Naslovnica Blog Stranica 194

Orhideja vam vene? Možda je držite kraj posude s voćem,a to nikako ne bi smjeli!

Da li ste se potrudili da vaša orhideja procvjeta i želite je pod svaku cijenu zaštiti?

Orhideje su, kao što znamo, donekle posebne biljke: potrebna im je drugačija njega od ostalih sobnih biljaka.

Na primjer, čak i ako jako vole svjetlo, nije ih dobro predugo izlagati direktnom svjetlu jer bi mogle izgorjeti, pogotovo ljeti.

Čak i pri zalijevanju lako možete pogriješiti. Umjesto da ulivate vodu u tlo, bolje je uroniti ih na 10-15 minuta u posudu s vodom ili raspršiti vodu u prostoriji kako biste povećali vlažnost.

Pročitajte: Domaća prihrana za orhideje: Ovo su tri jednostavna recepta

No, upravo zato što uzgoj orhideja može biti pravi izazov, postoji jedna greška koju svakako morate izbjeći.

Orhideje se nikada ne smiju stavljati u blizinu voća jer se oslobađa etilen, plin koji se široko koristi u prehrambenoj industriji za sazrijevanje voća ili konzerviranje neke hrane.

Oslobađanje etilena dio je prirodnog procesa sazrijevanja voća, ali je takođe vrlo štetan element za cvjetove vaših orhideja, zbog čega oni venu unatoč vašim naporima.

Ovaj plin ne oslobađa samo voće koje sazrijeva, već i plastika i fluorescentna svjetla. Nadalje, etilen je dio mješavine otrovnih plinova koji zagađuju atmosferu i zrak koji udišemo.

Iz tih razloga, pokušajte svoju orhideju držati podalje od plastičnih i fluorescentnih svjetala i, ako je moguće, postavite je na prozor koji ne gleda direktno na prometnu ulicu.

Pročitajte: Tri sigurna znaka da je vrijeme da presadite orhideju

Ali šta možete učiniti da pomognete svojoj orhideji da procvjeta?

Dobra taktika je pobrinuti se da uvijek ima dobru cirkulaciju zraka, pa čak i ako voće koje imate u vašem domu ispušta etilen, cirkulacija će ga spriječiti da stagnira u blizini vaše biljke.

Još jedan savjet mogao bi biti da orhideju stavite u kupatilo ili najvlažniju prostoriju u kući kako biste joj stvorili gostoljubivije stanište.

Na kraju provjerite jeste li odabrali prikladnu zemlju jer ona “klasična” za lončanice nije idealna.

Ovih pet biljaka ne stavljajte blizu radijatora

Imate li neku od ovih biljaka kod kuće? Obratite pažnju na njihov položaj.

Nije uopšte teško zaljubiti se u biljku zbog boje njenih cvjetova ili posebnog oblika lišća.

Mnogo je biljaka koje jednom kupljene automatski završe na prozorskoj dasci ili u blizini balkona jer je dovoljno svijetlo ili jer nam je to jedina dostupna tačka. Međutim, svaka ima različite potrebe kako u pogledu zalivanja tako i u pogledu smještaja u kući.

Sve biljke treba držati podalje od grejanja jer je suvi vazduh štetan za njih.

Pročitajte: Božićna zvijezda, ukras praznika – Kako da vam ne uvene i ne otpadne lišće

Ovih pet se posebno ne smiju postavljati blizu radijatora:

Orhideja: ukrasna biljka sposobna da pročišćava vazduh. Voli svjetlost, ali istovremeno joj je potrebna visoka vlažnost jer je tropska biljka. Bolje je smjestite na svijetlo mjesto gdje je možete prskati vodom kako biste povećali nivo vlažnosti u prostoriji.

Ciklama: sjajna biljka koja bolje podnosi hladnoću nego vrućinu. Idealna klima za ciklame je ona svježija. Ova biljka takođe više voli sjenu nego sunce.

Božićni kaktus: vrlo omiljena zimska biljka koja dobro podnosi grijanje naših domova, ali ne smije se nalaziti u blizini izvora topline ili na promaji. I njega je, dakle, bolje držati dalje od radijatora.

Božićna zvijezda: simbolična biljka božićnih praznika. Ova biljka porijeklom iz Meksika voli toplu i svijetlu okolinu, ali ne u blizini peći, kamina i radijatora.

