogu imaju objekti kao što su trapovi, podrumska skladišta i hladnjaci. Ovi prostori pružaju dovoljno odgovarajuće uslove za čuvanje cvekle, omogućujući proizvođačima da sačuvaju svežinu i kvalitet svog proizvoda tokom dužeg perioda.

Uz pravilnu berbu i čuvanje, cvekla može zadržati svoje nutritivne vrednosti i svežinu, što je od velikog značaja za tržište i krajnje potrošače.

Sjeme ovog voća jedno je od najzdravijih

Obratite pažnju prilikom kupovine i izaberite varijantu koja je bolja za zdravlje.

Mnogima je neprijatno kada im se sjeme grožđa zaglavi među zubima. Osim što nemaju poseban ukus, sjemenke grožđa imaju gorak ukus za većinu ljudi. Iz tog razloga, sorte grožđa bez sjemena su veoma popularne. Iako se u prirodi javljaju i sorte bez sjemena, ove bobice su obično veoma male.

Vinova loza se prska giberelinima i auksinom tokom faze rasta. Kao rezultat toga, plodovi ne formiraju sjeme, udaljeniji su i veći su kada se beru od neobrađenih plodova.

Iako se krajnji rezultat smatra bezbednim za ljudsku upotrebu, nedostaju istraživanja o mogućim dugoročnim efektima. Ali jednostavno izbegavanje semenki grožđa nije nužno dobro za vaše zdravlje.

Zdravstvena svojstva grožđa nalaze se u često nevoljenim sjemenkama. Sadrže, između ostalog, oligomerne proantocijanidine (OPC), koji imaju antioksidativna i antiinflamatorna svojstva. Takođe se kaže da poboljšavaju zdravlje srca i jačaju imuni sistem.

Postoji nekoliko dobrih razloga za kupovinu grožđa sa sjemenkama – ovo posebno važi za plave, crvene ili crne sorte. To je zato što sadrže veći sadržaj resveratrola od bijelog grožđa i takođe posebno veliku količinu kvercetina. Resveratrol se često pozdravlja kao čudo protiv starenja jer se kaže da sprečava starenje kože i štiti ćelije od slobodnih radikala. Kvercetin je biljni pigment sa sličnim efektima i takođe može da ublaži simptome alergije jer ima antihistaminska i antivirusna svojstva.

Zašto bi trebalo da zagrizete sjeme?

Možete imati koristi od svih ovih prednosti za zdravlje i ljepotu samo ako se s vremena na vrijeme zagrizete gorke sjemenke grožđa. Ovo je jedini način da dragocijene aktivne sastojke i hranljive materije unesete direktno u svoje tijelo.

(B92)

Da li bijeli luk obezbjeđuje dobar san?

Bijeli luk se smatra jednim od izuzetno zdravih vrsta povrća i domaćice ga često stavljaju u razna jela kako bi mu dale poseban šmek. Međutim, osim što ga možemo konzumirati, nama bijeli luk može pomoći i u boljem ciklusu spavanja.

Bijeli luk sadrži nekoliko hranljivih materija, uključujući i vitamine B6, tiamin, pantotensku kiselinu i vitamin C, a bogat je i raznim mineralima poput mangana, fosfora, kalcijuma, gvožđa i cinka, piše „News 18“. Sve ovo navedeno može pomoći onima koji pate od nesanice.

Ovo jako i moćno povrće zbog sadržaja vitamina B1 i B6, pomaže u lučenju melatonina koji smiruje nerve i pomaže u bržem uspavljivanju. Takođe, sadrži alicin, antitoksin koji pomaže u čišćenju začepljenih noseva i sprečvanju bakterijske infekcije, pa otuda praksa da stavljao čen bijelog luka ispod jastuka. Odgovor je i sumporu, koji što je razlog njegovog jakog mirisa koji ima smirujući efekat na tijelo, prenosi Ona.

Najbolji saveti za pravilno čuvanje luka, samo ovako će duže ostati svež

Nekoliko dobrih saveta kako da čuvate neočišćeni, a kako očišćeni i naseckani luk, te kako da ga smrznete.

Luk je jedna od onih namirnica koje koristimo svakodnevno, pa je najlakše obezbediti se većom količinom odjednom i trošiti ga po potrebi.

Efikasno navodnjavanje paprike – Savjeti za maksimalan prinos

Navodnjavanje paprike – U našim agroekološkim uslovima za normalan razvoj i ostvarivanje visokih prinosa paprici je tokom vegetacije poterbno oko 250– 400 mm padavina.

Ovu količinu vode je neophodno nadoknaditi navodnjavanjem. Količina vode i intenzitet navodnjavanja zavisi od vremenskih uslova, stadijuma razvoja biljke kao i tipa zemljišta. Na početku razvoja, biljke paprike zbog male lisne površine ne troše značajnije količine vode, ali se ona gubi evaporacijom iz zemljišta.

