Prije same berbe grožđa potrebno je obaviti pripremu za berbu. Ona se sastoji od pripreme alata i posuda, podruma i mašina za primarnu preradu te organizacije radne snage i transporta.
BERBA
Samu berbu preporučljivo je obaviti za lijepa i suva vremena. Izbjegava se berba po visokim temperaturama, pa je najbolje taj posao obaviti u jutarnjim ili popodnevnim satima.
Ponekad je berbu grožđa potrebno obaviti nekoliko puta (u nasadima s više sorata različite dobi dozrijevanja) ili obratiti veću pažnju pri izboru grozdova i bobica, npr. kod izborne berbe gdje se beru samo dobro dozreli, zdravi grozdovi koji na temelju vizualne ocjene garantuju određenu kakvoću mošta.
Grožđe se bere u sanduke manje zapremnine, oko 20 do 30 kg, jer se tako najmanje oštećuje. Ovako ubrano grožđe u podrum će stići neoštećeno što je preduslov proizvodnje zdravog vina s izraženim mirisnim i okusnim svojstvima sorte.
DOZRIJEVANJE
Kada bobica dostigne svoju punu veličinu dolazi do brojnih fizioloških promjena koje se označavaju početkom faze dozrijevanja grožđa. Zelena boja kod bijelih sorata prelazi u žutu, a kod crnih u crvenkastu i crveno-plavu. Ova pojava naziva se šara, koja u našim uslovima, kod većine vinskih sorata nastupa u avustu i traje 10 do 15 dana. Osim promjene boje, bobica postaje sve mekša, mijenja se odnos šećera i kiselina u korist šećera. Sjemenke dovršavaju svoj razvoj, postaju tamne, a kada su sposobne za klijanje nastupila je fiziološka zrelost.
Ona nastupa ili ranije ili istovremeno kada i puna zrelost grožđa koju karakteriše prestanak nakupljanja šećera, a razgradnja kiselina prestane ili se smanji. Nakon pune zrelosti može doći do porasta koncentracije šećera, ali isključivo gubitkom vode iz bobice, obzirom da prestaje pritjecanje asimilata u bobice.
Tehnološka zrelost nastupa poslije pune zrelosti, a zapravo je stanje grožđa koje najviše odgovara tehnologiji proizvodnje određenih vina.
Vremenski uslovi u vrijeme dozrijevanja grožđa imaju veliku ulogu za prinose i kakvoću grožđa. Nepovoljno je duže hladno i vlažno razdoblje u tom periodu ili pak suša, gdje je zbog nedostatka vlage poremećen proces fotosinteze.
Grožđe najbolje dozrijeva pri umjerenim dnevnim (20 do 25 °C) i nižim noćnim temperaturama, uz intenzivno sunčevo osvjetljenje i uz dovoljno vlage u tlu. U takvim uslovima se dobija sirovina visoke koncentracije šećera, povoljnog kiselinskog sastava, razvijene arome i dobrog zdravstvenog stanja.
Za određivanje termina pune zrelosti grožđa vrlo je važno pratiti tok dozrijevanja, posebno odnos šećer-kiseline u grožđu. Šećer se najčešće određuje moštnim vagama (Klosterneuburška ili Babo-ova i Oechslova) ili pak refraktometrom, optičkim instrumentom kojim se mjeri količina suve materije, izražena u °Oe te se po očitanju može vidjeti količina šećera u moštu i predvidjeti potencijalna količina alkohola u vinu uz pomoć Salleronovih tablica.
Izvor: agroportal.hr
PROČITAJTE:
- Kako orezati vinovu lozu u ljeto i zašto je to važno?
- Siva plijesan vinove loze
- Apoplektično venuće vinove loze
- Evo šta sve liječi list vinove loze