Paprat: biljka savršena i za manje osvijetljen stan. U prirodi bujno raste u zasjenjenim ili polusjenovitim, vlažnim i hladnim prostorima. Vruće temperature nisu za nju, a ni radijatori.

Kakao može da pomogne u snižavanju holesterola

Pijte kakao i snizićete holesterol! To je samo jedan od benefita koje posjeduje kakao, a za koje većina ljudi i ne zna.

Osim što može da utiče na snižavanje krvnog pritiska i jačanje krvnih sudova, može da smanji “loš” holesterol (LDL) i da poveća dobar (HDL). Za to su zaslužni flavonoidi koje kakao sadrži u izobilju, a koji su istovremeno značajni i za smanjenje faktora rizika za dijabetes. Kakao bi trebalo da se pije topao, ali ne mnogo vruć. U njega možete, po želji, staviti med.

SNIŽAVA KRVNI PRITISAK

Britanci su dugo provjeravali zdravstvene delotvornosti kakaoa. Ustanovili su da svakodnevni ritual kada pijete kakako sprječava nastanak krvnih ugrušaka, odnosno trombova, koji ukoliko stignu do srca ili mozga mogu da izazovu infarkt ili šlog. Dokazano je i da se svakodnevnim konzumiranjem 22 grama kakao praha, značajno smanjuje taloženje lošeg holesterola na zidovima krvnih sudova. Zato, kakao prah treba konzumirati bez ikakve griže savjesti.

Polifenoli su još jedna vrsta sastojka u kakaou, koji imaju važnu ulogu u očuvanja zdravlja, jer kao antioksidansi čuvaju kardiovaskularni sistem i utiču na snižavanje visokog krvnog pritiska. Da bi sačuvali polifenole u čokoladi, pojedini proizvođači biraju kvalitetna kakao zrna.

Pročitajte: Recept za napitak koji čisti crijeva

IZVOR DOBROG RASPOLOŽENJA

Holandski i njemački naučnici su u tromjesečnom istraživanju dokazali da je koža žena, koje su svakodnevno ispijale šolju vrućeg kakaoa, postala nježnija, hidriranija i manje osjetljiva na djelovanje sunca. Dokazali su i ono što su znali još Asteci.

Kakao podstiče mozak na stvaranje endorfina što dovodi do opuštanja, otklanjanja stresa i bola. On stimuliše i lučenje dopamina i serotonina koji podižu nivo raspoloženja, zbog čega ljudi skloni depresiji tamane ogromne količine čokolade. U svakom slučaju, kakao je izvor mentalnog zdravlja i dobrog raspoloženja, a za razliku od sintetičkih lijekova nema neželjenih dejstava.

Pijte kakao i osjetićete blagodet po svoje zdravlje.

Omiljeno piće za koje mislimo da je zdravo – puno je šećera

Piće za koje većina misli da je zdravo zapravo sadrži 36 grama šećera po čaši, što je otprilike isto kao tri veće krofne.

Prirodan je i bogat vitaminom C i šta onda može da ne bude u redu sa sokom od pomorandže? Zapravo, ovaj sok koji često pijemo pun je šećera, što nikako nije dobro za one koji brinu o kilaži, pišu na sajtu eatthis.

Koliko đus ima šećera

Flašica đusa od oko 340 ml ima 33 grama šećera, što je otprilike ista količina kao u tri krofne. I zato ako se suzdržavate od preslatkih krofni sa šećernom glazurom, razmislite da li treba isto da uradite i sa đusom.

Pritom, šećer u ovom soku je uglavnom fruktoza, prost šećer kog ima u voću i koji se lako apsorbuje u tijelu, a povezuje se sa salom na stomaku.

Voće svakako treba jesti

Ipak, to nikako ne znači da voće ne treba jesti jer ima fruktoze. Ono je bogato antioksidantima koji se bore protiv opasnih slobodnih radikala, ima dosta vlakana, vitamina i minerala. Dosta voća u ishrani, uprkos fruktozi, garantuje vitkiju liniju i manji rizik od gojaznosti.

Ključna razlika između voća i voćnih sokova

Pročitajte: Liker od dunje sa i bez šećera – Oduševiće i najzahtjevnije goste

Kako se pravilno čuva bundeva

Bundeva je mnogim ljudima jedna od omiljenih jesenjih namirnica.

Međutim, da biste sačuvali njene prednosti i svježinu, bitno je da je čuvate na adekvatan način.

Zdrava je, puna vitamina, ima malo kalorija i specifičan ukus.

