Naslovnica Blog Stranica 162

Kokoške su podložne raznim bolestima, a mogu zaraziti i ljude: SALMONELOZA je jedna od takvih!

Agrosavjet
-
0
Kokoške su podložne raznim bolestima, a mogu zaraziti i ljude: SALMONELOZA je jedna od takvih!

Kokoške su korisne i često uzgajane domaće životinje koje pružaju hranu u obliku mesa i jaja. Međutim, kao i sve druge životinje, kokoške su podložne različitim bolestima koje mogu uticati na njihovo zdravlje i dobrobit, ali i na proizvodnju jaja i mesa.

Bolesti kokošaka mogu biti uzrokovane virusima, bakterijama, gljivicama, parazitima i drugim patogenima, a simptomi se mogu razlikovati ovisno o vrsti bolesti.

U daljem tekstu ćemo se osvrnuti na jednu od najopansijih bolesti kod kokošaka: salmonelozu.

Salmoneloza je bakterijska infekcija koja može uticatina kokoške i drugu živinu. Bakterija Salmonella može se prenositi između ptica, a može se i širiti kroz nečistu hranu, vodu ili okolinu. Kokoške mogu biti nosioci bakterije bez pokazivanja ikakvih simptoma bolesti. Kada su kokoške zaražene salmonelom, mogu izlučivati bakterije kroz svoje izmet i jaja.

Pročitajte: Ovo su najčešće bolesti živine

Konzumiranje zaraženih jaja može uzrokovati salmonelozu kod ljudi. Simptomi salmoneloze uključuju mučninu, povraćanje, proljev, bol u trbuhu, povišenu temperaturu i glavobolju. Kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, salmonela može uzrokovati ozbiljnije probleme, pa se stoga preporučuje pravilno rukovanje hranom i higijena prilikom rukovanja jajima.

Kako bi se smanjio rizik od salmonele kod kokošaka, preporučuje se redovito čišćenje prostora u kojem borave, kao i hranilica i pojilica. Kokoške bi se također trebale hraniti kvalitetnom hranom i vodom, a jaja bi se trebala prati prije konzumacije. Takođe se preporučuje redovno testiranje kokošaka na salmonelu i druge bolesti, kako bi se osiguralo da su zdrave i ne predstavljaju rizik za ljude ili druge životinje.

Nipošto nemojte prskati voće u cvijetu – Ovo su dva bitna razloga!

Agrosavjet
-
0
Nipošto nemojte prskati voće u cvijetu – Ovo su dva bitna razloga!

Preporučuje se izbjegavati prskanje voćaka tokom cvjetanja jer to može ometati oprašivanje i smanjiti broj pčela i drugih oprašivača koji posjećuju cvjetove voćaka. Osim toga, hemikalije iz pesticida mogu oštetiti cvjetove i dovesti do manjeg roda.

Pročitajte: Prskanje voćaka CRVENIM ULJEM – Kako i kada se obavlja?

Ako se mora primijeniti pesticid u vrijeme cvjetanja voćaka, preporučuje se primijeniti ga rano ujutro ili kasno naveče kada pčele i drugi oprašivači nisu aktivni. Osim toga, preporučuje se odabrati manje toksične i sigurnije pesticide, a primjenjivati ih u skladu s uputstvima proizvođača.

U svakom slučaju, preporučuje se što manje upotrebljavati hemikalije u bašti ili na farmi i razmotriti alternative poput integrirane zaštite bilja ili organskog uzgoja.

Pročitajte: ULJE NIMA – Upotreba u poljoprivredi

Da li prirodnim preparatima možete otjerati krtice iz vaše bašte?

Agrosavjet
-
0
Da li prirodnim preparatima možete otjerati krtice iz vaše bašte?

Postoje neki prirodni preparati koji se mogu koristiti za odbijanje krtica, ali nijedan od njih ne garantuje potpunu zaštitu od ovih životinja.

Prirodni preparati koji se mogu koristiti za odbijanje krtica su:

  1. Preparati sa jakim mirisom – Postoji nekoliko prirodnih sastojaka koji krticama ne prijaju, poput bijelog luka, crnog luka, paprike i kajenskog bibera. Možete napraviti sprej ili posuti ove sastojke na područje koje krtice nastanjuju kako biste ih odbili.
  2. Ulje od nane – Krtice ne vole miris nane, pa možete razblažiti nekoliko kapi eteričnog ulja od nane u vodi i napraviti sprej koji možete raspršiti na području koje želite zaštititi.
  3. Dizanje nivoa tla- Krtice vole mekano tlo, pa povećavanjem nivoa tla možete smanjiti broj krtica u vašoj bašti.