U punoj razvijenosti biljaka, samo transpiracijom preko lista se troši oko 5 mm vodenog taloga iz zemljišta dnevno. U tom periodu jedna biljka dnevno potroši više od pola litre vode. Zemljišta lakšeg mehaničkog sastava, slabijeg vodovazdušnog režima, brže gube vodu pa se kod njih simptomi nedostatka javljaju brže.

Poslije tri dana sa izraženim simptomma manjka vode u zemljištu, koji se na paprici manifestuje gubitkom turgora lišća tokom najtoplijeg dijela dana, značajno utiče na prinos i kvalitet ploda. Zbog toga sa navodnjavanjem paprike treba započeti prije nego što biljke pokažu simptome nedostatka vode.

Pročitajte: Uzgoj paprike na otvorenom: Njega, navodnjavanje i prihrana za visoke prinose

Optimalno vrijeme početka navodnjavanja najbolje se određuje pomoću tenziometra, instrumenta koji mjeri silu kojom je voda vezana u zemljištu. Ako se u zoni najveće razvijenosti korijena na dubini 20–25 cm, za normalna zemljišta, utvrdi vezanost vode veća od 0,45 bara potrebo je započeti sa navodnjavanjem. U tom trenutku zasićenost zemljišta vodom je oko 50% od maksimalnog PVK. Navodnjavanjem bi sadržaj vode u zemljištu trebalo povećati za oko 80% od maksimalnog PVK što je optimalno za rast i razvoj paprika.

Na lakšim zemljištima paprika se navodnjava češće, većim količinama vode, dok na težim rjeđe, manjim količinama vode. Na lakšem zemljištu jače je i ispiranje hraniva, pa i đubrenje mora biti intenzivnije. Na srednje teškim zemljištima paprika se navodnjava na 7- 10 dana sa količinom vode od 20 do 25 l/ m2 .

Paprika se navodnjava brazdama, orošavanjem, mikroorošavanjem, subirigacijom, kapanjem.

Recept za domaći sirup od kupina gotov za 15 minuta

Pripremite brzi sirup od kupina koji možete koristiti u pripremi kolača, koktela ili soka.

Ključ za savršen paradajz leži u sunčevoj svjetlosti

Paradajz – Mnogima omiljeno povrće, koje se iz perspektive botaničara smatra voćem, savršena je ljetna namirnica koja se često koristi kao glavno jelo ili njegov dodatak: od raznih kombinacija u salati s kapljicom maslinovog ulja i zrnom soli do salse te drugih umaka i variva.

Ako je paradajz pritom iz domaćeg uzgoja, njegov ukus i miris ne može nadmašiti ništa kupljeno u trgovini. Stoga nas ne čudi što je upravo paradajz najčešći izbor baštovana početnika – za njega ne treba površinom velika bašta, on se može uzgajati i na balkonu, pa čak i na prozorskoj daski. No, da bi njegov uzgoj bio uspješan, potrebno je znati nekoliko stvari, od sastava tla i zalijevanja do potrebne količine svjetlosti.

Megan Hughes, koja se vrtlarstvom bavi više od 30 godine, ističe kako je paradajzu potrebno minimalno šest, odnosno otprilike osam sati sunčeve svjetlosti dnevno kako bi stvorio obilne plodove, i to bez obzira na odabranu sortu.

Pročitajte: Đubrenje PARADAJZA – Kada i kako da ga prihranite?

„Za najbolji rast, posadite paradajz na mjesta gdje primaju direktnu sunčevu svjetlost od zore do sumraka. Ne samo da sunčeva svjetlost potiče rast, već takođe pomaže u zaštiti od bakterijskih i gljivičnih bolesti paradajza“, piše autorka članka objavljenog na portalu Better Homes and Gardens.

Važna je, dodaje, i kvaliteta sunčeve svjetlosti: ona treba biti jaka i direktna.

„Sunčevi zraci ne prolaze kroz strukturu stabla ili tende, nego direktno pogađaju lišće. Najveća je vrijednost direktne sunčeve svjetlost između 10 i 16 sati. Nastojte smjestiti biljke paradajza tako da budu potpuno izložene suncu tokom tih sati. Vodite računa o obližnjim biljkama i građevinama koje mogu napraviti sjenu na paradajz tokom dana“, piše Megan Hughes, dodajući kako je još prije sadnje potrebno promatrati kretanje sunca i odrediti najsunčanije mjesto.

S obzirom na to na direktno sunce može brzo isušiti tlo, preporučuje dodavanje sloja malča debljine pet centimetara jer paradajz ujedno voli i vlagu. To može biti malč od usitnjene kore, pokošena trava, slama ili komadići lišća.