Može se pripremati na brojne načine, a mnoge domaćice najviše vole da je ispeku u rerni, pa zaslade šećerom.

Od bundeve se mogu spremati ukusne pite i kolači, kao i potaž, a najpopularnija je namirnica tokom jeseni i zime.

Međutim, da biste sačuvali sve njene prednosti, pogotovo ako želite da vam traje više mjeseci, bitno je da je pravilno čuvate i shodno tome pridržavate se nekih pravila.

Kako se pravilno čuva bundeva?

Najbolje mjesto za skladištenje bundeve jeste podrum ili ostava, budući da su tamne i suve prostorije i u njima se najlakše stvore odgovarajući uslovi.

Uglavnom imaju ventilaciju, a temperatura se obično kreće između 5-10 stepeni. Ako pak ne ispoštujete neke od ovih uslova, prilikom čuvanja bundeve, rok trajanja će joj znatno biti smanjen.

Na primjer, ukoliko je prostorija u kojoj čuvate bundevu dosta vlažna, rok trajanja se smanjuje za čak 2-3 mjeseca. Takođe, bitno je znati da bundevu nikada ne treba da postavite direktno na pod ili zemlju, već isključivo na policu ili neke daske.

Kako se čuva isječena bundeva?

  • Najprije, isjecite je na kriške, a zatim odstranite koru, pa unutrašnjost isjecite na kockice.
  • Nakon toga, stavite ih u kesu za zamrzivač, pa u pregradu frižidera koja je namijenjena za povrće.
  • Bundevu, u ovom obliku, možete čuvati do 10 dana.
  • Ukoliko je, umjesto u kesu, zamotate u foliju, produžićete joj rok trajanja na mjesec dana.

Jednogodišnje ili dvogodišnje voćne sadnice? ŠTA IZABRATI PRILIKOM SADNJE?

Voćne sadnice se mogu saditi od jeseni i opadanja lišća u rastilu, tokom zime kada su temperature iznad 0⁰C i do početka kretanja vegetacije u proljeće.

Pri izboru sadnog materijala mora se obratiti pažnja na: autentičnost sorte i podloge, starost sadnica i njihovo zdravstveno stanje, razvijenost korena, mehaničke povrede, način vađenja pakovanja i transporta…

Kada je riječ o starosti sadnica uvijek je bolje izabrati jednogodišnje sadnice voća, iz razloga boljeg prijema i veće otpornosti na nepovoljne klimatske činioce, od dvogodišnjih sadnica koje imaju manju otpornost pogotovo na sušu. Preporuka je da se instalira sistem za navodnjavanje „kap po kap“ ako se voćnjak podiže sa dvogodišnjim sadnicama, ali ovo ne znači da se u povoljnim godinama dvogodišnji sadni materijal neće dobro primiti i razviti u toku godine.

Pročitajte još: Šta posaditi u voćnjaku za bolji prinos

Proizvođači se često odlučuju na sadnice većeg obima i visine stabla, kako uglavnom izgledaju dvogodišnje sadnice, ali to ne znači da će se one kasnije bolje razvijati u voćnjaku koji se podiže.

Koja riba ima najmanje kostiju?

Čak i najveći ljubitelji ribe imaju probleme s kostima. Koja riba ima najmanje kostiju?

Ako vas nerviraju kosti u ribi i u potrazi ste za ribom koja ima najmanje kostiju,

tada je jesetra savršeno rješenje za vas.

Jesetra je specifična vrsta ribe, jedna je od najstarijih živućih riba na svijetu, a kosti ima samo u hrskavičnom dijelu, pa je pogodna za jedenje bez previše mučenja oko kostiju, piše net.hr

Recept za RIŽU VENERE SA FILETIMA JESETRE

  • Rižu Venere skuvati u blago posoljenoj vodi. Piše da je vrijeme kuvanja 18 minuta, ali se ako vam se učini da je još uvijek tvrda, možete je kovatiu oko 25 minuta. Zaista divno miriše dok se kuva.
  • Filete jesetre isjeći na uske trake, dužine 3-4 cm, posoliti, začiniti omiljenim začinima, zaliti sa malo maslinovog ulja i ostaviti da odstoje najmanje jedan sat. Prižiti na teflonskom tiganju. Po želji dodati nekoliko komada sušenog paradajza iz ulja. Pred kraj prženja ubaciti sitno isjeckan bijeli luk.
  • Rižu procijediti i oprati pod mlazom hladne vode, pa ocijeđenu sastaviti sa prženom ribom. Zaliti sa malo maslinovog ulja, dodati malo limunovog soka, promiješati, po želji posuti parmezanom, i poslužiti, piše coolinarika.com
Pročitajte još: Nije svaka riba zdrava: Četiri vrste koje bi bilo bolje da izbjegavate

 

DŽANARIKA: Ne zahtijeva prskanje! Evo zašto baš nju da posadite ove jeseni!

