петак, август 8, 2025
Naslovnica Blog Stranica 171

Čajevi i tinkture koji utiču na smanjene holesterola

Povišene masnoće u krvi su zdravstveni problem koji često ne daje nikakve simptome, a može uticati na stanje srca, krvnih sudova i cijelog organizma. Kako se uz pomoć prirodnih preparata može uticati na snižavanje holesterola, za „RTS ordinaciju“ govorila je magistar farmacije Maja Manasijević.

Farmaceut Maja Manasijević najprije napominje da postoje lijekovi koji mogu dovesti do povišenog nivoa holesterola u krvi iako je osoba potpuno zdrava i nema problem sa povišenim masnoćama.

„Kod nas na tržištu to su lijekovi koji se koriste za oralnu kontracepciju, zatim lekovi koji se koriste u terapiji aknozne kože i neki drugi hormonalni preparati“, napominje farmaceutkinja.

Koje namirnice je potrebno uključiti u ishranu kako bismo uticali na nivo holesterola u krvi?

„Maslinovo ulje ima u sebi aktivne supstance koje na više različitih mehanizama deluju na snižavanje holesterola i sprečavaju njegovu sintezu u jetri. Te supstance smanjuju resorpciju iz crijeva i pospješuju njegovo izbacivanje iz organizma“, dodaje Manasijevićeva.

Pročitajte: Kakao može da pomogne u snižavanju holesterola

Dodatan oprez

Suplemente za snižavanje holesterola ne bi trebalo kombinovati sa statinima, lijekovima za snižavanje holesterola.

Koji čajevi mogu uticati na snižavanje holesterola?

„Kod nas na tržištu i u narodnoj medicini najviše su zastupljeni čajevi na bazi lista artičoke, zatim sjeme piskavice. Ovi sastojci ulaze u sastav nekih biljnih mješavina i većina ljudi se odlučuje za više različitih biljnih kombinacija u okviru jednog čaja.“

Koliko brzo djeluju čajevi?

„Tri mjeseca je prosječno vremenski interval kada ponovo treba uraditi analize krvi i provjeriti da li je došlo do nekakve promjene.“

Koliko su bezbijedni ovi čajevi?

„Čaj od lista artičoke trebalo bi da izbjegavaju pacijenti koji imaju problema sa žučnom kesom. Ograničenja koja postoje uglavnom se odnose na trudnice i dojilje, kao i djeca do dvanaest godina“, objasnila je Maja Manasijević, magistar farmacije.

Savjet

Najveća količina holesterola u našem organizmu se stvori tokom noći, zbog čega se savjetuje uzimanje suplemenata za snižavanje holesterola uveče.

Farmaceutkinja je istakla da je potreban dodatni oprez kod primjene lijekova za razređivanje krvi. Osobe koje uzimaju antikoagulantnu terapiju treblo bi prvo da konsultuju svoje ljekare, kao i da lijekove ne uzimaju u blisko vrijeme kada uzimaju čaj.

Pročitajte: Namirnica koja pomaže u borbi sa lošim holesterolom

Tinkture koje utiču na snižavanje holesterola

„Što se tiče samih tinktura one su bezbjedne za primjenu. Kod nas se u te svrhe najčešće koriste tinkture na bazi lista artičoke, zatim tu je bijeli luk i tinktura srijemuša.“

Ko ne smije da koristi tinkture?

„Pacijenti koji koriste medikamentoznu terapiju treba da naprave pauzu između uzimanja terapije i primjene samih kapi. Kapi su na bazi alhoholnog ekstrakta, pa se koriste razblažene, obično sa vodom ili mlijekom, tako da je količina alhohola koja se unese zanemarljiva. Postoji preporuka da se napravi razmak, od minimum dva sata, da ne bi tinktura uticala na terapiju“, napominje farmaceutkinja.

Šta trebate staviti na dno saksije da bi biljke bile zdrave

​Ako se pitate kako to da nekome baš svako cvijeće uspijeva, a vama to ne polazi za rukom, pogledajte trik koji koriste čak i profesionalni cvjećari.

Sve što vam je potrebno jeste papirni filter za kafu.