Pročitajte: Zova u borbi protiv KRTICE!

Važno je napomenuti da ovi prirodni preparati mogu biti djelotvorni samo u određenoj mjeri i ne garantiraju potpunu zaštitu od krtica. Ako se suočavate s ozbiljnijim problemom krtica, možda će vam biti potrebna profesionalna pomoć kako biste ih se riješili.

Orezivanje oraha u proljeće – Detaljna uputstva za veće prinose

Agrosavjet
-
0
Orezivanje oraha u proljeće – Detaljna uputstva za veće prinose

Orezivanje oraha je važna, ali po mišljenju stručnjaka zapostavljena agrotehnička mjera. Preporučuje se jer može znatno doprinijeti većoj i enomičnijoj proizvodnji. Primjenjuje se s ciljem formiranja uzgojnog oblika, a kasnije radi obnavljanja rodnog drveta, odnosno regulisanja rodnosti i prinosa stabala.

Orezivanje oraha biće olakšana ukoliko se poznaju osnovne karakteristike sorti koje se nalaze u zasadu. Prema mjestu formiranja rodnih elemenata, sve sorte i selekcije podijeljene su na sorte tzv. terminalne (šampion, srem, tisa i jupiter) i lateralne rodnosti (rasna, sava). U većini zasada u kojima se gaje sorte terminalne rodnosti uzgojni oblik je kotasta kruna. Formiranje počinje u prvoj godini poslije sadnje.

Sadnice se uvijek prekraćuju u proljeće, krajem marta ili početkom aprila, bez obzira na to da li su sađene u jesen ili proljeće. Visina prekraćivanja zavisi od toga koliko će biti visoko deblo. U savremenom uzgoju oraha optimalnom se smatra visina 150–180 centimetara.

Pročitajte: Oblikovanje krošnje oraha i rezidba u prvoj godini

Prilikom formiranja kotlaste krune može se ostaviti četiri, izuzetno pet grana koje zajedno treba da su raspoređene u krugu od 360 stepeni. U uslovima kada ih ima više, ugao je manji. Tom prilikom vodi se računa da na tako malom odstojanju jedna grana ne bude iznad druge.

Vertikalno rastojanje između ramenih grana treba da bude 10–15 centimetara. To se postiže i mjerama zelene rezidbe. U periodu kada prođe opasnost od poznih proljećnih mrazeva, odnosno kada su mladari dugi nekoliko centimetara, ili su pupoljci tek nabubreli (prije listanja), zelenom rezidbom valja ukloniti pupoljke ili mladare koji bi mogli biti konkurenti ramenim granama.

Ovom mjerom hrana se usmjerava u preostale, odnosno mladare koji su izabrani za buduće ramene grane. Mladare koji su se razvili ispod onih odabranih za ramene grane ne treba uklanjati. Ostavljaju se da bi sadnice u prvoj godini imale što veću lisnu površinu. S obzirom na to da su po položaju niži, imaće slabiji razvoj i neće biti konkurencija ramenim granama.

Pročitajte: IBAR, VUJAN I OVČAR – Domaće otoporne sorte ORAHA viseoke rodnosti

Prema navodima stručnjaka, ove grane ostaju obično dvije godine, a čak i rode. Uklanjaju se rezidbom u proljeće, u martu ili početkom aprila. Tokom prve godine orah ispoljava slab porast, pa se u proljeće druge godine ramene grane ne prekraćuju. Tokom vegetacije preporučuje se rezidba na zeleno. Ona podrazumijeva uklanjanje bočnih mladara koji izbijaju u uslovima kada je došlo do izmrzavanja vršnih pupoljaka na ljetorastima ili tek krenulih mladara.