A kako znati kad paradajz nemaj dovoljno sunca? Potražite ove znakove: vretenaste i slabe biljke s malo lišća, spor rast, malo ili nimalo plodova…

Tri odlična razloga zbog kojih bismo češće trebali jesti paprike

Paprike volimo u salati, punjene, pečene i zapravo, na baš svaki način. Dolaze u sto boja i oblika, a svjetske su kuhinje dosad smislile bezbroj načina da od njih izvuku najviše, s čime ih kombinovati i kako im još više naglasiti prirodni okus.

Boja paprika pokazuje koliko su zrele, pa su zelene redovno najgorče, a kako dozrijevaju, boja im postaje sve žuća, narančastija ili crvenija, a okus sve slađi.

Paprike su raširene po cijelom svijetu i svim njegovim kuhinjama, pa tako i u našoj, ali nisu samo ukusna nego i vrlo hranjiva i zdrava namirnica, otkrivamo na portalu www.krenizdravo.hr.

Paprike su niskokalorične, ali su zato bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, pa je njihova konzumacija puna blagodati za naš organizam. Možda i niste znali za što je sve dobro ovo šareno ljetno povrće – pa provjerite u nastavku.

1. Paprike su bogate željezom, ali i vitaminom C, koji pospješuje apsorpciju željeza, pa su zato sjajan saveznik u prevenciji anemije uzrokovane nedostatkom željeza, kojoj su naročito sklona djeca, žene u reproduktivnoj dobi i trudnice.

2. Prepune su antioksidansa, uključujući vitamine A i C, beta-karoten i fenolne spojeve. Ti antioksidansi mogu pomoći u sprečavanju upalnih stanja poput nekih vrsta raka, kardiovaskularnih bolesti i neuroloških poremećaja. Najveću antioksidativnu aktivnost ima žuta paprika.

3. Paprike sadrže vitamin C, beta-kriptoksantin, kvercetin i luteolin koji imaju protivupalna svojstva. Oni mogu pomoći ublažiti simptome i kroničnu nelagodu kod upala povezanih s artritisom, zbog čega je paprika na popisu hrane koju bi oboljeli oboljeli od artritisa trebali često jesti.

Đubrenje PARADAJZA – Kada i kako da ga prihranite?

Kada je potrebno đubrenje paradajza i kako to uraditi na najbolji način? Sadnica paradajza zahtijeva mnoštvo hranljivih materija za rast i proizvodnju zdravog ploda. Da biste osigurali da vaše sadnice paradajza dobiju hranljive materije koje su im potrebne, važno je da im obezbijedite plodno zemljište, a to često znači dodavanje đubriva. Test tla može vam pomoći da utvrdite koji hranljivi sastojci nedostaju vašoj zemlji i koja vrsta đubriva je potrebna vašem tlu da bi njegovi primarni i sekundarni hranljivi sastojci bili odgovarajući.

Da li treba da đubrite paradajz?

Paradajz bi imao koristi od primjene đubriva u nekoliko različitih faza njegovog rasta. Primjena pravog proizvoda u pravo vrijeme podržava zdrav rast, cvjetanje i razvoj plodova, kvalitet ploda i otpornost na bolesti. Takođe, možete razmisliti o promjeni zemlje prije nego što posadite svoje sadnice.

Ako prvi put uzgajate paradajz u bašti, vaša zemlja vjerovatno ima dovoljno hranljivih materija. Test tla za novu površinu za sadnju ili za prethodno korišćeno zemljište može vam reći da li je vaše zemljište na bilo koji način ne odgovara namjeni.

Paradajz koji se uzgaja u saksijama treba redovno dohranjivati tokom vegetacije, najviše dva puta mjesečno, a u zavisnosti od vrste mješavine za saksije koja se koristi. Izbalansirano NPK đubrivo, kao što je 5-5-5 ili 5-10-5, najbolje se rastvara tokom zalivanja.

Savjet

Idealan pH zemljišta za paradajz je 6,2 do 6,8. Bez obzira koje đubrivo dodate, ako je pH vašeg zemljišta pokazuje previše kiselo ili previše alkalno zemljište, paradajz neće dobro napredovati. Testovi tla zato uključuju analizu pH vrijednosti. Ukoliko je previsok ili nizak, morate ga korigovati prije nanošenja đubriva.,

Pročitajte: Pospite 4 kašičice ovog praha oko paradajza: Nećete moći da ga prepoznate

Vrste đubriva za paradajz

Organska i komercijalna đubriva ne ispravljaju samo nedostatke; kada se pravilno koriste, poboljšavaju prinos i kvalitet ploda. Proizvodi su formulisani tako da podstiču određenu fazu rasta biljaka: od vegetativne pa sve do finalne, kada utiču na kvalitet ploda. Mogu se naći kao tečnost, u obliku granula, praška, kao i u mnogim drugim oblicima.