Džanarika ili ringlov je vrsta šljive koja je porijeklom sa Balkana. Ona se koristi uglavnom kao podloga za kalemljenje raznih sorti šljiva i kajsije.

Ova voćna vrsta se već milionima godina razmnožava iz sjemena i svaka jedinka je posebna. Zato iz prirode mogu da se selekcionišu genotipovi za stvaranje budućih sorti koje će se koristiti kao voćke u ishrani ljudi, za pravljenje sokova, džemova, rakije i drugih prerađevina.

Džanarike u prirodi možemo razlikovati po boji, krupnoći, ukusu i vremenu zrenja. Zato sa ovom biljnom vrstom možemo da stvorimo sorte koje će sazrijevati od polovine juna do sredine oktobra, što omogućava 4 mjeseca berbe i prerade.

Prema nekim istraživanjima, džanarika sadrži selen, a postoje i neke sorte koje su ljekovitije od mnogih vrsta šljiva. Ono što je samonikla kopriva kod povrća, to je džanarika kod voća. Zato bi što prije trebalo da počnemo da je koristimo na pravi način i dodijelimo joj ravnopravno mjesto sa drugim sortama šljiva, kajsija i breskvi.

Najčešće se ne zna da džanarika sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina jabučne, limunske, vinske, oksalne, taninske obiluje voćnim šećerima, vitaminima A, B grupe i C…

Kod nas je zovu šljiva ranka, džanarika (ponegde dženerika), ringlov… dok su joj botaničari nadenuli ime Prunus cerasifera. Najčešće je smatraju nižerazrednim voćem jer ne zahtijeva posebne ni klimatske ni zemljišne uslove, kao ni đubrenje ni prskanje. Od njenih žutih, narandžastih ili crvenih plodova najčešće se peče rakija „brlja”, koja i nazivom ne asocira na kvalitet.

Pročitajte: Džanarika pomaže kod ovih zdravstvenih problema /RECEPTI/

Pri tom se najčešće ne zna da ova, inače jedna od najstarijih vrsta šljive (poznata od pre hiljadu godina kada je bila najprostranjenija) obiluje voćnim šećerima, vitaminima A, B grupe i C, mineralima kalijumom, fosforom i magnezijumom, pektinom, celulozom, etarskim uljima, kao i da sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina (jabučne, limunske, vinske, oksalne i taninske).

U narodnoj medicini džanarika se koristi kao sredstvo protiv zatvora, u slučaju upale žučne kese, bolesti jetre, srca, bubrega i povišenog krvnog pritiska… Zeleni plodovi se u nekim zemljama kisele i dobija se proizvod sličan mariniranoj maslini.

Sok od džanarike

Izgnječite 5 kg zrelih plodova (možete, ali ne morate da izvadite koštice!), pomiješajte sa 2 l vode i kuvajte na tihoj vatri. Kad masa postane homogena dodajte 50 g limuntusa dobro promešajte, poklopite i ostavite preko noći. Sutradan procijedite kroz gazu, dobijeni sok zagrevajte do ključanja i sipajte u vrele staklene flaše, zatvorite plastičnim zatvaračem i obložite celofanom, pokrijte ćebetom i sačekajte da se ohladi do sobne temperature.

Slatko od džanarike

Izvadite koštice iz 1,5 kg zrelih džanarika i isijecite ih na pola. Pomiješajte sa kilogramom šećera, pokrije i sačekajte 24 sata. Posle toga dodajte sok 2 limuna, stavite da se kuva nekoliko minuta, sipajte 2 kašike konjaka, dobro promješajte i punite tople tegle.

Čorba

Pola kilograma džanarika stavite u malo vode i kuvajte dok se potpuno ne raskuvaju. Propasirajte, odvojite koštice i ljuspice, a ostatak sipajte u čistu posudu, umiješajte 3 kašike kukuruznog brašna umućenog sa malo hladne vode i kuvajte dok ne provri. Malo posolite i nastavite da kuvate do željene gustine. Ohladite, zasladite sa vrlo malo meda i pospite sitno sjeckanim peršunom, piše dijetazdravlje.com

Kokoške ne trebaju mužjaka da nose jaja. Čemu onda služi pijetao?