U drugoj godini ljetorasti oraha često dostižu dužinu od 15 pa i više centimetara. Njihovo grananje će biti bolje ako se prekrate. Porast ljetorasta biće dobar i narednih godina ako se blagovremeno i kvalitetno urade sve neophodne agrotehničke mjere. Radi boljeg grananja, i oni se u proljeće prekraćuju za četvrtinu ili trećinu dužine. Nastavlja se i zelena rezidba koja podrazumijeva uklanjanje mladara koji se razvijaju na nepotrebnom mjestu. Ovu mjeru treba primijeniti blagovremeno, odnosno što ranije da se hrana ne bi trošila za porast mladara koji će biti uklonjeni. Sorte oraha koje imaju tzv. lateralnu rodnost zahtijevaju drugi uzgojni oblik. Najčešće se formira poboljšana piramida.

U proljeće, sadnice se prekraćuju na visinu od 180 centimetara. Ukoliko su niže, stručnjaci preporučuju da se prve godine skrate na 40 centimetara iznad kalema, a potom u toku vegetacije, najčešće sredinom avgusta, pinciraju na visinu od 180 centimetara. Valja ukloniti i mladare koji su se razvili na visini do jednog metra. Prekraćivanje ljetorasta za četvrtinu primijenjuje se od druge vegetacije i radi se svake godine. Na taj način se zaustavlja porast i potencira razvoj lateralnih pupoljaka.

Pročitajte: Za šta su dobri čaj i kupka od LISTA ORAHA?

Prilikom pravljenja presjeka, posebno onih koji su većeg prečnika, treba biti obazriv. Preporučuje se da se ostavljaju patrljci duži ne deset centimetara, a potom ih valja ostaviti da sokovi izlaze nekoliko dana. Poslije toga patrljak se uklanja do osnove i presjek premaže kalemarskim voskom.

Redovno orezivanje oraha zahtijevaju i rodna stabla. U odnosu na druge voćne vrste, ova mjera nije tako intenzivna. U uslovima kada se ona redovno primjenjuje, umanjuje se ogoljavanje donjih grana i premještanje roda u vršne delove krune. Za zasade koji se nalaze u punom rodu preporučuje se uklanjanje grana koje ometaju protok vazduha i svjetlosti kroz krunu. Ovom mjerom smanjuje se i mogućnost infekcije raznim gljivičnim bolestima.

Crvenolisna šljiva – Otporno drvo, idealno za mala dvorišta

Agrosavjet
-
0
Crvenolisna šljiva – Otporno drvo, idealno za mala dvorišta

Crvenolisna šljiva je dekorativno drvo, cijenjeno zbog crvene boje listova. Oni stvaraju jak kontrast sa blijedoružičastim cvjetovima koji se javljaju krajem marta.

U maju se na njenim granama rađaju i ukrasni plodovi, prečnika dva centimetra, ali nisu jestivi. Odličan je izbor za male vrtove, zbog sporog i niskog rasta – tek nakon 15-ak godina dostiže visinu od 8 metara i širinu do 5 metara.

Još jedan veliki plus crvenolisne šljive jeste u tome da je otporna na niske temperature i mraz, te joj dodatna zaštita tokom zimskih mjeseci nije neophodna. Crvenolisne šljive sade se u drvored, ali se najčešće mogu vidjeti kao solitarna stabla.

Pročitajte: EVODIJA ukrasno i medonosno drvo – Kada se sadi i kako se gaji

Ova biljka će se prilagoditi gotovo svakoj vrsti tla, jedino je važno obratiti pažnju na to da teren nije previše vlažan. Sva njena ljepota će ipak najviše doći do izražaja ako izaberete plodno zemljište i osunčanu poziciju ili djelimičnu sijenku. Izaberite mjesto za sadnju što dalje od jakih vjetrova, kako biste zaštitili cvijet.

Krošnja crvenolisne šljive je gusta i pravilna, širine do 5 metara. Svake godine se orezivanjem uklanjaju stare i oštećene grane. Biljku redovno zalivajte tokom proljeća i ljeta, a najveću količinu vode traži prve dvije godine nakon sadnje.