Stavite ga na dno saksije, između zemlje i odvodnih otvora za saksiju, gdje obično prolaze voda i prljavština. Kad to uradite, filter će propustiti vodu, a zadržati prljavštinu, prenosi Krstarica.

Vrlo često prljavština začepi otvore, a to sprečava prolazak viška vode, ali i protok vazduha. To može da uzrokuje propadanje korijena biljke, nakon čega ona može da ugine. Ovako će filter upiti višak vode i zadržaće vlagu, pa tako korijen neće moći da trune.

Takođe, ukoliko su vam listovi biljaka suvi, možete da probate trik sa majonezom.

Kriška citrusa u piću je loša po zdravlje? Razmislićete ponovo prije nego što je tražite od konobara

Razmislite dva puta naredni put kad zatražite krišku limuna u svom osvježavajućem piću u ugostiteljskom objektu, jer istraživanja kažu da to i nije baš zdrava opcija kao što se čini.

Globalna studija „Journal of Environmental Health“ dokazala je da su u dva od svaka tri restorana u svijetu laboratorijski testirane kriške limuna bile prekrivene bakterijama koje uzrokuju bolesti, uključujući fekalne bakterije. Na klinovima je otkriveno ukupno 25 različitih i potencijalno opasnih mikroorganizama.

Vjerovatnoća da ova studija izađe s tako šokantnim rezultatima bila je zapravo prilično velika, jer ne možete zapravo da kontrolišete higijenu zaposlenih u restoranu.

Kopriva i med – Kako ova moćna kombinacija utiče na imunitet i krvnu sliku

Kopriva i med – Kopriva je poznata kao jedan od najjačih prirodnih preparata za anemiju, a sva korisna svojstva meda teško je i nabrojati – zato je ova kombinacija izuzetno moćna i efikasna kao dodatak ishrani.

Kopriva i med, odnosno njihova kombinacija uz dodatak limuna po želji, jeste smjesa koja ima višestruka korisna svojstva za naše tijelo. Još naši stari su ove prirodne sastojke koristili i kao dodatak ishrani i kao ljekovito sredstvo za brojna stanja. Informišite se, jer je mlada kopriva najzdravija u rano proljeće.

Kopriva – hrana, ali i pomoć kod raznih zdravstvenih stanja

Kopriva spada u korove, a po bogatstvu vitamina, minerala i korisnih sastojaka je prilično moćna. Sadrži vitamine C, A, B2, B5 i K, gvožđe, magnezijum, bakar, cink, fosfor, silicijum, mangan, kalcijum, kalijum i drugo. Nekada se kopriva koristila i u ratovima kako bi se na hladnom vremenu ljudi zagrejali trljanjem o kožu, kao i za izdržljivost i bolove u zglobovima.

Kopriva u kontaktu sa kožom izaziva pečenje, žarenje. Osjećaj je trenutan ali prilično neprijatan iutiče na epitel, pa se osobama sa kožnim problemima savjetuje da je konzumiraju isključivo u suvom obliku, skuvanu ili zamrznutu. Čorbe od koprive, kao i blanširana kopriva u salatama, energetska su i vitaminska „bomba“.

Pročitajte: Namaz od kopriva i spanaća

Ljekoviti potencijali koje ima kopriva

Korisna svojstava koprive nalazi se u i korijenu i u listu. Vršenja su brojna istraživanja, potrebno je još studija, ali su naučinici saglasni da kopriva ima odlične potencijale u smirivanju artritičnih bolova, inflamatornih procesa, uvećane prostate i alergija na polen. Kopriva je i prirodni diuretik, pa tako utiče pozitivno na snižavanje krvnog pritiska, Kreme na bazi koprive pospješuju zarastanje rana od opekotina.

Kopriva i med – zašto je ova kombinacija dobra i šta med sadrži

Med sadrži više od 30 minerala, brojne fitohemikalije, a njegova najveća prednost je prirodni šećer. Tu su i antioksidanti kao i minerali, među kojima su fosfor, magnezijum, kalcijum i kalijum. Med ima dosta kalorija, ali i veliku količinu isparljivih jedinjenja. Istraživanja kažu da med kod osoba starijih od 40 godina može da snizi visok krvni pritisak, utiče na nivo triglicerida u krvi i loš holesterol.

