Vrijedi pravilo kako ranije sorte povrća trebaju više vode od kasnih sorata. Osim toga, povrću je potrebna vlaga od početka do kraja vegetacije, a najveća potreba je nakon presađivanja.

Mladim je pak biljkama u početku razvitka dnevno nužno osigurati 1-2 litre vode po kvadratnom metru dok one malo starije troše 2,5-3,5 litra dnevno. Velikim potrošačima po četvornom metru treba osigurati od 4,5-5,5 litara vode dnevno. Među velikim potrošačima svrstavamo lisnato povrće u vrijeme stvaranja lisne mase, dok plodovito povrće nešto veće količine vode zahtijeva u vrijeme zametanja prvih cvjetova, kod pojave prvih plodova i u vrijeme berbe.

S druge strane, tokom samog dozrijevanja plodova sa zalijevanjem se privremeno prestaje. Kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača, brokula, kelj pupčar, korabica) nipošto ne smijemo zaboraviti natapati u vrijeme oblikovanja glavica. Pored toga, ova skupina povrća voli ovlaživanje cijele biljke pa ih stoga orošavajte i po lišću. Korijenasto povrće traži jednoličnu količinu vlage u svim razvojnim fazama dok lukovičasto povrće zahtijeva natapanje tokom prve dvije trećine vegetacije.

U koje doba dana zalijevati povrće ovisi od činjenice uzgaja li se ono u zaštićenom prostoru ili na otvorenom polju. Tako je u plasteniku zalijevanje poželjno provoditi u ranim jutarnjim satima jer je tada manja razlika temperature vode i zraka. Zapravo se u zaštićenom prostoru ne bi nikada trebalo zalijevati vodom temperature manje od 15 stupnjeva C i više.

S druge strane na otvorenom polju povrće se može zalijevati ili u ranim jutarnjim satima ili predvečer. Osim toga, kod uzgoja na otvorenom nakon svake kiše i zalijevanja povrće okopajte kako bi se vlaga u tlu što dulje i zadržala. U novije vrijeme sve više se prakticira navodnjavanje sistemom kap po kap koje se vrlo jednostavno može ugraditi na slavinu vodovoda.

Riječ je o tzv. traka crijevima s ugrađenim kapaljkama a čija je cijena izrazito pristupačna. Zahvaljujući ovom sistemu ostvaruje se velika ušteda u potrošnji vode a istodobno se zalijeva samo dio tla oko biljke. Time se u većoj mjeri smanjuje rizik od pojave i razvitka plamenjače i pepelnice. Ukoliko kao izvor vode za natapanje koristimo bunare moramo voditi računa da tu istu vodu prethodno malo i zagrijemo u bačvama ili sličnim spremnicima.

Naime, hladna voda može prouzrokovati opadanje cvjetova kao i mladih, tek zametnutih plodova. A kako su na hladnu vodu posebno osjetljive naše najčešće uzgajane povrtne kulture poput paradajza, krastavaca i mahuna o ovom segmentu kod zalijevanja obavezno morate povesti računa.

Postoje različiti načini upotrebe ljuski jaja u bašti, a posebno kao prihrane za paradajz, bez obzira da li ga gajite na otvorenom ili u plasteniku. Zato ih nemojte bacati i nemojte da vas mrzi da ih sakupljate. To je jedan od veoma djelotvornih i jeftinih prirodnih načina da obezbedite biljkama zdrav rast i više plodova.

Upotreba ljuski jaja u bašti nije puki mit; one su zaista efikasna, naučno dokazana metoda za prihranu paradajza. Postavlja se pitanje kako ljuske jaja rade posao.

U osnovi, ljuske jaja, čije su tvrde strukture gotovo potpuno sačinjene od kalijum-karbonata, daju snažan nutritivni podsticaj biljkama. One daju i druge minerale, poput kalijuma i fosfora, a tu su i magnezijum, natrijum, mangan, bakar. Sada polako postaje jasno zašto su ljuske jaja tako efikasne.

Dodatak ovih moćnih hranljivih sastojaka pomaže u povećanju prinosa paradajza, kao i povećanju proizvodnje aromatičnih ulja koja paradajzu daju ukus. Ništa manje bitna stvar je da smanjuju mogućnost pojave nekroze tkiva ploda paradajza, odnosno pojavu truljenje vrha paradajza. Ovo je jedna od najčešćih fizioloških promena koja nastaje upravo zbog nedostatka kalcijuma.

Riječ je o mjestu na plodu gdje je nekada bio cvijet, koji postaje crn i počinje da truli kao rezultat previše vlage. Naime, kalcijum (koji se osigurava ljuskama jaja) pomaže biljci paradajza u regulaciji upijanja vode, te utiče i na sprječavanje pojave truljenja vrha paradajza. I to nije sve što kalcijum čini za biljke.

Ovaj super mineral ojačava ćelijske zidove biljaka i podstiče uravnotežen, zdrav i efikasan prenos vode i translokaciju ugljenih hidrata. Naime, nerijetko kalcijum ostaje nepokretan u biljkama nakon što se apsorbuje, odnosno, ne odlazi u područja gde treba. Zalivanjem paradajza čajem od ljuski jaja pomaže se u rešavanju ovog problema.

Pročitajte: Za VIŠE KRUPNIH plodova paradajza – Talog od kafe + Ljuske od jaja

Izlomljene ljuske od jaja u zemlji traže vrijeme da bi se razložile, bar nekoliko mjeseci, i imaće efekat tek sljedeće godine. Sa druge strane, čaj od ljuski jaja je efikasniji način isporuke hranljivih materija paradajzu koji već raste. Posebno je pogodan za paradajz koji se proizvodi u plastenicima.

Recept za čaj od ljuski jaja

Recept je vrlo jednostavan, a osmislio ga je Džef Gilman, autor nekoliko knjiga o baštovanstvu, koji je čaj od ljuski jaja odnio u laboratoriji na ispitivanje i dobio potvrdu da su porasle koncentracije gore nabrojanih hranljivih elemenata.

Potrebno je 10-20 ljuski jaja, koje su prethodno oprane od ostataka žumanceta i bjelanceta i osušene, te dobro smrvljene. Prokuvate ih u litri vode i stavite da odstoje 24 sata. Za to vrijeme će hranljive materije iz ljuski da se ispuste u vodu.

Nakon toga, voda se procijedi i spremna je za korišćenje. Dvije šoljice po biljci je sasvim dovoljno, a prihrana se primenjuje na svakih nedelju dana do dvije nedjelje.

Izvor: agrosaveti.rs