Koji su najveći neprijatelji pčela i zbog čega dolazi do njihovog uginuća

Agrosavjet
-
0
Koji su najveći neprijatelji pčela i zbog čega dolazi do njihovog uginuća

Pčele su izuzetno važne za održavanje ekosistema i poljoprivredne proizvodnje. One su odgovorne za oprašivanje biljaka, što znači da pomažu u stvaranju novih biljaka i osiguravaju proizvodnju hrane za ljude i životinje. Bez pčela, neke biljke ne bi mogle proizvesti plodove, a to bi dovelo do nestašice hrane.

pčelarska oprema

Postoji nekoliko faktora koji predstavljaju ozbiljne prijetnje za pčele, a neki od njih su:

  1. Klimatske promjene – Klimatske promjene mogu uticati na dostupnost hrane za pčele, a takođe mogu povećati broj prirodnih katastrofa koje mogu oštetiti pčelinje zajednice.
  2. Pesticidi – Pesticidi i herbicidi koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji mogu biti opasni za pčele ako ih konzumiraju ili se izlože njihovim ostacima.
  3. Gubitak staništa – Smanjenje staništa zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede može smanjiti dostupnost cvijeća i drugih biljaka koje pčele trebaju za hranu.
  4. Paraziti i bolesti i predatori – Paraziti poput varoe ili američke truleži mogu napasti i uništiti pčelinje zajednice, a pčele takođe mogu biti osjetljive na razne bolesti. Jedan od glavnih neprijatelja pčela u jesu stršljenovi (Kako se boriti protiv osa i stršljena na pčelinjaku)
  5. Nedostatak hrane – Nedostatak cvijeća i drugih biljaka za hranu može dovesti do izgladnjivanja pčela i smanjenja njihove populacije.
  6. Kradljivci – Drugi insekti poput mrava, žohara, i voskova mogu oštetiti pčelinje zajednice ili krasti hranu.

Sve ove prijetnje zajedno utiču na zdravlje i opstanak pčela, stoga je važno da se poduzmu mjere kako bi se zaštitile i očuvale ove vrijedne insekte koji su važni za oprašivanje mnogih biljaka.

Do kada nije kasno orezivati voćke?

Agrosavjet
-
0
Do kada nije kasno orezivati voćke?

Do kada nije kasno orezivati voćke? Odgovor na ovo pitanje zavisi od vrste voća koje želite orezati, kao i od klimatskih sulova i drugih čimbenika koji utiču na rast i razvoj vašeg voćnjaka. Uopšteno govoreći, najbolje vrijeme za orezivanje voća je tokom zime, kada se voćke nalaze u stanju mirovanja.

Za voćke koje plodonose u proljeće (npr. kajsije, breskve, trešnje), najbolje vrijeme za orezivanje je nakon što prođe opasnost od mraza, obično krajem februara ili početkom marta. Ovo će pomoći u poticanju rasta novih izboja i osigurati zdrav rast voćke.

Za voćke koje plodonose u kasno ljeto (npr. jabuke, kruške), najbolje vrijeme za orezivanje je nakon što prođe opasnost od smrzavanja, obično u ranu zimu (krajem novembra ili početkom decembra). Ovo će pomoći u poticanju rasta novih izboja i osigurati zdrav rast voćke, ali i osigurati da će se voćka oporaviti od orezivanja prije nego što počne rasti voće.

U svakom slučaju, preporučljivo je provjeriti specifične upute za orezivanje za vašu vrstu voća, jer neke vrste voća mogu zahtijevati drugačije postupke orezivanja ili različite vrijeme orezivanja.

Kako pravilno da orežete vaše voćke pročitajte OVDE

Slijedite ove savjete i vaša ciklama će rasti i cvjetati dugi niz godina

Agrosavjet
-
0
Slijedite ove savjete i vaša ciklama će rasti i cvjetati dugi niz godina

Ciklama je popularna biljka koja se najčešće uzgaja kao sobna biljka. Ova biljka može cvjetati od jeseni do proljeća i daje prekrasne, svijetle cvjetove u različitim nijansama ružičaste, ljubičaste i bijele boje.

Kako bi ciklama ostala zdrava i lijepo cvjetala, potrebno je voditi brigu o njoj na sljedeći način:

Svjetlost: Ciklame najbolje uspijevaju na mjestu s puno svjetla, ali ne izravne sunčeve svjetlosti. Idealno mjesto za ciklame je prozor na sjevernoj ili istočnoj strani.

Temperatura: Ciklama preferira hladnije temperature, od oko 15-20°C. Pazite da biljka ne bude izložena niskim temperaturama ispod 10°C.

Zalijevanje: Ciklama voli vlažno tlo, ali ne i prekomjernu vlagu. Zalijevajte biljku kada se gornji sloj zemlje osuši. Pazite da ne zalijevate lišće ili cvijet, već samo tlo.