Kako sadrži prirodne šećere, med ima nizak glikemijski indeks i pomaže u povećanju osjetljivosti na insulin. Utiče i na poboljšanje metabolizma lipida. Istraživanja kažu da ima udjela i u spriječavanju stvaranja plakova u arterijama i njihovoj boljoj elastičnosti. Med ima i jaka probiotska svojstva.

Pročitajte: Kopriva, čudotvorni korov – Od lijeka do tkanine

Kako napraviti prirodni preparat sa koprivom i medom

Jednostavno! Koprivu je za ovaj preparat najbolje ubrati u rano proljeće, osušiti i isjeckati. Imaće jednako dobar efekat i sa livadskim i sa bagremovim medom. U zapisima o tradicionalnoj medicini stoji da je med ne stariji od dvije godine najkvalitetniji.

Pomiješajte dobro u staklenoj tegli med i sjeckanu koprivu, tako da masa bude kompaktna, ravnomjerno sjedinjenja. Na kilogram meda stavite najviše pet šaka koprive. Možete dodati i izrendanu koru limuna, kao i sok od jednog limuna. Preparat bi trebalo uzimati ujutru, natašte, sa malo mlake vode, bar 15 minuta pre doručka. Nemojte konzumirati više od jedne kašike dnevno.

Ko ne bi trebalo da koristi koprivu, kod koga je oprez neophodan sa medom

Koprivu ne bi trebalo da koriste trudnice, bez obzira što su često anemične, a korpiva je, zna se, jedan od najmoćnijih prirodnih sastojaka za pomoć kod nedostatka gvožđa. I osobama koje inače uzimaju diuretike savjetuje se oprez, jer kopriva ima izraženo diuretičko dejstvo.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Kako da peršun ostane svjež i do mjesec dana

Peršun je povrće koje se često koristi u kuhinjama. Neizostavan je u supi. Ko od nas može da zamisli supu bez peršuna?

Ako želite da produžite svježinu ove biljke, a istovremeno ste protivnici zamrzavanja, imamo efikasan i jednostavan način za vas. Pratite uputstva u nastavku.

Sipajte u posudu vodu. Dodajte kašiku sode bikarbone. Umočite peršun. Ovako čistite biljku i od najstinijih nečistoća.

Pročitajte: Čaj od peršuna je odličan za zdravlje – RECEPT za pripremu i primjenu

Poprskajte sirće na dasku za sječenje i obrišite je krpom. Zatim isjeckajte peršun. Stavite papirni ubrus na dno tegla pa stavite peršun.

Čuvajte teglu u frižideru. Možete je držati tamo mjesec dana. Zahvaljujući ovom triku, peršun će zadržati aromu i ukus, prenosi najzena.rs.

Pogledajte da recepte za diuretične čajeve:

Rastvor za uništavanje korova – Samo pomiješajte tri sastojka iz kuhinje i naprskajte

Korov može da upropasti svaki travnjak, a često tome i sami doprinesemo zato što se ne pridržavamo osnovnih pravila za njegovo održavanje.

On je nepoželjan „gost“ i u cvjetnim lejama, oko ivica trotoara i stazica u dvorištu pa se svi tokom ljeta muče da baštu održavaju urednom. Trimeri, čupanje, plevljenje su neki od načina za uklanjanje, ali često za to nemamo ni vremena ni snage, a nisu ni stopostotno efikasni.

Pročitajte: Čajevi od korova za suzbijanje novih korova

Ako ne želite da koristite otrovne hemikalije za uništavanje korova, pokušajte sa jednostavnim sredstvom koje možete napraviti sami.

Potrebni su vam:

  • 1 litar alkoholnog sirćeta
  • 3 kašike soli
  • 3 kašike deterdženta sa sudove
  • bočica sa raspršivačem

Primjena:

Sipajte so u sirće i miješajte dok se ne rastopi pa dodajte deterdžent i sve sjedinite. Sipajte u bocu sa rasprašivačem i prskajte po korovu. Najbolje je da to radite u podne, kad je sunce najjače.