Organsko đubrivo

Riblja emulzija je tečno đubrivo sa visokim sadržajem azota i drugih elemenata u tragovima, kao što su magnezijum i kalcijum. To je gusta tečnost razrijeđena u vodi i primjenjuje se na nivou tla, kao i za folijarnu prihranu. Može se koristiti više puta tokom cijele sezone. Međutim, ukoliko se nepravilno koristi, može da izgori mlado lišće i stabljike.

Životinjsko đubrivo treba da odleži prije primjene, jer nivoi azota u svježem stajnjaku takođe mogu da spale biljke. Ovo đubrivo se uglavnom unosi u zemlju prije presađivanja sadnica. Odležani stajnjak je proizvod koji se često prodaje u vrećama u količinama kvadratnih stopa.

Koštano i krvno brašno su prahovi koji dodaju zemljištu fosfor i azot. Potrebno nekoliko nedjelja da se rastvore prije nego što biljke mogu da ih koriste, ali ostaju efikasna i do nekoliko mjeseci.

Organska đubriva VS oplemenjivači zemljišta

Organska đubriva se razlikuju od oplemenjivača (kondicionera) zemljišta jer hrane vaše biljke. Oplemenjivači poboljšavaju zdravlje i strukturu zemljišta i generalno im je potrebno više vremena da daju rezultate. Na primjer, kompost je odličan organski regenerator zemljišta.

Komercijalna đubriva

Komercijalno proizvedeno đubrivo formulisano je tako da odmah obezbijedi specifične hranljive materije za ishranu vaših biljaka. Oznake ukazuju na odnos NPK, tj. na procenat azota, fosfora i kalijuma. Paradajz ne može da raste bez adekvatnih količina ovih primarnih hranljivih materija.

Pročitajte: Kako spriječiti uvijanje listova paradajza: Ključni faktori i preventivne mjere

Kako da pravilno koristite mineralna đubriva

Mnoge kompanije nude đubriva posebno za paradajz, sa etiketama koje takođe navode makronutrijente kao što su magnezijum i kalcijum. Prilikom kupovine ovih proizvoda važno je da pročitate i razumijete etikete.

Na primjer: Uravnoteženi NPK, kao što je 20-10-10, sastoji se od 20 procenata azota, 10 procenata fosfora i 10 procenata kalijuma. Ostatak je dopuna i može uključivati male količine drugih minerala i vitamina.

Proizvodi sa većim P brojem mogu biti označeni kao pojačivači cvjetanja. Znajući u kojoj fazi rasta vaše biljke koriste najveće količine ovih hranljivih materija, pomaže vam da odaberete najbolji proizvod.

Savjet

Komercijalno đubrivo može brzo da ispravi nedostatke, ali biljke ih takođe brzo troše. Prekomjerna upotreba sa ponovljenim primjenama može izazvati nakupljanje štetnih soli u zemljištu. Biljke paradajza imaju koristi od sekundarnih makronutrijenata (npr. magnezijuma, kalcijuma, itd.) zajedno sa mineralima i vitaminima. Čak i kada je vaše tlo u početku zdravo, povećanje hranljivih materija, pravilno primijenjeno nekoliko puta tokom vegetacije, može poboljšati vaš usjev.

Kada i koliko često treba đubriti paradajz?

Paradajz je najbolje đubriti neposredno prije presađivanja, prilikom sadnje, prije cvjetanja i kada su plodovi mali.

Prije presađivanja bi bilo dobro da dodate odležali stajnjak ili kompost. Prihrana azotom daje biljkama dobar početak. Kompost se takođe dobro pokazao kao bočna prihrana sredinom sezone, jer pomaže da nivo azota bude stabilan.

U vrijeme sadnje mogu se primijeniti đubriva sa većim procentom azota, kao što je 20-10-10, da bi se podržalo zdravo lišće i rast. Riblja emulzija bogata azotom može se dodavati svake dvije nedelje, a krvno brašno svakih šest nedjelja tokom vegetacije.

Otprilike dvije nedjelje prije cvjetanja je dobro vrijeme za korišćenje đubriva sa višom P vrijednošću, kao što je 5-15-5. (U zavisnosti od sorte, sadnice paradajza počinju da cvjetaju između 30 i 45 dana nakon presađivanja.) Alternativno, možete koristiti izbalansirano đubrivo sa nižim sadržajem azota, kao što je 10-10-10 . Koštano brašno je organska alternativa koja ispušta fosfor do četiri nedjelje.

Kada su prvi plodovi maliotprilike veličine loptice za golf, primjena uravnoteženog đubriva održava optimalnu ishranu za nastavak zdravog rasta i razvoja ploda.