Pročitajte: Pet savjeta uz koje će ciklama trajati do sezone božura

Đubrenje: Ciklame se mogu đubriti jednom mjesečno tekućim đubrivom za cvjetnice.

Uklanjanje precvale cvjetove: Da biste produžili cvjetanje ciklama, redovno uklanjajte ocvale cvjetove i suvo lišće.

Presađivanje: Ciklame se presađuju svake dvije godine. Presađivanje se obavlja u proljeće. Tlo bi trebalo biti dobro drenirano i sadržavati supstrat za cvjetnice.

Slijedeći ove savjete, vaša ciklama će rasti i cvjetati dugi niz godina

Biostimulatori – Supstance koje poboljšavaju rast biljaka

Agrosavjet
-
0
Biostimulatori – Supstance koje poboljšavaju rast biljaka

Zbog čestih pojava stresnih uslova i promjena klimatskih faktora, u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora postaje jedna od redovnih tehničkih mjera.

Pravilnom primjenom biostimulatora smanjuje se negativan uticaj brojnih stresnih uslova, te svojim pozitivnim djelovanjem utiču na otpornost, kvalitet i visinu prinosa biljnih kultura.

Biostimulatori su hemijska jedinjenja koja imaju stimulativni uticaj na određene fiziološke procese u biljkama. Njihovo porijeklo može biti prirodno (biljni ekstrakti) ili vještačko (sinteze u hemijskim laboratorijama).

Prema Vijeću evropske industrije biostimulatora (European Biostimulants Industry Council – EBIC ), biljni biostimulatori sadrže supstance ili mikroorganizme koji stimulišu prirodne procese kako bi se povećala apsorpcija hranjiva i njihovo iskorišćenje, izdržljivost na abiotičke stresove te neizostavno kvalitet prinosa.

Biljni biostimulatori razlikuju se od drugih poljoprivrednih inputa kao što su đubrivo i sredstva za zaštitu bilja tako što koriste drugačije mehanizme i djeluju nezavisno o prisutnosti hranjiva u proizvodima. Pritom, oni ne djeluju direktno protiv štetočina ili bolesti te stoga funkcionišu kao dodatak uz primjenu đubriva i sredstava za zaštitu bilja.
Važno je naglasiti, da iako biostimulatori povećavaju značaj đubrenja, oni nisu đubrivo i ne mogu zamijeniti ulogu istih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prema sastavu mogu se podijeliti na :

• Biostimulatori na bazi aminokiselina
• Bisotimulatori na bazi ekstrakta morskih algi (Ascophyllum nodosum, i dr.) i ekstrakti mikroalgi
• Biostimulatori na bazi huminskih ekstrakta (huminske i fulvo kiseline)
• Mikrobiološki preparati (metaboliti gljiva, bakterija i ostalih mikroorganizama)
• Elementi u tragovima (silicijum, jod, selen i drugi rijetki elementi)
• Vitamini B i D grupe

U poljoprivrednoj proizvodnji se najčešće koriste biostimulatori na bazi aminokiselina, ekstrakta morskih algi i preparati na bazi huminskih ekstrakta (huminskih i fulvo kiselina).

Posebnost aminokiselina se ogleda u njihovoj niskoj molekularnoj masi, lakom usvajanju (nije potrebna dodatna energija za usvajanje) i lakom prodiranju u list te ne ovise o aktivnosti hlorofila.

Pročitajte: Aminokiseline povećavaju otpornost i obezbjeđuju sigurne prinose

Za pravilno odvijanje svakog fiziološkog procesa u biljci neophodno je prisustvo određene aminokiseline. Utvrđeno je postojanje gotovo 250 različitih aminokiselina od kojih 20 ima fiziološki važnu i specifičnu ulogu u metabolizmu biljaka.

Prema porijeklu sirovine za ekstrakciju amino kiselina, iste se mogu podijeliti na:

• aminokiseline ekstrahovane iz materijala životinjskog porijekla;
• aminokiseline ekstrahovane iz materijala biljnog porijekla;
• sintetske aminokiseline i
• aminokiseline dobijene iz metabolita mikroorganizama.

Sa gledišta biljke, ne postoje razlike u usvajanju aminokiselina dobijenih iz različitih izvornih sirovina. Biljka prepoznaje određene aminokiseline prema biohemijskom sastavu, te ih kao takve može uključiti u svoje fiziološke procese.