20 GODINA NIJE KOPAO, ZALIVAO NI ĐUBRIO BAŠTU, A OPET IZVADI I DO 2 TONE KROMPIRA: Cijeli svijet mu se divi zbog ovog IZUMA

Pametno baštovanstvo ne podrazumijeva težak rad i trud. Naprotiv, to je savršen način da se iz prirode uzme najbolje.

Selo Šušnskoje na obali rijeke Jenisej u Rusiji obiluje neplodnom zemljom, dok ljetnja temperatura zna da pređe i preko 35 stepeni Celzijusa, a zimi da se spusti i do – 45 stepeni Celzijusa. Zbog nepovoljne klime kiše i snijega skoro i da nema, zato je suša ogromna. Ali jedan čovjek u tim (ne)uslovima ubira neverovatne plodove: kod njega rađa krompir, paradajz, šargarepa, bobičasto voće kao u nekom najplodnijem tlu.

U čemu je njegova tajna? U pametnoj bašti! Zamjatkin kaže da njegova bašta nije vidjela ašov, motiku ili plug, a opet se plodno tlo svakih 10 godina produbljuje za 30 do 40 centimetara.

Zemlja je postala tako rastresita da se kolje za paradajz s lakoćom utisne u zemlju. Prinos krompira je 2 tone na 100 m2, dok šargarepa i kupus svake godine rađaju sve bolje.

Kako mu to uspijeva?

1. Odabrao je najbolje sorte povrća i voća

2. Koristi prirodnu zeljoradnju: uske leje i malč

Leje

Leje su kod Zajmatkina širine 80 cm, sa prolazima oko 1 metra. U prvoj polovini maja on u leje nanosi organski otpad (opalo lišće, pokošena trava, polutrulo granje) a onda preko toga nasipa oko 5 cm zemlje. Zatim se leja dobro zalije, a potom se u to zemljište naseljavaju gliste. Tako „sređenu“ leju ostavlja da miruje do početka ljeta kada u nju sadi grašak, bob, pasulj i td.

Šta je poenta: prije sadnje pripremiti leju na oko dva mjeseca. Staviti organsko đubrivo, a potom posuti zemljom preko. Ako ćete saditi u rano proleće, najbolje bi bilo da se leja pripremi u zimu, pa da se pusti da „izmrzne“. U ovako rastresite leje možete saditi šta poželite.

Bolesti

Zamjatkin kaže da je iskorenio bolesti samo jednom metodom. Svako veče pokriva svoje leje običnim najlonom kako bi spriječio da jutarnja rosa padne na povrće. On pokriva samo ono povrće sklono bolestima poput paradajza, krastavaca, luka, paprike, krompira…

Malč

Zamjatkin koristi pokošenu travu. To je jedini malč u koji on vjeruje i smatra da je najbolji. U avgustu pravi novu leju u koju sipa pokošenu travu koju prekriva zemljom, a onda u kasnu zimu u tu leju može da sadi zimsku baštu. U takvu leju, u kojoj je osnova malč od pokošene trave on sije krompir i smatra da je prinos fantastičan upravo zato.

Pravilo malčiranja: u jesen se zemlja prekrije pokošenom travom da bi se kasnije taj malč dobro smrznuo tokom zime. U proljeće se malč malo skloni sa strane kako bi se zemlja ugrijala. Postupak grijanja zemlje traje oko mjesec dana, da bi se mjesec dana malč vratio na mjesto i na njemu se sadilo.

Cimet za liječenje orhideja – Pomozite im da opet procvjetaju i budu raskošne

Orhideje su jedan od najljepših ukrasa doma, ali svako ko je ikada pokušavao da ih uzgaja zna koliko su delikatne i koliko je lako sa njima pogriješiti.

Previše hladnoće ili vlage može prouzrokovati gljivice. Ukoliko primijetite da listovi orhideje postaju mekani i dobijaju žućkaste mrlje, to je jedan od prvih znakova pojave gljivica.

U tom slučaju, kako biste spasili biljku, uzmite skalpel i njime odsijecite bolestan komad lista, ali i malo zdravog dijela kako biste bili sigurni da ste u potpunosti uklonili zaražena mjesta, savjetuje Zadovoljna.hr. Nakon svakog reza sterilizujte skalpel pa tek onda sijecite ostale listove.