Uzgajanje kokoški i proizvodnja jaja za potrebe vlastitog domaćinstva postaje sve interesantnije. Međutim, brojna su pitanja koja mogu mučiti neiskusne uzgajivače: Kada nesilice počinju nositi jaja? Zašto je potreban pijetao? Koliki je broj ženki optimalan na jednog pijetla?

Ne trebaju kokama za jaja

Nosivost je direktno zavisna od rase, ali i od uslova držanja, pravilne ishrane i drugih faktora. Obično mlade ženke pronesu kad su starosti od šest do osam mjeseci. Lake rase pronesu ranije od teških, mesnatih. Normalno je da snesu jedno jaje dnevno ili jedno u dva dana. Ono se kroz reproduktivni sistem kreće 12 h i oko njega se formiraju proteini i omotači. Kad jedno snese, u organizmu se već poslije 40 minuta počinje formirati drugo.

Kokoške ne trebaju mužjaka da nose jaja. Jedini problem je što neće biti oplođena i iz njih se ne mogu razviti mladi pilići. Držanje pijetla ima svoje prednosti i mane. Ukoliko želite da imate piliće iz svog kokošinjca biće neophodan, jer bez njega nema oplodnje. Osim toga, on nadzire sve kokoške, a samim tim otkriva prisustvo grabežljivaca. Otkriva hranu i zove ostale da jedu, a pronalazi i mjesto za gnijezdo.

Optimalan boj pijetlova u jatu

Na jednog mužjaka dolazi između 10 do maksimalno 15 ženki. Za lake rase, kao što je leghorn, optimalno je 12, dok je za teže bolje da ih je manje. Uobičajeno da ratuju i da se bore za prevlast u dvorištu i kokošinjcu. Dva pijetla se neće svađati pod uslovom da su odrasli zajedno. Ako se svađaju, potrebno je jato podijeliti na dva dijela i držati ih odvojeno.

Pročitajte: Odlike dobrog pijetla za priplod – Odabiranje prema spoljašnjem izgledu

Njegov zadatak je da zaštiti jato i zbog toga pojedini mogu ispoljiti izuzetnu agresivnost. Napadaju vlasnike, nemoguće je obaviti hranjenje, dolijevanje vode u posude za piće, sakupljanje jaja. Takve je mužjake najbolje ukloniti. Pojedini mogu biti agresivni prema kokoškama, juriti ih. Tada je najbolje da se odvoji na dva do tri dana u zaseban prostor kako bi se odmorile i bile mirne. Ženkama može da čupa perje, nanosi rane oštrim kandžama što dovodi do infekcija. Ovo je češća pojava kod mladih pijetlova.

Kako bi razumjeli ponašanje jata, treba znati da je vođa najsnažniji, najmudriji i najsnalažljiviji mužjak, za njim slijede kokoške, na začelju su stare i stidljive, dok su sekundarni mužjaci na dnu društvene hijerarhije.

Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Zaštita mladih voćnjaka – Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snijega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači. 

Zečevi najčešće glodju koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane druge hrane. Visoka divljač, srne i jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ukoliko su oštećena mjesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Ukoliko je kora djelimično uništena voćka će preboljeti ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu djelimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Pročitajte: Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Evo svih odgovora

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

1. postavljanjem ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjedje primjenjuje) ili ·

2. omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na voćkama) i

3. hemijskim sredstvima koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Pročitajte: Voćke se sade i zimi ali ne baš uvijek

Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Premazivanje stabala ili prskanje odredjenim hemijskih sredstvima ima zadatak da djeluje repelentno – odbijajuće. Danas se koriste materije na bazi karbolineuma u koncentraciji 10 %, zatim na bazi sumpora – mast i sumporno uljna emulzija. Sumporna mast predstavlja smješu 900 grama lanenog ulja i 100 grama sumpora. Sumporno ulja emulzija se sastoji iz 2 dijela sumpora u prahu i 1 dijela lanenog ulja.

U nekim zemljama preporučuje se primjena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smješe za premazivanje voćki: smješa krvi, balege i zemlje, zatim zagrijana svinjska mast ili loj sa dodatkom 2 kg ribljeg brašna i dr.

mr Gordana Jovanović