Za potpuni efekat protiv stresa preporučuje se preventivna primjena aminokiselina. Međutim, kako se pojedine stresne situacije ne mogu predviđeti, aminokiseline pokazuju i vrlo dobar kurativni učinak protiv posljedica stresa (primjena nakon stresnih uslova).

Doza primjene biostimulatora na bazi aminokiselina zavisi od više faktora, kao što su intenzitet stresa, vrsta stresa, razvojna faza biljke i koncentracija slobodnih aminokiselina u preparatu. Generalno, doze primjene kreću se od 1-5 l/ha. Aminokiseline se uglavnom primjenjuju  folijarno (samostalni tretman ili u kombinaciji sa folijarnim đubrivima ili pesticidima) jer se brzo i lako usvajaju preko lista, ali se učinkovito mogu primijeniti i kroz sisteme fertirigacije, jer se dobro usvajaju i preko korijena a dobro utiču i na mikrobiološku aktivnost zemljišta.

Glavni značaj ovih materija ogleda se u povećanju otpornosti biljaka na stresne uslove, podsticanju svih fizioloških procesa u biljci (rast, cvjetanje, oplodnja, sinteza suve materije), bolje usvajanje hranjiva (povećanje značaja ishrane), te povećanje kvaliteta i visine prinosa poljoprivrednih kultura.

Zaštita KRTOLA KROMPIRA prije sadnje – Ovo su najefikasniji PRIRODNI pripravci

Agrosavjet
-
0
Zaštita KRTOLA KROMPIRA prije sadnje – Ovo su najefikasniji PRIRODNI pripravci

Za zaštitu krompira od bolesti i štetočina tokom vegetacije, važno je unaprijed se brinuti o krtolama prije sadnje. Preventivne mjere pomoći će u izbjegavanju mnogih „nedaća s krompirom“  tokom sezone.

Tokom rasta i razvoja biljke krompira čekaju mnoge opasnosti – od napada krompirove zlatice i žičnjaka do fitoftore i krastavosti.

Ako preventivno izvršimo zaštitu krtola:

  • Krompir će biti zaštićen od patogenih bakterija i gljivičnih spora na površini krtola;
  • Stvoriće zaštitu za krtole i spriječiti njihovu infekciju bolestima;
  • Buduće biljke biće zaštićene od krompirove zlatice, žičnjaka i drugih štetočina;
  • Ojačaćemo imunitet biljaka i povećati njihovu otpornost na bolesti;
  • Poboljšaćemo kvalitet budućeg usjeva.

Narodni preparati za tretiranje krompira od štetočina i bolesi prije sadnje

  • Ljuska od luka – štiti od žičnjaka. Prilikom sadnje u svaku rupu obavezno staviti šaku ljuski luka ili prije sadnje potopiti gomolje u juhu od luka.
  • Otopina kalijevog permanganata – razrijedite 5 g tvari u 10 litara vode i prskajte krtole ili ih uronite u tekućinu 15-20 minuta;
  • Otopina češnjaka – nasjeckajte 1 kg češnjaka, razrijedite u 10 litara vode i pustite da odstoji. Prskanje se provodi 3 sata prije sadnje.

ili..

  • Najjednostavniji pripravak koji primjenjujemo je da se jedna glavica češnjaka, srednje veličine, potopi u vodi na 24h. Češnjeve češnjaka usitniti ili barem izgnječiti i preliti s 2l vode. Ostaviti tokom noći i ne poklapati. Nakon 24h procijediti i pripravak je gotov. Spremljen pripravak trebao bi imati svijetlo žutu boju i ugodan miris po češnjaku. Ukoliko je miris prejak dodati vode.
  • Otopina pepela – razrijedite 1 kg pepela u 10 litara vode, dobro promiješajte i uronite krtole u otopinu. Prije sadnje moraju se osušiti. Ova metoda ne samo da će dezinfikovati sadni materijal, već će ga i zasititi kalijumom. Druga mogućnost je posuti krtole suvim pepelom neposredno prije sadnje.

Pročitajte: Drveni pepeo i SADNJA KROMPIRA: Tajna boljeg ukusa i većih prinosa

  • Infuzija pepela i češnjaka pripremljena prema gore navedenim receptima također će uplašiti štetočine.

 

1...161162163...1.015Stranica 162 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia