Bespilotne letjelice u poljoprivredi – Pojam precizna poljoprivreda obuhvata pravovremeno obavljanje poljoprivrednih radova uz smanjen broj operacija, visoku produktivnost, te najniลพu cijenu rada.
Stalni nadzor proizvodnih povrลกina i usjeva kljuฤni je faktor u planiranju i sprovoฤenju veฤine agrotehniฤkih mjera. Osnova precizne poljoprivrede jeste dostupnost velikog broja informacija pri donoลกenju odluka.
Detaljna i redovno aลพurirana dokumentacija pridonosi boljem planiranju radnih operacija, uลกtedi radnih sredstava i vremena, poboljลกanom kvalitetu proizvoda te smanjenju optereฤenja ลพivotne sredine. Koristeฤi se klimatski pametnim alatima, poljoprivrednici mogu nadgledati prilike na parceli, a da ฤak ni ne izlaze na teren, te donositi strateลกke odluke za cijelo gazdinstvo ili za jednu biljku.
Upotreba snimaka snimljenih iz daljine (iz zraka ili svemira) raznim tehnikama snimanja i mjerenja bez kontakta sa snimljenim objektom nazivamo daljinskim istraลพivanjem (eng. remote sensing). Daljinsko istraลพivanje u poljoprivredi zasnovano je na upotrebi bespilotnih letjelica.
Proฤitajte: Pas fenomen: Pomaลพe domaฤinima u poljoprivrednoj prozivodnji /VIDEO/
Primjena bespilotnih letjelica koje su opremljene savremenom opremom za snimanje zasada je relativno nova tehnologija ฤiji ฤe dalji razvoj doprinijeti uฤinkovitijem i racionalnijem planiranju poljoprivredne proizvodnje. Upotreba bespilotnih letjelica u daljinskim istraลพivanjima omoguฤava pravovremeno i ekonomiฤno dobijanje informacija i podataka zadovoljavajuฤe preciznosti.
Praฤenjem poljoprivrednih povrลกina, bespilotnim letjelicama se vrlo lako moลพe odrediti oblik parcele, morfologija terena, gustoฤa sadnje i sjetve, kao i dijelovi na kojima se zadrลพava voda. Doprinos bespilotnih letjelica se najฤeลกฤe odnosi na sjetvu i sadnju, ishranu i zaลกtitu usjeva.
U praksi, sistem zaลกtite bilja ฤesto nailazi na razne probleme. Primjenom bespilotnih letjelica, povrลกina se moลพe nadgledati te se tako pravovremeno mogu uoฤiti potencijalna ลพariลกta pojave bolesti i ลกtetoฤina. Tako je moguฤe izbjeฤi nepotrebno nanoลกenje sredstava na cijeloj povrลกini, veฤ ga je moguฤe aplicirati lokalno, ลกto je s ekoloลกkog aspekta poลพeljano. Takoฤe, time je moguฤe ostvariti znaฤajne ekonomske uลกtede, to jeste veฤu konkurentnost proizvoda na domaฤem i inostranom trลพiลกtu.
Proฤitajte: Klimatski pametna poljoprivreda
Osim prikupljanja podataka u vidljivom dijelu spektra, podaci se skupljaju i u ลกirem dijelu elektromagnetnog spektra, poput bliskog infracrvenog (engl. near-infrared, NIR), koji je vrlo pogodan za praฤenje vegetacije. Ova metoda praฤenja je jednostavnija, fleksibilnija, vremenski i ekonomski isplativija te je prihvatljiva za oฤuvanje ลพivotne sredine, u odnosu na metode praฤenja iz traktora.
Obradom prostornih podataka u obliku fotografija prikupljenih bespilotnim letjelicama, moguฤe je izraditi digitalni ortofoto (DOF) te digitalni model terena (DTM) koji je koristan za detektovanje udubina u topografiji, koje su potencijal za nakupljanje veฤih koliฤina vode.
Takoฤe, karte vegetacijskih indeksa je moguฤe uvesti u navigacijski sistem u traktoru te na temelju nje lokalino tretirati samo odreฤene dijelove, ลกto znatno utiฤe na uลกtedu u potroลกnji pesticida i mineralnog ฤubriva.
Prema konstrukciji, bespilotne letjelice su podijeljene na:
Letjelice sa nepokretim krilima
Vrlo su otporne na vanjske uticaje, a potrebna im je manja koliฤina energije za let te imaju veฤu nosivost. Negativne strane ovakve konstrukcije su smanjena taฤnost sprovoฤenja predviฤenog plana leta zbog veฤe brzine leta te potreba za ureฤenim uzletno-sletnim stazama u blizini objekta.
Letjelice sa pokretnim krilima
Njihova prednost je moguฤnost statiฤnog odrลพavanja leta te leta vrlo malim brzinama, ลกto rezultira visokom taฤnoลกฤu u sprovoฤenju predviฤenog plana leta. Negativne strane leลพe u manjoj otpornosti na vanjske uticaje tokom leta, ali upotrebom inercijskih sistema kod navigacije, uspjeลกno odrลพavaju stabilnost letjelice. One imaju manju autonomiju leta i manju nosivost.
Za koriลกtenje u poljoprivredne svrhe uglavnom su zastupljene dvije vrste bespilotnih letjelica:
Heli – multikoperi i avioni s fiksnim krilima. Obje zraฤne platforme imaju nekoliko prednosti i ograniฤenja. Iako multikoperi imaju sloลพenije sisteme leta, oni mogu latjeti nisko,imaju sposobnost odrลพavanja stabilnog poloลพaja u letu i malu brzinu leta. Meฤutim, oni takoฤe mogu krstariti bilo kojim smjerom na terenu i nemaju posebne zahtjeve za polijetanje i slijetanje, ลกto je ponekad veoma bitno na standardnim poljoprivrednim povrลกinama. Avioni s fiksnim krilima nude jednostavnije sisteme leta i letovi mogu duลพe trajati ฤime poveฤavaju svoj kapacitet za pokrivanje ลกirih podruฤja. Meฤutim, visina leta im je veฤa, ลกto smanjuje rezoluciju slike. Oni takoฤe nisu u stanju da lebde i zahtijevaju odreฤene piste za slijetanje.