Pročitajte: CIMET ZA BILJKE – Kako se ovaj začin koristi za zdravu baštu

Da orhideja ne bi istrulila, potrebno je da se ta gljivična oboljenja liječe. To možete uraditi i uz pomoć – cimeta. Naime, ovaj začin je poznat kao prirodni fungicid, pa se zato koristi u liječenju orhideja. Nakon odstranjivanja zaraženih dijelova listova, rezove posipajte cimetom i potrudite se da bolesne orhideje obavezno odvojite od zdravih.

Ovaj trik će pomoći da orhideje ožive i proizvedu nove cvjetne grane i nove listove.

Značaj podrivanja zemljišta u plastenicima

Pored oranja i podrivanje je osnovna agrotehnička mjera obrade zemljišta, gdje se zemlja podriva i stvara se površinski rastresiti sloj koji se kasnije dodatnom obradom dovodi u stanje za sijanje i/ili presađivanje biljaka.

U plastenicima, od kojih je najzastupljeniji tip visoki tuneli, nije moguće većom mehanizacijom izvoditi agrotehničke mjere, te se sve mjere pretežno izvode motokultivatorima ili frezama. Korišćenjem iste mehanizacije godinama stvaramo nepropusni sloj u zemljištu koji otežava rast i razvoj biljaka. Pretežno u plastenicima vrši se samo frezanje zemljišta na dubini do 20 centimetara čime stvaramo nepropusni sloj u zemljištu. Da bi se izbjegla ova pojava potrebno da izvršiti podrivanje.

Za velike plastenike podrivanje se vrši traktorima i podrivačima sa više radnih tijela zavisno o snazi traktora. A kod manjih plastenika, posebno visokih tunela koji su kod nas najzastupljeniji, podrivanje se može vršiti pomoću manjih traktora ili najčešće pomoću motokultivatora sa podrivačima koji imaju najčešće tri radna tijela i čija je dubina podrivanja maksimalno 30 centimetara. U prodaji je teško naći specijalizovani podrivač za motokultivator te se on najčešće pravi u sopstvenoj izvedbi.

Podrivanje ima dvije bitne osobine, prva je što razbija nepropusni sloj koji je nastao od frezanja, a drugo što vlažnost zemljišta spušta u niže slojeve.

Prva osovina je bitna iz razloga boljeg rasta i razvoja biljaka, bolje aeracije zemljišta i povećanja volumena zemljišta, a samim tim i količine vazduha u zemljištu. Druga osobina je bitna zbog spuštanja vode u zemljištu u niže slojeve iz razloga boljeg razvoja korijenovog sistema i povećanja njegove upijajuće moći.

Isto tako spuštanjem vode u niže slojeve smanjujemo njeno isparavanje tako da je iskorištetnost vode veća. Kada imamo rastresito zemljište i vodu u nižim slojevima imamo jak i razvijen korijenov sistem biljke, a kada je korijen jak može da usvaja više hranljivih materija, a samim tim imamo bolje zametanje plodova i plodonošenje.

Podrivanje u plastenicima se može vršiti svake godine ili poslije svakog proizvodnog ciklusa iz razloga lakšeg obavljanja dodatne obrade i pripreme zemljišta.

Načini uzgoja estragona

Estragon je kao začin poznat od davnina. Posebno su poznati francuski i ruski tip estragona. U našim se krajevima počeo uzgajati nakon prvog svjetskog rata.

Estragon je višegodišnja zeljasta biljka, snažnog i razgranatog korijenovog sistema koji se najvećim dijelom širi vodoravno u površinskom sloju tla. Stabljika je ravna i razgranata, visine 1 – 2 m. Listovi su dugi 6-8 cm, široki 1 — 1,2 cm i po obodu cijeli. Cvjetna glavica je sitna, svijetlozelene boje. Estragon cvjeta u junu. Sjeme je vrlo sitno i slabe klijavosti. Biljka je otporna na niske temperature i bez oštećenja može prezimiti i na -30 °C.

Estragon se uzgaja za proizvodnju lista i nadzemnog dijela biljke. Upotrebljava se kao začin u prehrambenoj industriji. Suhi nadzemni dio biljke sadrži 0,3 – 0,6 % eteričnog ulja. Ulje je svijetlozelene boje, karakterističnog mirisa i gorkog okusa.

Uslovi uzgoja

Estragon uspijeva u gotovo svim klimatskim uvjetima, ali treba izbjegavati zasjenjena mjesta. Estragon se može uzgajati na dubokim i plodnim tlima, kao i na plitkim i pjeskovitim. Ipak, najveći se prinosi postižu na aluvijalnom tlu. Estragon se kao višegodišnja kultura može na istoj površini uzgajati 5 – 10 godina. Najbolje pretkulture su jednogodišnje leguminoze i gnojene okopavine iza kojih tlo ostaje čisto od korova i bogato hranjivima. Obradu tla treba započeli odmah nakon skidanja prethodnog usjeva. Ako je prelkultura bila strna žitarica, najprije treba obavili prašenjc, a kasnije, krajem septembra i početkom oktobra, oranje na dubinu do 30 cm. U proljeće se obavlja predsjetvena površinska obrada tla.

Ako površina za uzgoj nije bila prethodne godine gnojena stajskim gnojivom, onda u jesen pri oranju treba primijeniti oko 50 t/ha zrelog stajskog đubriva. U osnovnom đubrenju se primjenjuje mineralno NPK đubrivo(70 – 90 kg/ha fosfora, 120 – 140 kg/ha kalija i 70 kg/ha azota prije početka vegetacije, a 30 – 40 kg/ha nakon svake žetve).

Estragon se razmnožava vegetativno (stolonima), a ruski tip generativno (sjemenom). Za proizvodnju stolona najbolje su biljke stare 2-3 godine. Stoloni se izoravaju i potom čiste od nadzemnih drvenastih dijelova. Nakon toga se režu na komade duge 15 – 20 cm i još istog dana sade. Na površini od 1 ha može se dobiti 3000 – 5000 kg stolona.

Sadnja i njega

Estragon se sadi u jesen ili u proljeće, u brazde duboke 10 – 12 cm na razmaku između redova 60 – 70 cm. Brazde nakon sadnje treba odmah zatvoriti i povaljati glatkim valjkom. Za površinu od 1 ha potrebno je oko 1000 kg stolona.

Njega obuhvata međuredno kultiviranje, okopavanje i prihranjivanje. Okopavanje i međuredno kultiviranje treba obavljati nekoliko puta godišnje kako bi se osigurala rastresitost tla i zaštita od korova. Prvo međuredno kultiviranje i okopavanje treba obaviti u rano proljeće, a drugo 10-25 dana kasnije. Sljedeće se kultiviranje i okopavanje obavlja prema potrebi, ali obavezno odmah nakon prve žetve.

Za prihranjivanje se upotrebljavaju azotna đubriva. Prvo prihranjivanje treba obaviti sredinom travnja,aprila čim biljke malo ojačaju. U tu se svrhu koristi 150 – 200 kg/ha azotnog đubriva(KAN). Drago prihranjivanje s istom količinom đubriva obavlja se nakon prve žetve.

Bolesti i štetočine

Estragon obolijeva od rđe koju uzrokuje Puceinia dracunculi, a nakon nje se može javiti i hloroza. Od štetočina poznati su žičnjaci (Elatiridae) koji uništavaju korijen i nadzemni dio biljke.

Berba i sušenje

U našim klimatskim uslovima estragon se bere dva puta godišnje. Prva berba je prije cvjetanja, krajem juna ili početkom jula, a druga krajem septembra. Estragon se može sušiti prirodno ili u sušnicama. Sušenjem u sušnicama postiže se bolja kvaliteta jer tokom dugotrajnog prirodnog sušenja vršni dijelovi biljke pocrne. Lišće se odvaja od stabljike strojno, odmah nakon sušenja, ili ručno, tzv. reblovanjem.

Prinos suvog lista u prvoj godini uzgoja je 800 – 1200 kg/ha. Druge i treće godine, kada se biljke potpuno razvijene, prinosi su veći; 1500 – 2000 kg/ha suvog lista, odnosno 4000 – 6000 kg/ha suvog nadzemnog dijela biljke.